Evropa i imigranti. Problem budućnosti ili ne

[jelena...]

Treba da dođu, nego šta, da se socijalizuju i popune pustoš koju su za sobom ostavili svi oni koji su otišli, a neće se vratiti.
Mladi i produktivni, radno sposobni ljudi pogotovo.

Jedni odu - drugi dođu u istom broju i svi sretni....tj. bore se i stvaraju sebi uslove da to budu gdje god su izabrali.

Da je pameti mi bismo ih zvali, mamili svim raspoloživim resursima da dođu u BiH - džumle u porodičnim izdanjima sa sve ženama i djecom - i ovdje započnu novi život na svim zapuštenim i opustjelim prirodnim bogatstvima ove zemlje, koji zjape prazni i pod šikarama.

Ali mi te pameti nemamo, ni sposobnosti dugoročnog planiranja. Mi se klanjamo i dodvoravamo strancima koji dođu na par dana, gledaju nas s visine i kojima nemamo ponuditi ništa od onog što oni već nemaju.

Kod nas - ovakvih kakvi smo sad - i kad dođu ovi nesetni migranti, mogu samo gledati kako će koga opljačkati, kome šta otet na ulici ili u najboljem slučaju kako isprositi koju marku il kakvu humanitarnu pomoć, jer drugog mjesta prebivališta od ulice i smrdljivog kolektivnog smještaja neće dobiti, niti kakvog posla da mogu sami sebe nahraniti, uljuditi i skućiti se jednog dana.

Čast izuzecima koji se snađu, ali to je rijetkost.

[Matan]

Evropa. ako primi jos sto miliona, zaratice se...
i ovako smo prebukirani..
iako ima i oni koji razmisljaju, kako uvaecati bogatstvo..
vise stanovnika, vise kupaca..
vise para za bogate...

[Taare]

Evropa. ako primi jos sto miliona, zaratice se...
i ovako smo prebukirani..
iako ima i oni koji razmisljaju, kako uvaecati bogatstvo..
vise stanovnika, vise kupaca..
vise para za bogate...

Brato, odmakni malo od Beča.
Austrijska i Njemačka sela su prazna. Manji gradići polako izumiru.

[insomnia]

Sve bi to bilo lijepo kad bi ovi sceli u male gradice i nastaviti sa takvim zivitom

[Taare]

Sve bi to bilo lijepo kad bi ovi sceli u male gradice i nastaviti sa takvim zivitom

Pa stanovnici će od malog grada napraviti veliki.
Priznaj ljudima diplome, smjesti ih u te gradiće i daj im posao.
Al jok, raširi ih po njemačkoj, smjesti u velike gradove kako ne bi imali međusobnog kontakta i kako bi se tobože integrisali.
Eto, vidimo tu integraciju.

[CikCikCikPogodi]

Eto 500.000 radnih mjesta

[insomnia]

Diplome cega?

[Taare]

Diplome cega?

Brato, ne zajebaji. Procentualno, sirija ima više visokoobrazovanih nego mnoge eu države.
Diktatori ulažu u obrazovanje. Isto je bilo sa libijcima ili iračanima.
Misliš da među njima nije bilo doktora, mehaničara, zidara, tesara, varioca i dr.?!

[Matan]

Evropa. ako primi jos sto miliona, zaratice se...
i ovako smo prebukirani..
iako ima i oni koji razmisljaju, kako uvaecati bogatstvo..
vise stanovnika, vise kupaca..
vise para za bogate...

Brato, odmakni malo od Beča.
Austrijska i Njemačka sela su prazna. Manji gradići polako izumiru.

Pa ko jos zivi na selu, gdje nema industrije, nema ni zivota..
gdje idu imigranti da zive, u sela ili gradove..

[Matan]

Sve bi to bilo lijepo kad bi ovi sceli u male gradice i nastaviti sa takvim zivitom

Pa stanovnici će od malog grada napraviti veliki.
Priznaj ljudima diplome, smjesti ih u te gradiće i daj im posao.
Al jok, raširi ih po njemačkoj, smjesti u velike gradove kako ne bi imali međusobnog kontakta i kako bi se tobože integrisali.
Eto, vidimo tu integraciju.

Ma kakav posao, ti imas stvarno lude ideje..

[prog321]

Ovi sto su krenuli put zap. Evrope brat bratu jedva da znaju pisati a kamo li neke diplome.
C'mon. Ko da ce obrazovan covjek vrtiti se po nekim gudurama, spavati u satoru na minusu i rizikovati zivot da stigne u kamp u fra ili de. Gdje ce opet biti protjeran.
Onaj iz alzira i maroka nema nikakvog prava da dobije azil u tim zap zemljama.
A obrazovan covjek bi to skontao.

[Matan]

Ma koliko imas nezaposleni u EU..
a ovaj prica o nekakvim malim gradovima i poslovima..
kojim poslovima, kopanju krompira..
pa mladi ljudi sa diplomama ne mogu naci posao, a da ovi nadju..

[amidza idriz]

a mi se pitamo...

[Taare]

Brato, nemaš blage. Odgovorim kad budem raspoložen za duži post.

[Mutevelija]

Četrnaestog kolovoza 1715. osmanska vojska poražena je kod Sinja. U slavu tog događaja obilježava se Sinjska alka prve nedjelje u kolovozu svake godine.


Bitka se odigrala u sklopu Osmansko-mletačkog rata, povijesno nazivan i Mali rat, koji je trajao četiri godine, a započeo je i završio bitkom za Sinj. Naime, Osmanlije su odlučile vratiti izgubljene položaje u Dalmaciji te su krenuli iznenadnim jurišom preko planine Kamešnice. Prva na udaru našla se Cetinska krajina i grad Sinj. U sinjsku tvrđavu zatvorilo se oko 700 dobro naoružanih branitelja.

Osmanske snage, njih oko 60 tisuća, opkolile su Sinj osmog kolovoza, a tjedan dana kasnije krenuli su u odlučujući juriš. Ipak, branitelji su uspjeli odbiti neprijatelja te su nakon tri sata žestokih borbi Osmanlije podvile rep te pobjegli preko Cetine. Iste noći povukli su se prema Livnu ostavivši iza sebe 10 tisuća poginulih.


Od samog su početka puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika cijelo vrijeme opsade bila u tvrđavi. U tvrđavu je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je muslimani ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ, te okruni Gospin lik. Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi :


„In perpetuum coronata triumphat-Anno MDCCXV (hrv. Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.).


Koja ironija dok.sam bio u Trilju ja legnem spavat a ona baba stavila Gospu Sinjsku iznad kreveta, i onako zena nije bila.losa , posto ima unuka u inostranstvu ubijao sam dosadu pricajuci sa njom poslije posla jer sam radio u Čaporicama u Tromontu.

[Mutevelija]

Latinski naslov Antemurale Christianitatis ("predziđe kršćanstva"), je papa Lav X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislaviću. To nije bio jedini naslov takvog tipa i on se pojavljuje i u drugih kršćanskih država u sukobu s Osmanlijama, kod Ugarske i Poljske.

Papa međutim nije bio prvi koji je dao Hrvatskoj takav naslov. Plemstvo južnih hrvatskih krajeva uputilo je 10. travnja 1494. sa sabora u Bihaću pismo papi Aleksandru VI. i rimsko-njemačkom caru Maksimilijanu I. tražeći pomoć protiv osmanskih napada u kojem je Hrvatsku nazvalo kulom i predziđem kršćanstva:

"Ovu silu mi već sedamnaest godina zaustavljamo gubeći naša tijela, živote i sva moguća naša dobra, te poput kule i predziđa kršćanstva branimo svakodnevnim ratovanjem kršćanske zemlje, koliko nam je to uopće ljudski moguće. Neka Vam dakle po nama bude rečeno ovo: ako bi mi popustili Turcima, tada bi oni u svako doba mogli zaskočiti kršćanstvo iz Hrvata."[1]



CROSBI
Pregled bibliografske jedinice broj: 340620
"Pogled u Bosnu" Matije Mažuranića kao povijesni izvor
Paić-Vukić, Tatjana; Čaušević, Ekrem
"Pogled u Bosnu" Matije Mažuranića kao povijesni izvor // Prilozi za orijentalnu filologiju, 56 (2007), 177-191 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 340620 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
"Pogled u Bosnu" Matije Mažuranića kao povijesni izvor
("A Look at Bosnia" by Matija Mažuranić as a Historical Source)

Autori
Paić-Vukić, Tatjana ; Čaušević, Ekrem

Izvornik
Prilozi za orijentalnu filologiju (0555-1153) 56 (2007); 177-191

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Matija Mažuranić ; putopis ; Bosna ; 19. stoljeće ; povijesni izvor
(Matija Mažuranić ; travelogue ; Bosnia ; nineteenth century ; historical source)

Sažetak
Putopis Matije Mažuranića objavljen u Zagrebu 1842. godine pod naslovom "Pogled u Bosnu" nerijetko se čitao, a i danas se čita, kao vjerodostojan izvor za poznavanje prilika u onodobnoj Bosni. Polazeći od tog uvida, autori ovoga rada podvrgnuli su kritičkom ispitivanju Mažuranićeve opaske o bosanskom političkom i pravnom poretku, o stanovništvu, mentalitetu, običajima i svakodnevici, nastojeći pokazati da su mnoge putopiščeve predodžbe nastale kao rezultat njegovih ideoloških polazišta te mnogih drugih ograničenja njegove perspektive (kratkoća boravka u Bosni, tegobnost putovanja, strah od nepoznatoga, upućenost većinom na neuke ljude kao na glavne informatore i sl.). Autori su se osvrnuli i na neka današnja čitanje Mažuranićeva putopisa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

[vrhbosnica]

Prije skontah sta je ovo predziđe iz latinskog, nego ovog prevoda

[Mutevelija]

Prije skontah sta je ovo predziđe iz latinskog, nego ovog prevoda

Granice BiH su kulturoloski iscrtane vec .
Drina Zapadno krscanstvo -Istocno.

Sava islamska civilizacija i krscanska.

Bitno je migrante dovesti ovde a nda BiH ne udje u Eu.

[Krokodil Behko]

Prije skontah sta je ovo predziđe iz latinskog, nego ovog prevoda

Granice BiH su kulturoloski iscrtane vec .
Drina Zapadno krscanstvo -Istocno.

Sava islamska civilizacija i krscanska.

Bitno je migrante dovesti ovde a nda BiH ne udje u Eu.

Gledaš li migrantkinje? Ono naviklo na islam, ne bune se mnogo?

[Mutevelija]

Granice BiH su kulturoloski iscrtane vec .
Drina Zapadno krscanstvo -Istocno.

Sava islamska civilizacija i krscanska.

Bitno je migrante dovesti ovde a nda BiH ne udje u Eu.

Gledaš li migrantkinje? Ono naviklo na islam, ne bune se mnogo?

Nisam vidio ni jednu slabo, vidim po dva tri migranta, jedan je htio da casti jednu nasu sokom i nije prihvatila u kaficu
Thats my girl.