HDZ i hrvatsko nacionalno pitanje u BiH

[arzuhal]

A ima i ona koja u mom umnom i srčanom poretku vrijednosti vrijedi kao jedna od univerzalnih i najistinitijih:

Kada bi opstanak svijeta zavisio i temeljio se na ubistvu samo jedne nevine žrtve, taj svijet bi bio trajno proklet.

Well,
Trajno je proklet.
Danasnja drustva, i drzave, storene su prolijevanjem hektolitara krvi, cesto neduzne.

Zato i jesmo tu gdje jesmo.

[arzuhal]

I jedan sistem, jedno društvo, jedna država... može samo reći drugoj:"Jeste, ja sam ubila 5 nevinih da bih uspjela da sebe ostvarim, ali ti si 20!"

[Fuddo]

Well,
Trajno je proklet.
Danasnja drustva, i drzave, storene su prolijevanjem hektolitara krvi, cesto neduzne.

Zato i jesmo tu gdje jesmo.

Imas li ideju kako bolje?

[arzuhal]

Zato i jesmo tu gdje jesmo.

Imas li ideju kako bolje?

Imam: svako neka se zabavi sobom i radi na sebi da bude što bolji čovjek. Da ne pokušava druge praviti boljim, ljepšim, pametnijim, moralnijim... dok prvo sebe ne dovede u red. To za početak. A drugo: pomiluj mačku kad je vidiš na putu. Poradi iza sebe, pospremi sobu, itd.

„Svi problemi čovječanstva izviru iz činjenice da čovjek nije sposoban ostati u tišini i osami svoje sobe“, Blaize Pascal

[Fuddo]

Imas li ideju kako bolje?

Imam: svako neka se zabavi sobom i radi na sebi da bude što bolji čovjek. Da ne pokušava druge praviti boljim, ljepšim, pametnijim, moralnijim... dok prvo sebe ne dovede u red. To za početak. A drugo: pomiluj mačku kad je vidiš na putu. Poradi iza sebe, pospremi sobu, itd.

„Svi problemi čovječanstva izviru iz činjenice da čovjek nije sposoban ostati u tišini i osami svoje sobe“, Blaize Pascal

Dobro.
Super.
Lijepo je napisano, iskreno, sa najboljim namjerama.

[arzuhal]

Imam: svako neka se zabavi sobom i radi na sebi da bude što bolji čovjek. Da ne pokušava druge praviti boljim, ljepšim, pametnijim, moralnijim... dok prvo sebe ne dovede u red. To za početak. A drugo: pomiluj mačku kad je vidiš na putu. Poradi iza sebe, pospremi sobu, itd.

„Svi problemi čovječanstva izviru iz činjenice da čovjek nije sposoban ostati u tišini i osami svoje sobe“, Blaize Pascal

Dobro.
Super.
Lijepo je napisano, iskreno, sa najboljim namjerama.

Ovo ja nastojim da uradim u vlastitom životu i uspjeva mi koliko-toliko, bez obzira, što bi ti reko, na bilo čiju nasušnu zajebanciju i sarkazam.

Nema nikome sreće na stradanju nevinih. Ima tamo u Kur'anu, u suri Jusuf - sinoć smo se toga doticali u priči - opis đavolje metodologije kojom su se htjeli poslužiti braća Jusufova da ga se riješe:"Hajmo mi njega sad ubit, a poslije ćemo se okrenuti poštenom i kreposnom životu!"

E ta metodologija vodi i pojedince i države u qratz.

Ovo je moja reakcija na priču: ha dobro, jebešga, padne koja nevina glava, ali sve je to zbog viših interesa...

Nema višeg i kolektivnijeg interesa od samo jedne nevine žrtve. Nema.

[arzuhal]

Okrenuti glavu od jedne nevine žrtve, od mučki ubijene žrtve, i reći:"Hajmo sad šta radit, hajmo ba živit!", to je pakao na zemlji.

[Fuddo]

Dobro.
Super.
Lijepo je napisano, iskreno, sa najboljim namjerama.

Ovo ja nastojim da uradim u vlastitom životu i uspjeva mi koliko-toliko, bez obzira, što bi ti reko, na bilo čiju nasušnu zajebanciju i sarkazam.

Nema nikome sreće na stradanju nevinih. Ima tamo u Kur'anu, u suri Jusuf - sinoć smo se toga doticali u priči - opis đavolje metodologije kojom su se htjeli poslužiti braća Jusufova da ga se riješe:"Hajmo mi njega sad ubit, a poslije ćemo se okrenuti poštenom i kreposnom životu!"

E ta metodologija vodi i pojedince i države u qratz.

Ovo je moja reakcija na priču: ha dobro, jebešga, padne koja nevina glava, ali sve je to zbog viših interesa...

Nema višeg i kolektivnijeg interesa od samo jedne nevine žrtve. Nema.

Sve je to ok.
Navedi mi bar jedan sistem koji je zaista tako nastao.
Ustvari, ne moras, nema ga.

[arzuhal]

Ovo ja nastojim da uradim u vlastitom životu i uspjeva mi koliko-toliko, bez obzira, što bi ti reko, na bilo čiju nasušnu zajebanciju i sarkazam.

Nema nikome sreće na stradanju nevinih. Ima tamo u Kur'anu, u suri Jusuf - sinoć smo se toga doticali u priči - opis đavolje metodologije kojom su se htjeli poslužiti braća Jusufova da ga se riješe:"Hajmo mi njega sad ubit, a poslije ćemo se okrenuti poštenom i kreposnom životu!"

E ta metodologija vodi i pojedince i države u qratz.

Ovo je moja reakcija na priču: ha dobro, jebešga, padne koja nevina glava, ali sve je to zbog viših interesa...

Nema višeg i kolektivnijeg interesa od samo jedne nevine žrtve. Nema.

Sve je to ok.
Navedi mi bar jedan sistem koji je zaista tako nastao.
Ustvari, ne moras, nema ga.

I šta predlažeš?

[Fuddo]

Sve je to ok.
Navedi mi bar jedan sistem koji je zaista tako nastao.
Ustvari, ne moras, nema ga.

I šta predlažeš?

Drzi se tog svog pogleda na zivot, i manje vise, bices ok.
Glede konkretnog slucaja zbog koje je otvorena ova tema, nista.

[arzuhal]

I šta predlažeš?

Drzi se tog svog pogleda na zivot, i manje vise, bices ok.
Glede konkretnog slucaja zbog koje je otvorena ova tema, nista.

Tamam.

[Fuddo]

Austrijska teologinja kardinalu: Ne varajte ni sebe ni druge

Austrijska teologinja kardinalu: Ne varajte ni sebe ni druge
Austrijska katolička teologinja i historičarka, Anna Maria Gruenfelder uputila je otvoreno pismo kardinalu Vinku Puljiću povodom najavljene mise za stradale pripadnike ustaškog pokreta.
Ona u pismu, kojeg prenosimo u cjelosti, upozorava Puljića da nije dobro odavati počast onima koji nisu bili nevini, kako ih se želi prikazati.

Preuzeto sa Autograf.hr

Pismo prenosimo u nastavku:

Gospodine kardinale,

obraćam Vam se kao teologinja i povjesničarka (moje austrijsko državljanstvo u tom kontekstu nije važno).

Moje apostrofiranje na teološki je zbog mog profesionalnog puta koji je krenuo na ne baš beznačajnom Teološkom fakultetu u Innsbrucku, na kojem su podučavali Karl i Hugo Rahner, Joseph Ratzinger (alias papa em. Benedikt XVI., Johann Baptist Metz, Ladislav Boros, Heinrich Schlier i drugi, što mi daje stanoviti legitimitet.

Uzgred rečeno, studenti u Innsbrucku bili su i šestorica isusovaca, koje je 1989. godine u San Salvadoru ubila vojna hunta: rektor srednjoameričkog sveučilišta ”José Simeón Cañas” (UCA) Ignacio Ellacuría i njegova subraća Segundo Montes, Ignacio Martín-Baró, Amando López, Juan Ramón Moreno i Joaquín López y López bili su pravi mučenici – borili su se i pali za svoju vjeru koja počiva i na pravednosti.
Imate puno prilika slaviti mise za nedužne žrtve. No prepustite one koji su okrvavili i sebe i Hrvatsku i Crkvu, jedinom Sucu koji će im odmjeriti pravednost

Vama, gospodine kardinale, obraćam se u ime onih istih koji su iz svojeg sveučilišnog obrazovanja crpili saznanje da se teologija studira i da crkvenu službu treba obnašati i kao dužnost podučavanja i razjašnjavanja nejasnoća.

Kao kardinal Vi imate ne samo teološke temelje, nego i autoritet Crkve. Crkva obnaša (i) doktrinalnu, magistralnu službu – i kao takva, ona ima autoritet, ali i odgovornost doprinositi razlučivanju duhova.

Na Vama je da razlučite pravo i iskrivljeno, loše shvaćeno ili loše protumačeno. Vaš je zadatak ”razlučivanje duhova” (1 Kor 12,10: Ivan 4, 1,6).

Vezano uz pozadinu ”Bleiburške tragedije” (da rabim ovu sintagmu, pod kojom je najavljena i ovogodišnja komemoracija, kao i one prethodnih godina) ne mogu a da Vas ne zapitam: koliko hrvatskih povjesničara – ozbiljnih, s imenima i međunarodnim ugledom – mora još pojasniti hrvatskoj javnosti, uključivši Hrvatsku biskupsku konferenciju, vjerojatno i Biskupsku konferenciju BiH – tko je dospio u Bleiburg, s koje strane, s kojom namjerom, u čije ime.

Nije dospio u Bleiburg ”hrvatski narod”, nisu dospjeli ”nevini”, nisu dospjeli ”borci protiv komunizma” – dospjeli su oni koji su vjerovali tadašnjem vodstvu ”hrvatskog naroda” (koje to također nije bilo) da se ”bore protiv komunizma”, ”za svoju domovinu”.

Koliko Vam puta treba još objasniti da su pošli u Bleiburg po naredbi onih, koji će na tom putu spasiti svoju kožu i napustiti ”svoj narod”.

To je ”tragedija”, tragedija zabludjelih, zatupljenih i, na kraju, izdanih.

Vi gospodine kardinale, s Vašim napomenama o ”nevinim žrtvama”, očito još uvijek vjerujete i držite do ”pravednog rata”. Crkveni učitelji sv. Augustin i sv. Toma Akvinski, mogli su još vjerovati da rat može biti pravedan, opravdana obrana od napadača.

Od Prvog svjetskog rata, sa svojim masovnim ubijanjem novim oružjem, niti jedan odgovoran političar, pa ni vojnik, oficir, nije dvojio da ratovi modernog doba ne mogu biti pravedni, jer oružje jednom pokrenuto, nepredvidivo pogađa i pravedne i zločince, i civile i vojnike.
Vama, gospodine kardinale, obraćam se u ime onih istih koji su iz svojeg sveučilišnog obrazovanja crpili saznanje da se teologija studira i da crkvenu službu treba obnašati i kao dužnost podučavanja i razjašnjavanja nejasnoća

Obrambeni rat – to rat na teritoriju poražene Jugoslavije nipošto nije bio. Hrvatska je ratovala rame uz rame s onima, koji su porazili i razbili Jugoslaviju, da bi na njezinim ruševinama podigli režim i nazovi-državu koja će služiti kao štit i nepresušni resurs za još krvaviji rat protiv SSSR-a.

Ne varajte ni sebe ni druge. Nitko nije napao niti NDH, niti Hrvatsku, ali NDH je uz okupatora napadala svoje ljude i to one koji su zaista namjeravali izbaciti okupatora, a s njime i zločinačku kliku, koja je zemlju izručila Hitlerovoj Njemačkoj. Toliko o ”nevinim” i ”žrtvama”.

Gospodine kardinale, Vama kao akademskom građaninu, sve te činjenice ne mogu biti nepoznate. Čuli ste ih toliko puta – no ”nitko nije toliko gluh kao netko tko ne želi slušati” (Manés Sperber, Sieben Fragen zur Gewalt / Sedam pitanja o nasilju).

Koristite svoj autoritet dobiven od Crkve i udovoljite Vašem zadatku ”razlučivanja duhova”. Imajte hrabrost zastupati činjenice i naspram Vašoj braći po dužnosti u biskupskim konferencijama – kojima ili nedostaje znanje ili ”petlje” postupati nasuprot očekivanjima osoba koje Crkvu i njezin autoritet zlorabe za svoje prizemne interese, koje kane sebe ”legitimirati” s crkvenim ”blagoslovom”.

Imate puno prilika slaviti mise za nedužne žrtve. No prepustite one koji su okrvavili i sebe i Hrvatsku i Crkvu, jedinom Sucu koji će im odmjeriti pravednost.

(Vijesti.ba / Autograf.hr)

[rima]

Kako ide momci, jeste se napokon odlucili za koga ste

[Melek]

Dok se mi opredijelimo, nestaće i jedni i drugi

[Tokmak]

Jos jedan kojem nece nikad sluzit misu.
sto ne metnu na one cokolade umjesto Josip Kras, luburic maks, pa da vidimo hoce li i jednu prodat.

Kak' bi to bila slasna čokolada,mmmmmmmm

"Čokolada Maks:

Ak' vi ne pojedete nju
Pojede ona vas"...

[Mrachno]

Kako ide momci, jeste se napokon odlucili za koga ste

12002306-624E-4D0E-B40E-EFCA7127AD0E.jpeg

[Rockefeller]

Insistirati na partizanima i četnicima je ovde došlo kao posljedica nedostatka argumenata u korist Blajburga i svega onoga što je ta politika sa sobom nosila. Ovde nije pitanje ili - ili.

Ovde je pitanje cijeli jedan set ideja koji je prvo štetan za kreatora, njegovu državu, a potom i širu regiju a radi se o debalkanizaciji Hrvatske i potrebi da se Hrvatska udalji od Srbije. To ne bi bio problem da se ne radi umjetno ali se radi što ubija bilo kakav pluralizam i demokratsku širinu u društvu stvarajući nam od zapadnih susjeda vojnu huntu.

Hrvatski glavni problem je taj problem: izvođenja države iz naroda i ja teško vjerujem da je ta država sposobna da se nosi njime jer vidim da sve bivše kolonije Austrougarske imaju potpuno iste probleme u vidu nedostatka demokratije i pluralizma za razliku od Osmanskih kolonija koje imaju puno veću demokratsku širinu.

Zapravo je Turska odličan primjer kud sve ovo vodi hrvatsku državu. Turci po karakteru (i islamu jer to islam zabranjuje) sve do prvog svjetskog rata nisu bili nacionalisti kada je na čelo države dolazi Kemal Ataturk i stvara turski nacionalizam koji je historijski sud o Osmanskom carstvu odveo u posve nove ekstreme baš kao što i hrvatski nacionalisti pokušavaju sud o Jugoslaviji odvesti u neke nove ekstreme. Proteklih skoro sto godina Turska je bila država sa narodom simbolom nacionalne svjesti ali i jedna od najnazadnijih država u Europi. Država iz koje se iselilo više stanovnika nego što ih ima današnja Hrvatska.

A Turska od sto miliona stanovnika ima unutarnju snagu da se vrati i obnovi za razliku od Hrvatske koja je mala država i sve što taj put može učiniti za Hrvatsku je dovesti je u stanje atrofije i situaciju gdje će razmišljanje ljudi biti takvo da je neki novi (ovakav ili onakav) kolonizator poželjan slično kao kad se pokuša(valo) stvoriti narativ da je dolazak Austrougara u BiH poželjan jer je Bosna bila nazadna država.

[MunDzi]

Oj šta ti reče, Mundži

Laprda kao i uvijek.

[Mrachno]

https://radiosarajevo.ba/metromahala/te ... YSc4xuSG-A
Počeo je

[MunDzi]

Kako ide momci, jeste se napokon odlucili za koga ste

12002306-624E-4D0E-B40E-EFCA7127AD0E.jpeg

E taj se ciko zove individualac, svoj cojk.