Kako zovete svoje roditelje?

[Masamune]

Mislim da je lako skontati zašto je rastužena...

[Anestzijaaa]

Eeeeej alo

[Masamune]

Eeeeej alo

Čujemo li se

[Mon]

Tatu po nadimku (ako je ozbiljno, onda tata a ako nesto trazim tata-babo)
Mamu sam zvala po nadimku, ili mother kad hocu da je naljutim

[Vanilla]

Cim su postali nana i dedo tako sam ih i ja pocela zvati

[bosnjakinja]

Baba nikad tata to je kod nas nezamislivi a mater mama.

Kad bih rekao tata mislio bi da ga podjebavam.

Podrinjci znaju reći i baba umjesto babo... odakle im to? Šta je ispravno?

Upravo sam spomenula sestru koja se udala oko Tuzle,nisu podrinjci,i oni kazu svi baba.Ona rekla muzu moje dijete nece govoriti baba i tacka,mora da bude babo i nametnula svoje,to smo mi dominantne krajskinje

a to baba sam cula i kod bosnjaka oko Rudog

[Maja]

Martin

[Mutevelija]

Mi smo bas blizu sa Srbima I Hrvatima sa selima I smatralo bi se cudnim da oca zoves tata, sta ja znam u ravnu je da imas crkvu u selu a muslimansko selo
Nekako strano.

Bas valjda sto smo u mijesanim mjesnim zajednicama pa da bi se razlikovali.
A oni opet vjesto izbjegavaju slovo h pa govor rana rast umjesto hrast.

[dadojović]

Mi smo bas blizu sa Srbima I Hrvatima sa selima I smatralo bi se cudnim da oca zoves tata, sta ja znam u ravnu je da imas crkvu u selu a muslimansko selo
Nekako strano.

Bas valjda sto smo u mijesanim mjesnim zajednicama pa da bi se razlikovali.
A oni opet vjesto izbjegavaju slovo h pa govor rana rast umjesto hrast.

U Slavoniji se slovo h rijetko koristi, ako je na početku riječi.
Kakve to ima veze s Bošnjacima?

[Mutevelija]

Mi smo bas blizu sa Srbima I Hrvatima sa selima I smatralo bi se cudnim da oca zoves tata, sta ja znam u ravnu je da imas crkvu u selu a muslimansko selo
Nekako strano.

Bas valjda sto smo u mijesanim mjesnim zajednicama pa da bi se razlikovali.
A oni opet vjesto izbjegavaju slovo h pa govor rana rast umjesto hrast.

U Slavoniji se slovo h rijetko koristi, ako je na početku riječi.
Kakve to ima veze s Bošnjacima?

Jooj ja sad tebi objasnjavat kako se djeca prave.
Kakve veze ima sto je kod Bosnjaka narodna nosnja fes a kod Hrvata šešir , isto kao da me pitas.

[Taare]

Oca zovem efendija il hadžo.

[Calla]

Martin

pozdravi mi tatu sa tvojim opisima iz svakodnevnice i njegovim dogodovstinama toliko sam se ismijala da sam ga toliko zavolila iako ga i ne znam

[srculence7]

Mamu po nadimcima, jedan joj dao moj drug iz detinjstva pa svima bilo simpatično i usvojili a drugi joj od školskih drugarica
A otac je bio tata, za brata ćale.

[Calla]

Mama ...




(a tatu vise nemam )!

[XoKli]

Mama-babo.
Kad smo u Tučepima na plaži onda razvučem samoglasnike, baaaaaboooooo...

[Naseef Mushroom]

Babo i mama (mama se izgovara onako kako ide uz babu, drugačijim naglaskom nego kos tata i mama), tako isto nas i naša djeca zovu.

[insomnia]

Cim su postali nana i dedo tako sam ih i ja pocela zvati

E jes. Ovo sam zaboravio. I ja sad najvise ova tako. Djede

[TAFKAP]

Inače telefonom, pođahkad izađem na balkon i onda onako ko s brijega, kad se dreknem malome ovce da istjera iz detjeline...

A imena... Babo i Munirhanuma

[uvijek_kontra]

Mama/mami
Ata/ati/atika

[Maja]

U bolnici u britanskom Brajtonu, osoblje u porodilištu je dobilo uputstva kako bi trebalo koristiti više rodno neutralne termine, na primjer, odjeljenje majčinske njege sada će se zvati odjeljenje perinatalne njege, a u zavisnosti od okolnosti, koristiće se i fraze poput “roditelj, drugi biolološki roditelj”, umjesto otac i “rađajući roditelj” umjesto majka.

U dokumentu se ističe kako osoblje ne bi trebalo da prestane da koristi termine poput “žena” ili ostale riječi vezane za majčinstvo, nego bi trebalo da obrati pažnju na to da dodaju riječi poput “osobe” i ostale inkluzivnije riječi i zamjenice.

Obraćanje pacijentima u skladu s njihovim identitetom

Rodni identitet može biti izvor diskriminacije i nejednakosti u zdravstvenoj njezi. Svjesno koristimo riječi „žena“ i „osoba“ zajedno kako bi pokazali da smo posvećeni borbi protiv nejednakosti za sve one koji koriste naše usluge. Kao zdravstveni radnici u porodilištu, usmjereni smo prema tome da povećamo pristup našim uslugama i poboljšamo ishode za sve marginalizovane grupe. Žene su često “zakinute” u zdravstvu, kao i trans osobe i one koje se opredjeljuju binarno.

Također, svjesni smo da je u našem opšteprihvaćenom narativu i javnom diskursu prisutan biološki esencijalizam i transfobija, pa nastojimo da zaštitimo naše trans i ne-binarne klijente i radnike od dodatnog opterećenja zbog promjene terminologije, shvatajući koliko to može imati velik uticaj na psihološku i emotivnu dobrobit.

Priznavanje kulturološkog konteksta u kojem se naša usluga odvija je ključna kako bi životi trans i ne-binarnih osoba bili sigurniji – navodi se u uputstvima, prenosi Mirror.

Izjavu su dodatno objasnili na Twiiteru, gdje ističu kako se nipošto ne zabranjuju termini majka, majčinstvo ili otac, nego kako će osoblje dobiti uputstvo da „koriste jezik koji odražava identitet pacijenta“.

Hayat.ba