Ljubavni stilovi
Moderator: spacebound
- spacebound
- Urednik foruma

- Posts: 86519
- Joined: 13 Nov 2015, 08:33
- Location: u obecanoj zemlji
- Has thanked: 10249 times
- Been thanked: 17470 times
- Status: Offline
Re: Ljubavni stilovi
E fala, komplimeti su ti jaca strana 
Svađanje s budalom je poput hrvanja u blatu sa svinjom. Nakon sat vremena skužiš da svinja uživa.
- Taare
- greatest

- Posts: 32341
- Joined: 19 Nov 2019, 13:51
- Has thanked: 6107 times
- Been thanked: 4413 times
- Status: Offline
Re: Ljubavni stilovi
Pa to ne znači nužno da se radi o nečemu lošem.
Ne mislim da si psihopata il neš slično.
To može značit da voliš divlje, ludo, te da si spremna na razne eksperimente
Svi mi se morete obratit
- spacebound
- Urednik foruma

- Posts: 86519
- Joined: 13 Nov 2015, 08:33
- Location: u obecanoj zemlji
- Has thanked: 10249 times
- Been thanked: 17470 times
- Status: Offline
Re: Ljubavni stilovi
Znas se izvadit 
Svađanje s budalom je poput hrvanja u blatu sa svinjom. Nakon sat vremena skužiš da svinja uživa.
- Taare
- greatest

- Posts: 32341
- Joined: 19 Nov 2019, 13:51
- Has thanked: 6107 times
- Been thanked: 4413 times
- Status: Offline
Re: Ljubavni stilovi
Ne, nego si ti brzopleta sa zaključcima.
Pitaj sagovornika šta je htio da kaže. Vjeruj da ne boli.
Svi mi se morete obratit
- spacebound
- Urednik foruma

- Posts: 86519
- Joined: 13 Nov 2015, 08:33
- Location: u obecanoj zemlji
- Has thanked: 10249 times
- Been thanked: 17470 times
- Status: Offline
Re: Ljubavni stilovi
Sto si se tako uozbiljio?
Svađanje s budalom je poput hrvanja u blatu sa svinjom. Nakon sat vremena skužiš da svinja uživa.
- Taare
- greatest

- Posts: 32341
- Joined: 19 Nov 2019, 13:51
- Has thanked: 6107 times
- Been thanked: 4413 times
- Status: Offline
- spacebound
- Urednik foruma

- Posts: 86519
- Joined: 13 Nov 2015, 08:33
- Location: u obecanoj zemlji
- Has thanked: 10249 times
- Been thanked: 17470 times
- Status: Offline
Re: Ljubavni stilovi
Jesi, iz cista mira 
Svađanje s budalom je poput hrvanja u blatu sa svinjom. Nakon sat vremena skužiš da svinja uživa.
- Taare
- greatest

- Posts: 32341
- Joined: 19 Nov 2019, 13:51
- Has thanked: 6107 times
- Been thanked: 4413 times
- Status: Offline
- toxic
- Forum [Bot]
![Forum [Bot] Forum [Bot]](./images/ranks/s.png)
- Posts: 20588
- Joined: 26 Jul 2016, 15:22
- Location: My Own World
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Ljubavni stilovi
O cemu?
Vidis da je pod navodnicima, k'o da ja znam sta sam lupetala pre tri godine
𝗪𝗲'𝗿𝗲 𝗔𝗹𝗹 𝗠𝗮𝗱 𝗛𝗲𝗿𝗲 ツ
- Taare
- greatest

- Posts: 32341
- Joined: 19 Nov 2019, 13:51
- Has thanked: 6107 times
- Been thanked: 4413 times
- Status: Offline
- Taare
- greatest

- Posts: 32341
- Joined: 19 Nov 2019, 13:51
- Has thanked: 6107 times
- Been thanked: 4413 times
- Status: Offline
Re: Ljubavni stilovi
Pa nemoj tako. Ja čitavo vrijeme udaram refreše i čekam dugu verziju
To isto da ja napalim curu i to baš napalim, i onda se okrenem na drugu stranu i zaspim
Svi mi se morete obratit
- srculence7
- Forum [Bot]
![Forum [Bot] Forum [Bot]](./images/ranks/s.png)
- Posts: 18666
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 4346 times
- Been thanked: 4612 times
- Status: Offline
Re: Ljubavni stilovi
Jedna od najčešćih i najintenzivnijih dinamika u partnerskim odnosima jeste susret anksioznog i izbegavajućeg obrasca afektivne vezanosti.
Na površini, oni deluju kao polariteti: jedan želi bliskost češće, jače, dublje; drugi je doživljava kao previše, prebrzu, preintenzivnu. Ipak, upravo ta razlika često postaje mesto snažne privlačnosti.
Anksiozni partner je u ranom iskustvu naučio da ljubav nije stabilna niti zagarantovana. Naučio je da se ljubav zaslužuje, dokazuje, proverava i testira, jer nikada nije bilo jasno kada može nestati. Zato njegov nervni sistem ostaje u pripravnosti. U odnosu to često izgleda kao „lepljivost“, pojačana potreba za kontaktom, kontrola, ljubomora, stalno preispitivanje odnosa, prekomerno investiranje. Ne zato što želi da guši, već zato što pokušava da se zaštiti od gubitka koji deluje neizbežno. Iza pitanja „gde si?“ , često stoji dublje: da li si još tu za mene?
Izbegavajući partner je, s druge strane, naučio drugačiju lekciju. Za njega je bliskost bila retka, zahtevna i skupa. Naučio je da emocije traže previše, da zavisnost boli i da je sigurnije osloniti se na sebe. Zato bira distancu kao oblik samoregulacije. U odnosu to izgleda kao hladnoća, rezervisanost, povlačenje, emocionalna isključenost. Ne zato što ne ume da voli, već zato što bliskost u njegovom telu pali alarm: ako se previše približim, izgubiću sebe.
U početku se ove razlike međusobno hrane. Anksiozni vidi stabilnost, samodovoljnost, nekoga ko „ne traži previše“. Izbegavajući vidi toplinu, angažovanost, interesovanje koje podiže osećaj lične vrednosti. Oboje nesvesno traže ono što im je u razvoju nedostajalo.
A onda počinje dobro poznati “idi-dođi” ples.
Jednom treba vreme za nas, drugom vreme za sebe. Jedno se plaši ostavljanja, drugo stapanja. Jedno traži jasnoću, definicije i reči; drugo se jasnoće plaši jer u njoj vidi obavezu i gubitak slobode. Jednom je previše ćutanja o emocijama, drugom je previše pričanja o njima. Što anksiozni jače ide napred, izbegavajući se više povlači. Što se izbegavajući više povlači, anksiozni pojačava potragu. I niko ne dobija ono što mu je zaista potrebno.
Važno je reći da ovo nije susret „teških ljudi“, niti dokaz da je odnos pogrešan. Ovo je sudar dva nervna sistema sa potpuno različitim strategijama preživljavanja u bliskosti. Partneri ne biraju jedno drugo zato što sa njima nešto „ne valja“, već zato što prepoznaju poznatu mapu regulacije emocija iz detinjstva.
Takođe, ovo nije sudbina uklesana u kamenu. Ove razlike nisu sigurni znaci disfunkcionalnosti. One su prepreka na putu ka zrelijoj bliskosti. Bliskosti koja ne ugrožava individualnost. I individualnosti koja ne ugrožava bliskost.
Zdravlje odnosa ne leži u tome da postanemo isti, već da naučimo da se sretnemo u balansu. A balans je upravo tamo gde prestaje borba između „više bliskosti“ i „više distance“, i počinje kapacitet da ostanemo i svoji i povezani.
*Uroš Mitić psihoterapeut (NSP)
Na površini, oni deluju kao polariteti: jedan želi bliskost češće, jače, dublje; drugi je doživljava kao previše, prebrzu, preintenzivnu. Ipak, upravo ta razlika često postaje mesto snažne privlačnosti.
Anksiozni partner je u ranom iskustvu naučio da ljubav nije stabilna niti zagarantovana. Naučio je da se ljubav zaslužuje, dokazuje, proverava i testira, jer nikada nije bilo jasno kada može nestati. Zato njegov nervni sistem ostaje u pripravnosti. U odnosu to često izgleda kao „lepljivost“, pojačana potreba za kontaktom, kontrola, ljubomora, stalno preispitivanje odnosa, prekomerno investiranje. Ne zato što želi da guši, već zato što pokušava da se zaštiti od gubitka koji deluje neizbežno. Iza pitanja „gde si?“ , često stoji dublje: da li si još tu za mene?
Izbegavajući partner je, s druge strane, naučio drugačiju lekciju. Za njega je bliskost bila retka, zahtevna i skupa. Naučio je da emocije traže previše, da zavisnost boli i da je sigurnije osloniti se na sebe. Zato bira distancu kao oblik samoregulacije. U odnosu to izgleda kao hladnoća, rezervisanost, povlačenje, emocionalna isključenost. Ne zato što ne ume da voli, već zato što bliskost u njegovom telu pali alarm: ako se previše približim, izgubiću sebe.
U početku se ove razlike međusobno hrane. Anksiozni vidi stabilnost, samodovoljnost, nekoga ko „ne traži previše“. Izbegavajući vidi toplinu, angažovanost, interesovanje koje podiže osećaj lične vrednosti. Oboje nesvesno traže ono što im je u razvoju nedostajalo.
A onda počinje dobro poznati “idi-dođi” ples.
Jednom treba vreme za nas, drugom vreme za sebe. Jedno se plaši ostavljanja, drugo stapanja. Jedno traži jasnoću, definicije i reči; drugo se jasnoće plaši jer u njoj vidi obavezu i gubitak slobode. Jednom je previše ćutanja o emocijama, drugom je previše pričanja o njima. Što anksiozni jače ide napred, izbegavajući se više povlači. Što se izbegavajući više povlači, anksiozni pojačava potragu. I niko ne dobija ono što mu je zaista potrebno.
Važno je reći da ovo nije susret „teških ljudi“, niti dokaz da je odnos pogrešan. Ovo je sudar dva nervna sistema sa potpuno različitim strategijama preživljavanja u bliskosti. Partneri ne biraju jedno drugo zato što sa njima nešto „ne valja“, već zato što prepoznaju poznatu mapu regulacije emocija iz detinjstva.
Takođe, ovo nije sudbina uklesana u kamenu. Ove razlike nisu sigurni znaci disfunkcionalnosti. One su prepreka na putu ka zrelijoj bliskosti. Bliskosti koja ne ugrožava individualnost. I individualnosti koja ne ugrožava bliskost.
Zdravlje odnosa ne leži u tome da postanemo isti, već da naučimo da se sretnemo u balansu. A balans je upravo tamo gde prestaje borba između „više bliskosti“ i „više distance“, i počinje kapacitet da ostanemo i svoji i povezani.
*Uroš Mitić psihoterapeut (NSP)
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 0 guests

