Koji vam je najdraži grad u BiH?

[Laser]

Ne izdvaja. Ni Jajce.

Ne shvatam kako se može neki grad voljeti više od drugog.

Što ne bi moglo.
Neprirodno je da ti je svaki grad isti.
Da ti nijedan nije ni po čemu poseban.

Postoje ljepši manje lijepi gradovi. I to je to.

Doduše postoje i ljudi u gradovima.

[Nice try]

Što ne bi moglo.
Neprirodno je da ti je svaki grad isti.
Da ti nijedan nije ni po čemu poseban.

Postoje ljepši manje lijepi gradovi. I to je to.

Doduše postoje i ljudi u gradovima.

Pa to, sveukupni dojam
Nije valjda da si robotiziran i da nemaš nikakvog osjećaja ni za jedan grad?

[Laser]

Postoje ljepši manje lijepi gradovi. I to je to.

Doduše postoje i ljudi u gradovima.

Pa to, sveukupni dojam
Nije valjda da si robotiziran i da nemaš nikakvog osjećaja ni za jedan grad?

Imam osjećaje za ljude. Jel to dovoljno da ne budem robot?

[Nice try]

Pa to, sveukupni dojam
Nije valjda da si robotiziran i da nemaš nikakvog osjećaja ni za jedan grad?

Imam osjećaje za ljude. Jel to dovoljno da ne budem robot?

Šta onda radiš na ovoj temi











Pa hajde, pustićemo te među ljude.
Ali samo ovaj put

[Laser]

Došo sam kazat da mi ni jedan nije najdraži.

Al imam neke ljudske favorite u gradovima.

[greeneyes]

Jesam bar top 1 u Zenici?

[Laser]

U vrhu si.

Ali Rum je

[Nice try]

Došo sam kazat da mi ni jedan nije najdraži.

Al imam neke ljudske favorite u gradovima.

Grad donekle i čine ljudi.

[greeneyes]

Pa haj eto, zadovoljan sam i time

[Username]

A selo cini ljude

[Tokmak]

Zapravo nam ne moze biti drag ovaj ili onaj grad nego njegovi zitelji...

[Beni]

Meni svugdje bude fino kad idem iz Sarajeva ali zato mi bude jos ljepse kad se vratim

[Mutevelija]

[greeneyes]

Bio sam u Srebreniku prije dva-trijeseca. Bome fino se gradi


posebno mi se svidja sto su sve osiguravajacue kuce jedna do druge

[Mutevelija]

Uh toga imas ko pljeve, u krugu šetališta. Sigurno si biznisom bio.

[Mutevelija]

“Oko samog naziva grada Srebr’nik iskazuje se mnogo zanimanja i do sada se mnogo polemisalo, ali u uskim okvirima i krugovima običnih ljudi. Nikad se to nije izdiglo na jedan viši, naučni nivo. Jedan od ciljeva ovoga teksta je da se to pitanje otvori sa ozbiljnijim namjerama i tako dođe do potpunijeg odgovora. Ovo je jedan od prvih radova na ovu temu i vjerujemo da će se pročavanjem etimologije naseljenih mjesta, obradivih površina, uzvišenja, potoka, prezimena… doći do novih saznanja… U tu svrhu za naše čitaoce, u ovom broju, donosimo dio rada Dževada Nuhanovića na spomenutu temu.” (Iz lista Ševak broj 5)



Piše: Dževad Nuhanović

U tumačenju naziva srednjovjekovnom gradu Srebrniku, bilo je i sasvim neargumentovanih prijedloga. U ne tako davnoj prošlosti mogle su se čuti tvrdnje da je ime nastalo po srednjovjekovnoj kovaonici srebra. Ovo stajalište nema uporišta u naučnoj literaturi. Nigdje ni u jednom slučaju nije zabilježeno da je u bližoj okolici bio rudnik ili nešto slično za eksploataciju srebrne rude.

Dakle ova teza nema utemeljenog osnova. Razmišljanja da se ruda mogla transportovati iz drugih nalazišta malo je vjerovatna, imajući u vidu tadašnje prijevozničke i bezbjedonosne mogućnosti. Mišljenja sam da je grad dobio ime po boji kamena koja je srebrenkasta. Narodna predanja bilježe da je kamen za gradnju vađen na lokalitetima pored naselja Brežđe.

U korijenu ojkonima Srebrnik je adjektiv (pridjev) srebrn, muškog roda. U Školskom rječniku bosanskoga jezika ima slijedeće objašnjenje za ovu riječ:
“Srebren, od srebra; srebrenkaste boje. Svaka česma od dukata žuta/i pod njima srebrena korita. Nar. pj.”

Autor Etimologijskog rječnika s/h jezika daje slijedeće tumačenje o imenici
srebro.

„Silber (s kojom je riječ u pra srodstvu), srma, đumiš; novac“. Pridjevi
na en, srebrn – slebaran pored srebren. Poimeničen na –ik srebrnik; pored – jak srebrnjak; – jaka srebrnjača (puška), baltoslavenska i praslavenska riječ“

Adjektiv srebrn je opisni (kvalitativni) i označava svojstvo, dodavanjem sufiksa – ik dogodila se supstantivizacija (poimeničenje).

Na ovaj način desila se preobrazba pridjeva u imenicu. Ovom preobrazbom jedna vrsta riječi prelazi u drugu, pri čemu se mijenjaju gramatička obilježja osnovne riječi, ali nema promjene njenog glasovnog sastava: novodobijena riječ uzima gramatička obilježja one vrste riječi u koju stupa.

Tako je nastao naziv srebren na koji se dodao sufiks – ik i dobili smo Srebrenik.

[Mala_Mu]

Osim rodnog grada.

[Mutevelija]

Osim rodnog grada.

Pa rodio sam se u Tuzli

[Rum]

Osim rodnog grada.

I Zenicu on voli

[MrH]

Je li Gluha Bukovica selo ili grad?