Al' ti si mi super, ti si stvarno kontala da je Fudo pročitao onoliku ponjavu od posta

Moderator: Krokodil Behko
Al' ti si mi super, ti si stvarno kontala da je Fudo pročitao onoliku ponjavu od posta
Izvinjavam se, zaistaNora Ibsenova wrote: 03 Aug 2020, 23:33Al' ti si mi super, ti si stvarno kontala da je Fudo pročitao onoliku ponjavu od posta![]()
Upravo ovako nešto sam i sama zaključila razmišljajući o svim zločinima koji su počinjeni od strane agresorske vojske na ovim prostorima.Melek wrote: 03 Aug 2020, 23:32 Evo, npr, onaj zločin u Višegradu kad su u kućama živi zapaljeni više od 140 žena, djece i staraca. Čime je ponukano takvo jedno zlo? Nadalje, zašto se ne rasčisti sa tim zlom do kraja? Zašto se i danas to zlo kolektivno negira?
Izgleda da su baš genetika, okolina i učenje po modelu odlučujući faktori.
Bandurine predviđanja
Pokus je uključivao izlaganje djece na dva različita modela za odrasle; agresivni model i neagresivno. Nakon svjedočenja ponašanja odrasle osobe, djeca bi se tada smjestila u sobu bez modela i primijetila je da li bi imitirali ponašanja koja su prethodno svjedočili.
Bandura je napravio nekoliko predviđanja o tome što će se dogoditi:
Predvidio je da će djeca koja su promatrala agresivno djelovanje odrasle osobe vjerojatno djelovati agresivno čak i kada model za odrasle nije bio prisutan.
Djeca koja su promatrala neagresivni model za odrasle bile bi manje agresivne od djece koja su promatrala agresivni model; neagresivna skupina izloženosti također bi bila manje agresivna od kontrolne skupine.
Djeca će vjerojatno imitirati modele istog spola, umjesto modela suprotnog spola.
Dječaci bi se ponašali agresivnije nego djevojke.
Metoda korištena u eksperimentu Bobo Doll
Sudionici eksperimenta bili su 36 dječaka i 36 djevojčica upisanih na vrtićkoj školi Stanford. Djeca su bila u dobi između 3 i gotovo 6 godina, a prosječna starost učenika bilo je 4 godine i 4 mjeseca.
Bilo je ukupno osam eksperimentalnih skupina . Od tih sudionika, 24 je dodijeljeno kontrolnoj skupini koja nije primila nikakvu terapiju. Ostatak djece podijeljen je u dvije skupine od po 24 sudionika. Jedna od eksperimentalnih skupina bila je izložena agresivnim modelima, dok je druga 24 djeca bila izložena neagresivnim modelima.
Konačno, ove su skupine ponovno podijeljene u skupine dječaka i djevojčica. Svaka od tih grupa podijeljena je tako da je polovica sudionika bila izložena istospolnim modelom odraslih, a druga polovica bila izložena modelu odraslog suprotnog spola.
Prije provođenja pokusa , Bandura je također procjenjivao postojeću razinu agresije djece. Skupine su se tada podudarale tako da su imale prosječne razine agresije.
Postupci koji se koriste u eksperimentu Bobo Doll
Svako je dijete testirano pojedinačno kako bi se osiguralo da druga djeca ne bi utjecala na ponašanje.
Dijete je prvi put dovedeno u igraonicu u kojoj je bilo mnogo različitih aktivnosti koje treba istražiti.
Eksperimentator je zatim pozvao model za odrasle u igraonicu i potaknuo model da sjedne za stolom i pridruži se aktivnostima. Tijekom razdoblja od deset minuta, modeli odraslih počeli su se igrati s setovima igračaka s kuglicama. U neagresivnom stanju, model za odrasle jednostavno je igrao s igračkom i ignorirao Bobo lutku za cijelo razdoblje. U agresivnom stanju modela, međutim, modeli odraslih žestoko će napasti Bobo lutku.
"Model je položio Bobo na svoju stranu, sjeo na nju i ponovo je bušio u nos, a zatim je podigao Bobo lutku, podigao čekić i udario lutku u glavu. agresivno je bacao kukavicu u zrak i udario ga u sobu. Taj slijed fizički agresivnih djela ponovio se tri puta, razmaknute verbalno agresivnim reakcijama. "
Uz fizičku agresiju, modeli odraslih također su koristili verbalno agresivne izraze poput "Kick him" i "Pow". Modeli su također dodali dva neagresivna izraza: "Siguran je da je krut" i "On se vraća za više".
Nakon desetminutne izloženosti modelu odrasle dobi, svako dijete je potom prebačeno u drugu sobu koja je sadržavala niz atraktivnih igračaka, uključujući set lutke, vatrogasni motor i igračku avion. Međutim, djeci su rekli da im nije dopušteno igrati se s nekom od tih primamljivih igračaka. Svrha toga bila je izgradnja razina frustracije među mladim sudionicima.
Konačno, svako dijete je odvedeno u posljednju eksperimentalnu sobu. Ova je soba sadržavala niz "agresivnih" igračaka, uključujući mamac, kuglu s lice na kojem je bilo lice, strelice, i, naravno, Bobo lutku. U sobi je bilo uključeno nekoliko "neagresivnih" igračaka, uključujući bojice, papir, lutke, plastične životinje i kamione. Svako dijete je tada bilo dopušteno igrati u ovoj sobi za razdoblje od 20 minuta, dok su promatrači promatrali ponašanje djeteta iza jednoglasnog zrcala i procijenili razinu agresije svakog djeteta.
Što su bili rezultati eksperimenta Bobo Doll?
Rezultati eksperimenta podržali su tri od četiri izvorna predviđanja.
Djeca izložena ljubičastom modelu obično su imitirala točno ponašanje koje su uočili kad odrasla osoba više nije bila prisutna.
Bandura i njegovi kolege također su predvidjeli da će se djeca u neagresivnoj skupini ponašati manje agresivno od onih u kontrolnoj skupini. Rezultati su pokazali da dok djeca oba spola u neagresivnoj skupini pokazuju manje agresije nego kontrolna skupina, dječaci koji su promatrali da suprotni spolni modeli ponašaju agresivno, bili su vjerojatniji od onih u kontrolnoj skupini da se bave nasiljem
Bilo je značajnih spolnih razlika kada je došlo do toga da li se promatra jedan model istog spola ili suprotnog spola. Dječaci koji su promatrali odrasle muškarce koji su se nasilno ponašali bili su više pod utjecajem onih koji su promatrali kako se ženski modeli ponašaju agresivno. Zanimljivo je da su eksperimenti pronađeni u istospolnim agresivnim skupinama, dječaci su imali veću vjerojatnost da oponašaju fizička djela nasilja, dok su djevojke imale veću vjerojatnost imitiraju verbalnu agresiju.
Istraživači su također bili u pravu u predviđanju da će se dečki ponašati agresivnije od djevojaka. Dječaci su sudjelovali u više od dva puta više agresivnih činova nego djevojčice.
Dakle, što predlažu Bandurini rezultati?
Rezultati pokusa Bobo lutke podržali su Bandurinu teoriju socijalnog učenja. Bandura i njegovi kolege vjerovali su da eksperiment pokazuje kako se specifična ponašanja mogu naučiti promatranjem i imitacijom. Autori su također predložili da "društvena imitacija može ubrzati ili skratiti stjecanje novih ponašanja bez potrebe za pojačavanjem uzastopnih aproksimacija kao što je to predložio Skinner ".
Prema Banduri, nasilno ponašanje modela odraslih prema lutkama dovelo je djecu da vjeruju da su takve akcije prihvatljive. Također je sugerirao da bi djeca mogla biti skloniji odgovoriti na frustracije agresivnošću u budućnosti.
U praćenju studije provedeno 1965. godine, Bandura je utvrdio da dok djeca imaju veću vjerojatnost da oponašaju agresivno ponašanje ako je model odraslih bio nagrađen za svoje postupke, imali su veću vjerojatnost da će imitirati ako vide da se model odrasle osobe kažnjava ili ukorijenjene zbog neprijateljskog ponašanja.
Kritike iz eksperimenta Bobo Doll
Kao i kod bilo kojeg eksperimenta, studija Bobo lutke nije bez kritika:
Budući da se eksperiment dogodio u laboratorijskim postavkama, neki kritičari sugeriraju da rezultati koji se promatraju u ovoj vrsti lokacije možda ne pokazuju ono što se događa u stvarnom svijetu.
Studija možda pati od pristranosti odabira. Svi su sudionici izvučeni iz uskog bazena učenika koji dijele istu rasnu i društveno-ekonomsku pozadinu. To ga čini teškim generalizirati rezultate na veću, raznolikiju populaciju.
Budući da su podaci prikupljeni odmah, teško je znati što je dugoročni utjecaj mogao biti.
Djelovanje naspram lutke mnogo je različito od prikazivanja agresije ili nasilja nad drugim ljudskim bićem u stvarnom svijetu.
Također je predloženo da djeca nisu zapravo motivirana za prikaz agresije kada su pogodili Bobo lutku; Umjesto toga, možda su jednostavno pokušavali ugoditi odraslima.
Neki kritičari tvrde da je sama studija neetična. Manipulirajući djecu da se ponašaju agresivno, tvrde oni, da su eksperimenti u biti poučavali djecu da budu agresivni.
Banduraov eksperiment ostaje jedan od najpoznatijih studija psihologije. Danas, socijalni psiholozi nastavljaju proučavati utjecaj promatranog nasilja na ponašanje djece. U pola stoljeća od Bobo lutke eksperiment, bilo je stotine studija o tome kako promatranje nasilja utječe na ponašanje djece. Danas, istraživači i dalje razmišljaju o tome jesu li nasilje djeca svjedoci na televiziji u filmovima prevodi u agresivno ili nasilno ponašanje u stvarnom svijetu.
Sta znaci ovaj znak, vidjam ga cesto?Mister No wrote: 03 Aug 2020, 23:16 jin-i-jang-600x405.jpg
U zlu dobra i u dobru zla.
Ovisi sta dozvoljavamo da ispliva iz nas.
Predmet mnogih rasprava i analiza su bili visoki nacistički oficiri koji su vrijedili za brizne roditelje i muzeve, dok su uporedo sa tom ulogom sudjelovali u okrutnim smaknućima djece, zena i staraca u konc. logorima.
Ma problem je to svih nas i svih naših generacija. Baš taj fenomen sa te strane je za ozbiljne udžbenike. A naježim se kad se sve to predstavi kao neki tamo slučaj.Nora Ibsenova wrote: 03 Aug 2020, 23:37Upravo ovako nešto sam i sama zaključila razmišljajući o svim zločinima koji su počinjeni od strane agresorske vojske na ovim prostorima.Melek wrote: 03 Aug 2020, 23:32 Evo, npr, onaj zločin u Višegradu kad su u kućama živi zapaljeni više od 140 žena, djece i staraca. Čime je ponukano takvo jedno zlo? Nadalje, zašto se ne rasčisti sa tim zlom do kraja? Zašto se i danas to zlo kolektivno negira?
Izgleda da su baš genetika, okolina i učenje po modelu odlučujući faktori.
Otac mi je nekad znao govoriti u momentima bjesa i ogorčenja nad svime što je preživio i čemu je svjedočio, da kad se "četničko" dijete rodi, ono se prvo krvlju zadoji.
Koliko god ne želim tako razmišljati, historijski događaji na ovim prostorima i tendencije njihove mitomanije upravo govore to što si rekao, možda ne genetika toliko sama od sebe, koliko okolina i atmosfera u kojoj odrastaš, kao i ono čime te konstanto truju prenoseći to sa generacije na generaciju. I onda nije ni čudo što danas imamo negiranja tog i ostalih zločina jer očito je da se generacije i generacije odgajaju prema istom modelu.
Postavlja se pitanje da li bi svi (ili barem većina ljudi) u situacijama u kojima ima vlast i moć da djeluje bez posljedica bilo okrutno i zlo?MunDzi wrote: 03 Aug 2020, 23:38 Covjek je onakav kakav jeste.
Da bi ga bolje upoznao,
1. daj mu alkohola da se napije ko guzica pa posmatraj kako se ponasa,
2. daj mu vlast u ruke pa posmatraj kako se ponasa.
Sve ti se tad samo kaze.
Jin&jangkoteljubi_kadnisamtu wrote: 03 Aug 2020, 23:39Sta znaci ovaj znak, vidjam ga cesto?Mister No wrote: 03 Aug 2020, 23:16 jin-i-jang-600x405.jpg
U zlu dobra i u dobru zla.
Ovisi sta dozvoljavamo da ispliva iz nas.
Predmet mnogih rasprava i analiza su bili visoki nacistički oficiri koji su vrijedili za brizne roditelje i muzeve, dok su uporedo sa tom ulogom sudjelovali u okrutnim smaknućima djece, zena i staraca u konc. logorima.
Mislim da, kao i što moraš imati poseban tip ličnosti da bi želio postati slavan glumac ili pjevač ili slavna osoba u generalu, također moraš imati poseban tip ličnosti da bi želio biti političar, predsjednik ili osoba sa velikim uticajem.srculence7 wrote: 03 Aug 2020, 23:51 Nisu svi ljudi isti i ne bi se svi na istovetan način ponašali, no meni se čini da su ti političari poseban soj ljudi sa popriličnim psihopatskim sklonostima, ono glavno što ih krasi je želja za moć, kontrolom, lascivnost, vešti su manipulatori, grandiozne ideje veličine i sl.
I ne samo to.Krokodil Behko wrote: 03 Aug 2020, 23:54 Životinje ubijaju, zbog svojih potreba za hranom i iz razloga, što smatraju da im je ugrožen teritorij.
Ljudi ubijaju iz istih tih razloga, sako ovo oko hrane, pretvorimo u novac.
Eh sad, tu sve zavisi kako je ko ovladao etikom, što sam-što od malena naučen, jer valjda se niko ne rađa zao.
Utiču mnoge stvari, vlastita psiha i način na koji je formirana ličnost.
Za neke zle ljude, ne kaže se bez razloga, da su životinje, jer kad ih poredimo s istima, jasno vidimo da su životinjski instinkti nadvladali razum i etiku.
Pa nije baš da su životinje potpuno imune na tako nesto.Nora Ibsenova wrote: 03 Aug 2020, 23:57I ne samo to.Krokodil Behko wrote: 03 Aug 2020, 23:54 Životinje ubijaju, zbog svojih potreba za hranom i iz razloga, što smatraju da im je ugrožen teritorij.
Ljudi ubijaju iz istih tih razloga, sako ovo oko hrane, pretvorimo u novac.
Eh sad, tu sve zavisi kako je ko ovladao etikom, što sam-što od malena naučen, jer valjda se niko ne rađa zao.
Utiču mnoge stvari, vlastita psiha i način na koji je formirana ličnost.
Za neke zle ljude, ne kaže se bez razloga, da su životinje, jer kad ih poredimo s istima, jasno vidimo da su životinjski instinkti nadvladali razum i etiku.
Nijedna živuća vrsta osim čovjeka ne ubije samo da bi ubila.
Serijske ubice, masovne ubice, silovatelji, čine zlo drugima radi samog zla, samo zato što žele i što mogu.
Koncept zla i ne postoji u životinjskom svijetu i odlika je samo ljudske vrste.
Ali će mačka plijen na kraju pojesti, ulovila ga je da bi zadovoljila svoju glad, koja je bazna potreba.Mister No wrote: 04 Aug 2020, 00:00Pa nije baš da su životinje potpuno imune na tako nesto.Nora Ibsenova wrote: 03 Aug 2020, 23:57
I ne samo to.
Nijedna živuća vrsta osim čovjeka ne ubije samo da bi ubila.
Serijske ubice, masovne ubice, silovatelji, čine zlo drugima radi samog zla, samo zato što žele i što mogu.
Koncept zla i ne postoji u životinjskom svijetu i odlika je samo ljudske vrste.
Poigravanje mačke sa plijenom, ili svijet delfina svasta hoće pokazat.
Nece svaki put.Nora Ibsenova wrote: 04 Aug 2020, 00:02Ali će mačka plijen na kraju pojesti, ulovila ga je da bi zadovoljila svoju glad, koja je bazna potreba.Mister No wrote: 04 Aug 2020, 00:00
Pa nije baš da su životinje potpuno imune na tako nesto.
Poigravanje mačke sa plijenom, ili svijet delfina svasta hoće pokazat.
Šta tačno čovjek zadovoljava dok muči i ubija drugog čovjeka, koju to potrebu u sebi ispunjava ... odakle potiču ti nagoni i pobude, nikad mi neće bit jasno.
Eto, čvrsto sam bila ubjeđenja da je samo čovjek sposoban za takvo zloMister No wrote: 04 Aug 2020, 00:07Nece svaki put.Nora Ibsenova wrote: 04 Aug 2020, 00:02
Ali će mačka plijen na kraju pojesti, ulovila ga je da bi zadovoljila svoju glad, koja je bazna potreba.
Šta tačno čovjek zadovoljava dok muči i ubija drugog čovjeka, koju to potrebu u sebi ispunjava ... odakle potiču ti nagoni i pobude, nikad mi neće bit jasno.
Zna samo osakatiti plijen i tako ga ostaviti.
Za delfine su karakteristična sexualna zlostavljanja ženki ukljucujući i grupno silovanje.
Ima tu svega.Nora Ibsenova wrote: 04 Aug 2020, 00:08Eto, čvrsto sam bila ubjeđenja da je samo čovjek sposoban za takvo zloMister No wrote: 04 Aug 2020, 00:07
Nece svaki put.
Zna samo osakatiti plijen i tako ga ostaviti.
Za delfine su karakteristična sexualna zlostavljanja ženki ukljucujući i grupno silovanje.![]()
Users browsing this forum: No registered users and 5 guests