Turska

[Matan]

Zaboravljas da su Francuzi nuklearna sila, a Turci nisu.

Kada se desio puč, znaš li šta je turska vojska prvo uradila?
Blokirala je indžirlik.

Italija ima problema sa kojekakvim sindikatima koji je koce (to su joj zaostali aferimi od ocijukanja sa komunizmom/socijalizmom).
Ekonomski nije posebno losija od Francuske.

Ne slažem se. Italija je zemlja koju održava ezb dajući im jeftine pare.
Talijani već godinama ne bilježe privredni rast.
Također su prezaduženi sa gotovo 140% bdp-a.
Isto tako, radi se o vrlo staroj naciji. Da budemo precizni, italija je najstarija nacija u evropi sa prosjekom iznad 47 godina.

Joj..zna se ko je ko u svijetu..

[Taare]

Pred nama je. Vidjet ćemo kako će se situacija razvijati.

[Laser]

Francuzi se bas zabrinuli za Tursku.
Nisam znao da tako vole Grkljane.

Ma naplatiće im to već nekako.

Eventualno to rade iz osvetničkih razloga, jer Erdogan planira praviti turski automobil, a znamo da je Renault tamo decenijama sa statusom domaćeg automobila.

Čačkaju im Turci tamo po kolonijama iz kojih crpe džabne resurse. Bez tih džabnih resursa Francuzi su obična karina.

[Mister No]

Italija ima izuzetno razvijenu industrijsku proizvodnju, sto mnogi zaboravljaju.
Proizvodnja je osnova ekonomije, i osnova za kontrolu deficita.
Ako imas suficit onda ti nije problem ni biti zadužen.
Starost domicilnog stanovništva se pegla uvozom izbjeglica, sto npr. Njemacka vjesto radi.

Italija recimo ima problem sto su velika zemlja ali neobicno siromasni rudama u poređenju sa Turskom
Međutim veci problem tog tipa ima Japan, ali svi znamo sta su.
Nedostatak sirovina nadoknađuje se vrhunskom tehnologijom koja im omogućava isplativ uvoz istih.

Druga stvar Italija ima Juventus, sto niko drugi na svijetu nema.

[Taare]

TURSKA! Počela završna faza izgradnje prvog reaktora nuklearne elektrane Akkuyu

https://deblokada.com/turska-pocela-zav ... RewHa6FQzM

[Matan]

TURSKA! Počela završna faza izgradnje prvog reaktora nuklearne elektrane Akkuyu

https://deblokada.com/turska-pocela-zav ... RewHa6FQzM

i sta sa tim...

[Mister No]

TURSKA! Počela završna faza izgradnje prvog reaktora nuklearne elektrane Akkuyu

https://deblokada.com/turska-pocela-zav ... RewHa6FQzM

Njemacka i Japan nemaju nuk. naoruzanje npr.,ali se smatra da bi u roku (po nekim teoretičarima) od godinu dana mogli isto da naprave.
Imaju znanje, tehnologiju i sve ostalo, samo im treba politicka volja.
Danasnja Turska to ne bi mogla uraditi bez vanjske pomoći (vjerovatno Rusa ili Kineza) i trebalo bi im puno vise vremena i uz tu pomoc nego ovima gore.

Turska tehnološki jos debelo zaostaje za zapadom, o tome se radi. Činjenica je da taj zaostatak i smanjuju.
Zato sam ranije i naveo da im treba bar jos 10 god razvoja pa da pocnu ispravljat krive drine.

[Taare]

sta sa tim...

Ma onako. Sve su to velike stvari za zemlju koja već nekih 10-ak godina propada po zapadnim medijima
Ljudi u jednom danu otvaraju po 40 fabrika.
Samo se radi.
Ja sam u julu prošao kraj onog mosta koji se gradi preko dardanela.
Virio je samo neki patrljak. Pogledaj sad dokle su došli.

Turska tehnološki jos debelo zaostaje za zapadom, o tome se radi.

Naravno. To niko ne spori. Zato su se i uzbunile evropske zemlje. Vjerujem da će učiniti sve da spriječe taj razvoj kako ne bi dobili jakog konkurenta.

[Matan]

sta sa tim...

Ma onako. Sve su to velike stvari za zemlju koja već nekih 10-ak godina propada po zapadnim medijima
Ljudi u jednom danu otvaraju po 40 fabrika.
Samo se radi.
Ja sam u julu prošao kraj onog mosta koji se gradi preko dardanela.
Virio je samo neki patrljak. Pogledaj sad dokle su došli.

Turska tehnološki jos debelo zaostaje za zapadom, o tome se radi.

Naravno. To niko ne spori. Zato su se i uzbunile evropske zemlje. Vjerujem da će učiniti sve da spriječe taj razvoj kako ne bi dobili jakog konkurenta.

Fufe ti posao ko Srbi..
prpaganda..svi protiv nebeskog naroda Turaka..

[Taare]

Ne znam na osnovu čega si došao do tog zaključka, al nek ti bude.

[Sibila]

Kad jedan friedman kaže da bi turska razbila francusku, onda to znači nešto. Mora se priznati da je njegova riječ itekako teška.

Ono čega se boji francuska, ali i mnoge druge zemlje jese rađanje neke nove verzije osmanskog carstva.
Erdoğan obnavlja neke stare veze i vidljivo je da se turska polako ali sigurno vraća u zemlje koje je nekada kontrolisalo osmansko carstvo.
Nijednoj evropskoj zemlji osim njemačke ne godi povratak supersile sa bosfora koja bi bila uvezana sa mnogim zemljama u regiji.

Da imam ikakvog utjecaja, savjetovao bih turskoj da se što više povezuje sa kinom.
To je dobitna kombinacija.
Evropa je već odavno tigar od papira. Čim se sruši sistem jeftinog novca, italija, pa čak i španija neće igrati nikakvu ulogu na svjetskoj ekonomskoj sceni.

ako postane ta sila...carstvo i to..ja pakujem kofere i zenis me .

[Taare]

ako postane ta sila...carstvo i to..ja pakujem kofere i zenis me .

Hehe, zar misliš da na svijetu postoji neka koja bi mene izvarala
Aj don tink so. Nisam željan kolutanja očima i pridika na sve što uradim. Zvocanja i savjeta...

[Sibila]

ako postane ta sila...carstvo i to..ja pakujem kofere i zenis me .

Hehe, zar misliš da na svijetu postoji neka koja bi mene izvarala
Aj don tink so. Nisam željan kolutanja očima i pridika na sve što uradim. Zvocanja i savjeta...

to ti mene opisa kao da me znas kao takvu...



a postoji negdje...savice te vidjeces...

zapamti ovo..

[Taare]

to ti mene opisa kao da me znas kao takvu...
a postoji negdje...savice te vidjeces...
zapamti ovo..

Hahaha, nikad u životu. Zapamti ovo

[Mister No]

Ovako nesto bez vecih problema mogu da naprave i u Fiat-u kao i u Renou.
U Turskoj ne bi mogli ni da sklope.

[Mirelam]

Cijena gume ko čitav golf.

[Taare]

Ovako nesto bez vecih problema mogu da naprave i u Fiat-u kao i u Renou.

Ali je i njima nafta glavni pokretač ekonomije, i tako će ostati barem 30-ak godina.
Narod se voza cestama i jede hljeb.
Dakle, mani zvizge.
Sva ta sranja poput tog auta će i u narednih 50-100 biti ekskluzivno rezervisana za elitu.
Obični ljudi, a to je 80+ posto stanovništva u svakoj zemlji, vozit će i dalje golfa.

Dopusti turcima da nastave sa razvijanjem ekonomije.
Prije erdoğana, trebalo im je 15+ sati da iz ankare stignu u stambol. Sad stižu za četiri.
Prije je armija vodila glavnu riječ i bila vazal zapadnih sila. Tjerala političare da potpisuju svaki mogući ugovor i uvoze sve živo.
Turska je bila diktatura kojom je vladala vojna hunta.

Danas je to neovisna zemlja u kojoj vlada demokratija.
Proizvode gotovo sve što im je potrebno.
Imaju jaču armiju od svake iz eu.
Najkasnije za 15-ak godina ulaze među 10 najjačih ekonomija na svijetu.
Godišnje izgrade više km autoputa, naprave zgrada, otvore fabrika, bolnica...nego bilo koja druga evropska zemlja.
Ruše se zgrade stare jedva 20 godina i podižu nove veleljepne građevine.
Ništa, samo se izvaliti, uzeti piće i eventualno kokice i pratiti.

[insomnia]

Eki demokratija. Jest. Dok ti ne nadju kaku knjizicu

[Krokodil Behko]

Ovako nesto bez vecih problema mogu da naprave i u Fiat-u kao i u Renou.

Ali je i njima nafta glavni pokretač ekonomije, i tako će ostati barem 30-ak godina.
Narod se voza cestama i jede hljeb.
Dakle, mani zvizge.
Sva ta sranja poput tog auta će i u narednih 50-100 biti ekskluzivno rezervisana za elitu.
Obični ljudi, a to je 80+ posto stanovništva u svakoj zemlji, vozit će i dalje golfa.

Dopusti turcima da nastave sa razvijanjem ekonomije.
Prije erdoğana, trebalo im je 15+ sati da iz ankare stignu u stambol. Sad stižu za četiri.
Prije je armija vodila glavnu riječ i bila vazal zapadnih sila. Tjerala političare da potpisuju svaki mogući ugovor i uvoze sve živo.
Turska je bila diktatura kojom je vladala vojna hunta.

Danas je to neovisna zemlja u kojoj vlada demokratija.
Proizvode gotovo sve što im je potrebno.
Imaju jaču armiju od svake iz eu.
Najkasnije za 15-ak godina ulaze među 10 najjačih ekonomija na svijetu.
Godišnje izgrade više km autoputa, naprave zgrada, otvore fabrika, bolnica...nego bilo koja druga evropska zemlja.
Ruše se zgrade stare jedva 20 godina i podižu nove veleljepne građevine.
Ništa, samo se izvaliti, uzeti piće i eventualno kokice i pratiti.

Problem je u tome, što Erdogan želi dati zasebno lice toj turskoj ekonomiji i poteže za nekim šerijatskim rješenjima, ali nekako samo u mjeri koja pomaže da on i dalje vlada.

Dil s Rusima, oko raketa s-400, produbljuje krizu i on će vjerovatno ostati bez novih američkih aviona. Tu su utrčali Kinezi, sa svojim avionima, ali to je već sumnjiv kvalitet.

[Taare]

Ukoliko se prihvate argumenti Grčke i EEZ mjeri s ostrvskih teritorija, mnoge države u svijetu neće moći polagati pravo na vode duž svojih obala.

Grčki argument kojim traži isključivu ekonomsku zonu (EEZ) za svoja ostrva na koja se prostiru u Mediteranskom moru, pozivajući se na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pomorskom pravu (UNCLOS) iz 1982. godine, ima opasne implikacije za čitav svijet.

Prema UNCLOS-u, suverena država ima posebna prava u pogledu istraživanja i upotrebe morskih resursa, uključujući proizvodnju energije iz vode i vjetra, do 200 nautičkih milja od svoje obale. Konvencija, međutim, predviđa da države određuju glavno ostrvo od kojeg se može mjeriti udaljenost, a ne manja ostrva. Dalje, preklapanje zahtjeva, slučajne obale i razna ostrva onemogućavaju primjenu ovog opšteg principa EEZ-a na Mediteran.

Tri svjetske sile – Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska - zauzimaju 44 ostrva širom svijeta, od udaljenih voda Atlantika do Tihog i Indijskog okeana. Ukoliko se prihvate argumenti Grčke i EEZ mjeri s ostrvskih teritorija, mnoge države u svijetu neće moći polagati pravo na vode duž svojih obala. Rusija zauzima četiri ostrva tik uz japansku obalu. EEZ za ova ostrva znači da Japan neće imati nadležnost ni duž svojih obala.

Tokom turskog rata za nezavisnost od 1919. do 1923. godine, grčke okupacione snage poražene su od turskih nacionalnih snaga, protjeravši ih iz Anadolije.

Na kraju rata, Turska je potpisala Ugovor u Lozani 1923. godine s Grčkom i drugim velikim silama, među kojima su Velika Britanija, Francuska i Italija, postavljajući zapadne granice s Atinom i djelimično rješavajući neka od svojih istočnih i južnih graničnih pitanja sa Sirijom, tada pod francuskim mandatom, i Irakom, koji je bio pod britanskim mandatom.

Uprkos mirovnom sporazumu, neka pitanja između Turske i Grčke ostala su otvorena, uključujući status ostrva u Egejskom moru, između grčkog i Anadolskog poluostrva.

Osim dva ostrva, Gokceada i Bozcaada, u blizini strateški kritičnog turskog prolaza Dardaneli - gdje je Osmansko Carstvo vodilo historijsku bitku kod Canakkalea (Galipolje) - svi ostali egejski otoci prepušteni su Grčkoj.

Meis (Kastellorizo), grčko ostrvo, nalazi se na samo dva kilometra od južne turske obale i 570 km od grčkog kopna. Tumačenje odredbe UNCLOS-a da ima 200 nautičkih milja EEZ-a od obale ovog ostrva znači da Turska ne bi imala teritorijalne vode, kontinentalni pojas ili druga pomorska prava u regiji.

"Niko ne može ograničiti Tursku, koja ima najdužu obalu na Mediteranu, na obale mediteranskog grada Antalije. Odlučni smo u odbrani pomorskih prava naših građana i naroda Turske Republike Sjeverni Kipar", rekao je prošle sedmice turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Sencer Imer, glavni savjetnik Centra za istraživanje kriza i politika Ankare (ANKASAM) rekao je da Grčka pokušava oduzeti prava Turske na istočnom Mediteranu.

"Grčka i njeni saveznici strateški pokušavaju spriječiti naš izlaz na Mediteransko more i oduzeti nam podzemno bogatstvo. Ovo je piratstvo, a Turska to ne može prihvatiti", naglasio je Imer.

Ističući da će ovi događaji dugoročno stvoriti situaciju protiv Grčke, Imer je rekao da UN i Evropska unija ovdje nemaju mjesta, a Turska ima suverena prava u smislu zakona o moru.

Pored Meisa (Kastellorizo), postoje i druga grčka ostrva rasuta po cijelom Egejskom moru prema turskoj obali, poput Lezbosa, Chiosa, Kosa, Rhodosa i Samosa. Njihovo postojanje blokira Tursku da proširi bilo koju svoju uticajnu zonu dalje od nekoliko nautičkih milja od njene obale.

Turska zastupa stav da ostrva ne mogu imati puni EEZ od 200 nautičkih milja (nm). Smatra da bi ostrvima trebalo odobriti ili smanjenu površinu od 12 nm ili da je nemaju ukoliko su dio veće teritorije daleko od kopna.

Turska je 1. decembra 2019. godine formalno tvrdila da grčko ostrvo Meis (Kastellorizo) uopšte ne bi trebalo imati isključivu ekonomsku zonu jer je to malo ostrvo tik uz tursko kopno i ne može stvoriti područje pomorske jurisdikcije 4.000 puta veće od njegove površine.

- Ankara nudi bilateralni dijalog

Prema turskom ministarstvu vanjskih poslova, EEZ mora biti koekstenzivan s kontinentalnim sprudom, na osnovu relativne dužine susjednih obala.

Ako se primijeni formula UNCLOS-a o teritorijalnim vodama, 71,5 posto Egejskog mora bilo bi pod grčkim suverenitetom, a samo 8,7 posto pod turskim, što bi ozbiljno ograničilo tursko pomorsko područje.

Ankara insistira na tome da bi obje strane trebale sjesti i početi dijalog kako bi se postiglo prihvatljivo rješenje zasnovano na poštenoj podjeli. Gledajući broj ostrva koji okružuju zemaljsku kuglu i drže ih sile poput SAD-a, Velike Britanije i Francuske, grčka formula spriječila bi mnoge zemlje da polažu pravo na EEZ duž svojih obala.

- Ostrva koja drže SAD

Portoriko i Američka Djevičanska ostrva: smješteni su na sjeveroistoku Karipskog mora, otprilike 1.600 km jugoistočno od Miamija na Floridi.

Guam i Sjeverna Marijanska ostrva: leže jugoistočno od Japana u Tihom okeanu, sjeverno od Nove Gvineje i istočno od Filipina, na razmeđi istočne granice Filipinskog mora.

Američka Samoa: ostrvo je SAD-a s najjužnijim dosegom na 14 stepeni ispod ekvatora.

Atol Palmyra: smješteni južno od Havajskih ostrva, otprilike na jednoj trećini puta između Havaja i Američke Samoe.

Ostrvo Baker: leži na gotovo pola puta između Havaja i Australije.

Ostrvo Howland: nalazi se između Havaja i Australije.

Ostrvo Jarvis: smješteno u Tihom okeanu, otprilike na pola puta između Havaja i Cookovih ostrva.

Johnston Atoll: smješten u sjevernom Tihom okeanu, oko 750 nm jugozapadno od Havaja.

Kingman Reef: u sjevernom Tihom okeanu leži na pola puta između Havaja i Američke Samoe.

Midway Atoll: Podjednako udaljen od Sjeverne Amerike i Azije na sjevernom Pacifiku.

Ostrvo Wake: smješteno je 3.204 km (1.991 mi) jugoistočno od Tokija u Tihom okeanu.

Ostrvo Navassa: smješteno sjeveroistočno od Jamajke, južno od Kube, 40 nautičkih milja zapadno od Haitija.

- Britanska ostrva

Anguilla: britansko prekomorsko područje na Karibima, smješteno istočno od Portorika i Djevičanskih ostrva i sjeverno od Saint Martina.

Bermuda: teritorija u sjevernom Atlantskom okeanu, oko 1.035 km (643 milje) istočno-jugoistočno od rta Hatteras, Sjeverna Karolina.

Britanska antarktička teritorija: Velika Britanija polaže pravo na sektor Antarktika.

Britanska teritorija u Indijskom okeanu: Smještena je u Indijskom okeanu na pola puta između Tanzanije i Indonezije.

Britanska Djevičanska ostrva: teritorija na Karibima, istočno od Portorika i američkih Djevičanskih ostrva i sjeverozapadno od Angvile.

Kajmanska ostrva: smještena su u zapadnom Karipskom moru južno od Kube i sjeveroistočno od Hondurasa, između Jamajke i meksičkog poluostrva Jukatan.

Diego Garcia: južno od ekvatora u centralnom Indijskom okeanu.

Foklandska ostrva: smještena su u južnom Atlantskom okeanu 483 km (300 mi) istočno od južne patagonske obale Južne Amerike.

Gibraltar: smješten na južnom vrhu Iberijskog poluostrva, na sjeveru omeđen Španijom.

Montserrat: ostrvo je dio lanca na Karibima, u zapadnoj Indiji.

Ostrva Pitcairn: smještena su na jugu Tihog okeana.

Saint Helena, Ascension i Tristan da Cunha: Smješteni su u južnom Atlantiku. Velika Britanija se 2008. prijavila za UNCLOS tražeći EEZ preko 200 nautičkih milja. No, tijelo UN-a 2010. godine reklo je da se granica ne može produžiti preko standardne granice, na osnovu naučnih istraživanja.

Saint Helena: leži nekih 1.950 km (1.210 mi) zapadno od obale jugozapadne Afrike.

Ostrvo Ascension: u južnom Atlantskom okeanu, ostrvo je udaljeno oko 1.600 km (1.000 mi) od obale Afrike.

Tristan da Cunha: najudaljeniji naseljeni arhipelag na svijetu, leži približno 2.411 km (2.432 km) od obale Cape Towna u Južnoj Africi.

South Georgia and the South Sandwich ostrva: u južnom Atlantskom okeanu ostrva leže oko 700 km (430 mi) jugoistočno od Južne Georgije.

Suverena bazna područja Akrotiri i Dhekelia: britanska teritorija u blizini ostrva Kipar, služe kao baza za obavještajnu i nadzornu mrežu signala na Mediteranu.

Ostrva Turks i Caicos: dvije grupe tropskih ostrva u arhipelagu Lucayan u Atlantskom okeanu i sjevernom dijelu zapadne Indije.

Guernsey: sjeverno od Saint-Maloa i zapadno od Jerseya i poluotoka Cotentin.

Ostrvo Man: smješteno u Irskom moru između Velike Britanije i Irske.

Jersey: blizu obale Normandije u Francuskoj.

- Ostrva koja drži Francuska

Iles des Saintes ili Les Saintes: smješten je u Sjevernoj Americi, na karipskim ostrvima.

Marie-Galante: Francuska prekomorska regija na Karibima.

La Desirade: smješten u sjevernom Atlantskom oceanu.

Guadeloupe: smješten sjeverno od Antigve i Barbude, a Dominika leži na jugu.

Martinik: smješten na Malim Antilima Zapadne Indije u istočnom Karipskom moru.

Francuska Gvajana: graniči se s Brazilom na istoku i jugu i Surinamom na zapadu.

Saint Pierre i Miquelon: smješten na sjeverozapadu Atlantskog okeana u blizini kanadske provincije Newfoundland i Labrador.

Collectivity of Saint Martin: smješten u zapadnoj Indiji na Karibima.

Sveti Barthelemy: ostrvo leži oko 35 km (22 milje) jugoistočno od Sint Maartena i sjeveroistočno od Saint Kittsa i Nevisa.

Mayotte: smješten u sjevernom Mozambičkom kanalu u Indijskom okeanu, uz obalu jugoistočne Afrike, između sjeverozapadnog Madagaskara i sjeveroistočnog Mozambika.

Reunion: smješten je u Indijskom okeanu, istočno od Madagaskara, i 175 km (109 milja) jugozapadno od Mauricijusa.

- Ruska ostrva duž japanske obale

Rusija zauzima četiri ostrva koja odvajaju Ohotsko more od Tihog okeana. Na njih polaže pravo Japan, koji ih naziva svojim sjevernim teritorijima ili južnom Chishimom, i smatra ih dijelom podprefekture Nemuro u prefekturi Hokkaido. Leže samo nekoliko kilometara od sjeverne obale Hokkaida u Japanu.