CIGARETE

[insomnia]

Pa dje su ti pare

[insomnia]

Dala na konoplju bezbeli

[insomnia]

Jel i ti ko u mene jaran. Presto pusiti rola dzoju nabaca duhana brdo i sam posoli malo travom.
Kae presto a rola jednu na drugu

[Nora Ibsenova]

Dala na konoplju bezbeli

Te sam troškove imala i dok sam pušila.

Ma nigdje, gdje će biti, Beli sam ih uštedila. Samo slobodnije trošila: aha, da pušim, za 10 dana bih potrošila 60KM na cigare, ali pošto ne pušim nema štete da kupim ove dvije kreme od 60KM.

Al osjeti se razlika kad dnevno trošiš 5-10KM manje, Bgm.

[Nora Ibsenova]

Jel i ti ko u mene jaran. Presto pusiti rola dzoju nabaca duhana brdo i sam posoli malo travom.
Kae presto a rola jednu na drugu

Jok, ne pušim travu sa duhanom. Ne bi nikad tako prestala

Imam i ja jarana, kaže jednom sav zabrinut, jarane, ja sam se navukao na travu. Dok nije skonto da se navukao na duhan u džoji

[Krokodil Behko]

Poskupljuju od nove godine.
Tješim se time, da su cigare sjajna prevencija, protiv korone.

[Nora Ibsenova]

Poskupljuju a mene se ne tiče. Joj

[Mister No]

Poskupljuju od nove godine.
Tješim se time, da su cigare sjajna prevencija, protiv korone.

A jebo majku izgleda da ima nesto u tome.
Valjda pušači rjeđe fasuju upalu pluca od bildera.

[Krokodil Behko]

Poskupljuju od nove godine.
Tješim se time, da su cigare sjajna prevencija, protiv korone.

A jebo majku izgleda da ima nesto u tome.
Valjda pušači rjeđe fasuju upalu pluca od bildera.

Naučno dokazano. Korona zaobilazi pušače.
Eto, ko neće na vakcinu, šteku drine i udri pare na veselje

[Mister No]

A jebo majku izgleda da ima nesto u tome.
Valjda pušači rjeđe fasuju upalu pluca od bildera.

Naučno dokazano. Korona zaobilazi pušače.
Eto, ko neće na vakcinu, šteku drine i udri pare na veselje

Jeftinije mu se vakcinisat.

[insomnia]

Znaci mlada čistake dere. Aferim

[Bego]

Pall Mall su dobre i one Lucky Strike

Jednom probao plavi Pall Mall i nikad više. Mislim da je samo Filter 160 gadniji.

[Shadow]

Pall Mall su dobre i one Lucky Strike

Jednom probao plavi Pall Mall i nikad više. Mislim da je samo Filter 160 gadniji.

Ma ti mozes sta hoces kralju

[Krokodil Behko]

Crnogorci su smanjenjem akciza na cigarete suzili crno tržište: Ekonomisti složni da isto uradi BiH


Prošle godine je vrijednost crnog tržišta duhana premašila vrijednost legalnog tržišta, po čemu je BiH najlošija u cijeloj regiji i u Evropi. Ključan uzročnik toga su previsoke akcize na duhan, što su uostalom i nekoliko puta već javno potvrdili iz Uprave za indirektno oporezivanje.
Pitali smo domaće ekonomiste da li BiH treba slijediti primjer Crne Gore koja je snizila akcize, što je imalo pozitivne efekte. Pitamo i vas u kratkoj anketi u nastavku članka.

Od ukupnog tržišta duhana 60 posto je nelegalno, a to potvrđuje da je nelegalno tržište duhana jedno od najvećih problema u Bosni i Hercegovini. Zbog toga su na gubitku svi - građani, država i proizvođači.

Zbog velike razlike u prihodima i cijenama duhana i duhanskih proizvoda građani su primorani da kupuju proizvode nad kojima ne postoji nikakva kontrola. Šverceri na tome godišnje zarade 400 miliona KM, a dio tog novca se troši na kriminalne aktivnosti. Država godišnje izgubi više od milijardu KM, a privreda 150 miliona KM. Toliko izgubljenih sredstava godišnje predstavlja veliku kočnicu napretku države i toliko željenom rastu standarda građana.

Iznimno visoke akcize na duhan su razlog za prethodno navedeno. Ranije smo pisali da je Bosna i Hercegovina već zadovoljila standard Evropske unije koliko akcize trebaju iznositi, a to je da na hiljadu komada cigareta akciza iznosi minimalno 90 eura. Sada smo iznad EU prosjeka, na skoro 90,5 eura, dok je naš standard daleko ispod onog u EU. Niti jedna zemlja u regiji, izuzev Hrvatske koja je u EU, nije ni blizu tom iznosu. Posljedica tako visokog opterećenja je da od pet KM, koliko je minimalna cijena cigareta kod nas, nešto manje od 4,5 KM ide državi, što je jedan od najvećih nameta u Evropi.

S druge strane, šverceri prodaju cigarete za dvije ili tri KM i svu zaradu stavljaju sebi u džep.

Situacija je prošle godine eskalirala - vrijednost crnog tržišta je premašila vrijednost legalnog tržišta. Za posljedicu je to imalo značajno smanjenje prihoda u državni budžet. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), u prvih 11 mjeseci 2020. je od akciza i PDV-a na duhanske proizvode prihodovano 153 milion KM manje u odnosu na isti period prošle godine.

"Bosna i Hercegovina treba učiniti što i Crna Gora"


A rješenje za ovaj problem je prilično jednostavno. Postoji i primjer u našem susjedstvu koji je uspješan i na koji se možemo ugledati. U Crnoj Gori su 2018. godine akcize povisili sa 60 eura na 74 eura na hiljadu komada cigareta.

Tako visok skok opterećenja i cijena cigareta je rezultiralo brzim rastom ilegalnog tržišta i vrlo brzo je ilegalno tržište postalo vrednije od onog legalnog. Kao što je to trenutno u BiH. No, za razliku od naših institucija, u Crnoj Gori su shvatili da su napravili grešku i već sljedeće godine naglo snizili akcize na 63 eura, što je u kratkom roku vratilo čak 40 posto tržišta u legalne tokove.

Ekonomisti s kojima smo razgovarali, Faruk Hadžić i Saša Grabovac su saglasni da Bosna i Hercegovina treba slijediti primjer Crne Gore.

Hadžić je ukazao da to treba uraditi što prije, dodatno i zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

"Tokom 2020. godine Bosna i Hercegovina se suočila s nizom ekonomskih izazova, najprije zbog utjecaja pandemije koronavirusa, što se dijelom odrazilo i na prikupljanje raznih poreza, poput PDV-a i akciza na razne proizvode. Pad ekonomske aktivnosti, koji je praćen smanjenjem potrošnje stanovništva, doveo je dijelom i do promjena u kupovnim navikama građana, gdje građani gledaju kako jeftinije mogu doći do traženog proizvoda", napomenuo je.

Podsjetio je da su dosadašnja iskustva pokazala da iznosi akciza moraju biti optimalni, a da onda kada postanu previsoki izazivaju samo negativne posljedice.

"S obzirom na to da Bosna i Hercegovina nema jasno definisanu akciznu politiku, gdje bi se putem ove politike ispunili jasno postavljeni ciljevi, poput ulaganja akciza na gorivo u cestogradnju ili usmjeravanja prikupljenih akciza na duhan u zdravstveni sektor, akcize na duhan i duhanske proizvode svake godine rastu, a da nisu analizirani učinci takvih mjera. Ekonomske zakonitosti pokazuju da porast oporezivanja nekog proizvoda tokom određenog perioda dovodi i do rasta prikupljenih poreskih prihoda na taj proizvod, ali da prelaskom optimalnog nivoa, svaki daljnji rast poreza ili akciza dovodi do pada prikupljenih poreskih prihoda na taj proizvod, tako da je povećanje oporezivanja kontraproduktivno s fiskalnog aspekta, jer dolazi do porasta udjela crnog tržišta", upozorio je Hadžić.

Zatim je obrazložio kako je odluka crnogorskih vlasti da snizi akcize utjecala na državu.

"Primjeri iz Crne Gore pokazuju da je prije nekoliko godina dodatno povećanje akciza na duhan prouzročilo veliki rast cijena te povećanje nelegalnog tržišta na više od 50 posto, zbog čega je vlada smanjila akcize, što je dovelo do pozitivnih pomaka prelaska sa nelegalne prodaje na legalnu. U konačnici, zabilježen je značajan rast i u prikupljanju akciza od više od 18 posto i rast legalne prodaje više od 40 posto", ukazao je.

Hadžić je podsjetio i na nužnost da domaća vlast postavi jasne ekonomske ciljeve koje nastoji postići akciznom politikom. Pozvao je odgovorne i da urade analizu dosadašnjeg učinka akcizne politike. Smatra da će se time znati koji je to optimalni iznos akciza. Naglasio je još jednu iznimno važnju činjenicu, a to je da se jasno definiše kako trošiti novac od akciza.

"Ako analiza pokaže da je potrebno izvršiti korekciju akciza na duhan na način da se ona smanji, što je vrlo izvjesno, jer nivo prikupljenih akciza na duhan posljednjih godina je na gotovo istom nivou ili se čak smanjuje, onda taj rast prikupljenih akciza treba direktno usmjeriti u unapređenje zdravstvenog sektora, liječenje teško oboljele djece, povećanje standarda zdravstvenih radnika i slično, što će dovesti do višestruko korisnih efekata za ekonomiju i društvo, jer će država prikupiti više novca, smanjit će se udio crnog tržišta i povećati legalna prodaja, a time dodatno drugi prikupljeni javni prihodi te od uloženog novca unaprijediti standard građana", zaključio je ekonomista Faruk Hadžić.

"Raditi na dva polja"


Ekonomista Saša Grabovac je napomenuo da je u cilju suzbijanja nelegalnog tržišta potrebno, kako je rekao, raditi na dva polja.

"To je povećanje inspekcija i bolja koordinacija kontrolnih organa. Potrebno je učiniti dodatne napore. Skoro smo imali koordiniranu akciju kada je došlo do veće zapljene duhana i duhanskih proizvoda. Tim tempom se mora nastaviti. S obzirom na visinu akcize i ogromnu razliku u cijenama proizvoda na legalnom tržištu i crnom tržištu, crno tržište je atraktivno za one koji se bave nelegalnim aktivnostima. Ogromna je razlika u cijenama u legalnom i nelegalnom prometu. Uz kontrolu treba razmišljati o snižavanju iznosa akciza da bi ta atraktivnost bila manja", potrcrtao je.

Kako je Grabovac kazao za Klix.ba, primjer Crne Gore je dovoljno ilustrativan.

"Snižavanjem akciza došlo je do vraćanja robe u legalne tokove. Za koliko bi akcize trebalo sniziti, teško je reći", istakao je.

Između ostalog, pokazatelj koliko država gubi zbog crnog tržišta je to da je riječ o količini novca koja bi bila dovoljna za obnovu svih pet kliničkih centara i 21 bolnice u Bosni i Hercegovini.

[Maja]

E ne kontam, rekli nece Diva poskupjeti i opet jest. Sto lazu, sto odmah ne nsjave poskupljenje.

[Taare]

Crnogorci su smanjenjem akciza na cigarete suzili crno tržište: Ekonomisti složni da isto uradi BiH


Prošle godine je vrijednost crnog tržišta duhana premašila vrijednost legalnog tržišta, po čemu je BiH najlošija u cijeloj regiji i u Evropi. Ključan uzročnik toga su previsoke akcize na duhan, što su uostalom i nekoliko puta već javno potvrdili iz Uprave za indirektno oporezivanje.
Pitali smo domaće ekonomiste da li BiH treba slijediti primjer Crne Gore koja je snizila akcize, što je imalo pozitivne efekte. Pitamo i vas u kratkoj anketi u nastavku članka.

Od ukupnog tržišta duhana 60 posto je nelegalno, a to potvrđuje da je nelegalno tržište duhana jedno od najvećih problema u Bosni i Hercegovini. Zbog toga su na gubitku svi - građani, država i proizvođači.

Zbog velike razlike u prihodima i cijenama duhana i duhanskih proizvoda građani su primorani da kupuju proizvode nad kojima ne postoji nikakva kontrola. Šverceri na tome godišnje zarade 400 miliona KM, a dio tog novca se troši na kriminalne aktivnosti. Država godišnje izgubi više od milijardu KM, a privreda 150 miliona KM. Toliko izgubljenih sredstava godišnje predstavlja veliku kočnicu napretku države i toliko željenom rastu standarda građana.

Iznimno visoke akcize na duhan su razlog za prethodno navedeno. Ranije smo pisali da je Bosna i Hercegovina već zadovoljila standard Evropske unije koliko akcize trebaju iznositi, a to je da na hiljadu komada cigareta akciza iznosi minimalno 90 eura. Sada smo iznad EU prosjeka, na skoro 90,5 eura, dok je naš standard daleko ispod onog u EU. Niti jedna zemlja u regiji, izuzev Hrvatske koja je u EU, nije ni blizu tom iznosu. Posljedica tako visokog opterećenja je da od pet KM, koliko je minimalna cijena cigareta kod nas, nešto manje od 4,5 KM ide državi, što je jedan od najvećih nameta u Evropi.

S druge strane, šverceri prodaju cigarete za dvije ili tri KM i svu zaradu stavljaju sebi u džep.

Situacija je prošle godine eskalirala - vrijednost crnog tržišta je premašila vrijednost legalnog tržišta. Za posljedicu je to imalo značajno smanjenje prihoda u državni budžet. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), u prvih 11 mjeseci 2020. je od akciza i PDV-a na duhanske proizvode prihodovano 153 milion KM manje u odnosu na isti period prošle godine.

"Bosna i Hercegovina treba učiniti što i Crna Gora"


A rješenje za ovaj problem je prilično jednostavno. Postoji i primjer u našem susjedstvu koji je uspješan i na koji se možemo ugledati. U Crnoj Gori su 2018. godine akcize povisili sa 60 eura na 74 eura na hiljadu komada cigareta.

Tako visok skok opterećenja i cijena cigareta je rezultiralo brzim rastom ilegalnog tržišta i vrlo brzo je ilegalno tržište postalo vrednije od onog legalnog. Kao što je to trenutno u BiH. No, za razliku od naših institucija, u Crnoj Gori su shvatili da su napravili grešku i već sljedeće godine naglo snizili akcize na 63 eura, što je u kratkom roku vratilo čak 40 posto tržišta u legalne tokove.

Ekonomisti s kojima smo razgovarali, Faruk Hadžić i Saša Grabovac su saglasni da Bosna i Hercegovina treba slijediti primjer Crne Gore.

Hadžić je ukazao da to treba uraditi što prije, dodatno i zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

"Tokom 2020. godine Bosna i Hercegovina se suočila s nizom ekonomskih izazova, najprije zbog utjecaja pandemije koronavirusa, što se dijelom odrazilo i na prikupljanje raznih poreza, poput PDV-a i akciza na razne proizvode. Pad ekonomske aktivnosti, koji je praćen smanjenjem potrošnje stanovništva, doveo je dijelom i do promjena u kupovnim navikama građana, gdje građani gledaju kako jeftinije mogu doći do traženog proizvoda", napomenuo je.

Podsjetio je da su dosadašnja iskustva pokazala da iznosi akciza moraju biti optimalni, a da onda kada postanu previsoki izazivaju samo negativne posljedice.

"S obzirom na to da Bosna i Hercegovina nema jasno definisanu akciznu politiku, gdje bi se putem ove politike ispunili jasno postavljeni ciljevi, poput ulaganja akciza na gorivo u cestogradnju ili usmjeravanja prikupljenih akciza na duhan u zdravstveni sektor, akcize na duhan i duhanske proizvode svake godine rastu, a da nisu analizirani učinci takvih mjera. Ekonomske zakonitosti pokazuju da porast oporezivanja nekog proizvoda tokom određenog perioda dovodi i do rasta prikupljenih poreskih prihoda na taj proizvod, ali da prelaskom optimalnog nivoa, svaki daljnji rast poreza ili akciza dovodi do pada prikupljenih poreskih prihoda na taj proizvod, tako da je povećanje oporezivanja kontraproduktivno s fiskalnog aspekta, jer dolazi do porasta udjela crnog tržišta", upozorio je Hadžić.

Zatim je obrazložio kako je odluka crnogorskih vlasti da snizi akcize utjecala na državu.

"Primjeri iz Crne Gore pokazuju da je prije nekoliko godina dodatno povećanje akciza na duhan prouzročilo veliki rast cijena te povećanje nelegalnog tržišta na više od 50 posto, zbog čega je vlada smanjila akcize, što je dovelo do pozitivnih pomaka prelaska sa nelegalne prodaje na legalnu. U konačnici, zabilježen je značajan rast i u prikupljanju akciza od više od 18 posto i rast legalne prodaje više od 40 posto", ukazao je.

Hadžić je podsjetio i na nužnost da domaća vlast postavi jasne ekonomske ciljeve koje nastoji postići akciznom politikom. Pozvao je odgovorne i da urade analizu dosadašnjeg učinka akcizne politike. Smatra da će se time znati koji je to optimalni iznos akciza. Naglasio je još jednu iznimno važnju činjenicu, a to je da se jasno definiše kako trošiti novac od akciza.

"Ako analiza pokaže da je potrebno izvršiti korekciju akciza na duhan na način da se ona smanji, što je vrlo izvjesno, jer nivo prikupljenih akciza na duhan posljednjih godina je na gotovo istom nivou ili se čak smanjuje, onda taj rast prikupljenih akciza treba direktno usmjeriti u unapređenje zdravstvenog sektora, liječenje teško oboljele djece, povećanje standarda zdravstvenih radnika i slično, što će dovesti do višestruko korisnih efekata za ekonomiju i društvo, jer će država prikupiti više novca, smanjit će se udio crnog tržišta i povećati legalna prodaja, a time dodatno drugi prikupljeni javni prihodi te od uloženog novca unaprijediti standard građana", zaključio je ekonomista Faruk Hadžić.

"Raditi na dva polja"


Ekonomista Saša Grabovac je napomenuo da je u cilju suzbijanja nelegalnog tržišta potrebno, kako je rekao, raditi na dva polja.

"To je povećanje inspekcija i bolja koordinacija kontrolnih organa. Potrebno je učiniti dodatne napore. Skoro smo imali koordiniranu akciju kada je došlo do veće zapljene duhana i duhanskih proizvoda. Tim tempom se mora nastaviti. S obzirom na visinu akcize i ogromnu razliku u cijenama proizvoda na legalnom tržištu i crnom tržištu, crno tržište je atraktivno za one koji se bave nelegalnim aktivnostima. Ogromna je razlika u cijenama u legalnom i nelegalnom prometu. Uz kontrolu treba razmišljati o snižavanju iznosa akciza da bi ta atraktivnost bila manja", potrcrtao je.

Kako je Grabovac kazao za Klix.ba, primjer Crne Gore je dovoljno ilustrativan.

"Snižavanjem akciza došlo je do vraćanja robe u legalne tokove. Za koliko bi akcize trebalo sniziti, teško je reći", istakao je.

Između ostalog, pokazatelj koliko država gubi zbog crnog tržišta je to da je riječ o količini novca koja bi bila dovoljna za obnovu svih pet kliničkih centara i 21 bolnice u Bosni i Hercegovini.

E, i ove ekonomiste nabijem na kardan.

Čuj šverceri
Sirotinja kupi duhana, mota po čitav dan i prodaje.
Mjesečno izađe na nekih 4 do 5 stoja.
Kaže, taman da preživi.

Svaka kutija cigara kupljena u prodavnici tj ona sa porezom, direktno je podizanje standarda bh političarima.
Kakve bolnice i pizde materine.

A svaka marka koja se da tzv švercerima, marka je uplaćena realnom sektoru.

[vrhbosnica]

Naučno dokazano. Korona zaobilazi pušače.
Eto, ko neće na vakcinu, šteku drine i udri pare na veselje

Bolje koronu tu da prelezim nego pusac da budem

[Maja]

Nek crknu dusmani

[Masamune]

Mati mi puši Divu, ali onu rozu

[Krokodil Behko]

Naučno dokazano. Korona zaobilazi pušače.
Eto, ko neće na vakcinu, šteku drine i udri pare na veselje

Bolje koronu tu da prelezim nego pusac da budem

Ovo ti je najsigurnije