Med je univerzalni iscjelitelj!

[Rum]

Sda sam zdrmo kasiku neki iz Konjica pravo dobar kupio na sajmu nedavno

sljedeci put trazi od mene.. da mi tetak zaradi

Aha hocu hocu ti reci marku skuplje da i ti zaradis sta

[Alpha]

ja sam alergican na med ... a volio bi da nisam jer sigurno je dobar , jer u prirodi je ljek , sto kazu da su dobre ljekovite trave , a pcele to sve odrade i pomjesaju

[greeneyes]

Šteta samo što je malo pravog meda.

[Mala_Mu]

Sda sam zdrmo kasiku neki iz Konjica pravo dobar kupio na sajmu nedavno

sljedeci put trazi od mene.. da mi tetak zaradi

Aha hocu hocu ti reci marku skuplje da i ti zaradis sta

Jok , jok , ja sam postena

[kuplung]

kupio kad sam bio dole neku mjesani sa maticnom mlijeci,ukus je ko meda,jesu stavili sve sto pise...haj znaj

[Krokodil Behko]

Fahrudin Muhić iz Sarajeva objavio je na društvenim mrežama recept od đumbira i meda, za koji tvrdi da je spasonosan i da je pomogao njegovoj teško oboljeloj supruzi.

Kaže da mu savjest nalaže da ovaj recept podjeli sa svima koji imaju nekog kome je potrebna pomoć.

"Dobijem prije par dana od jedne osobe iz Sarajeva recept na bazi đumbira i meda i evo me među "normalnima" bez bolova. Žena je imala karcinom endokrinih žlijezda i bila je na aparatima 18 dana. Prošla je bez operacije i hemioterapije... Danas puca od zdravlja", napisao je na društvenim mrežama ovaj Sarajlija.

Recept:

2 veća korjena đumbira se očiste i izribaju na najsitnije (može i električna sjeckalica) i pomješa se sa 1/2 kg domaćeg meda.

Konzumirati ga 3-4 puta na dan.

Koristiti plastičnu, drvenu ili keramičku kašiku, nikako metalnu. Prvi efekti se osjećaju 2-3 dana.

Ovaj recept je isprobala i jedna žena koja se sa kašljom patila 3 godine i uspješno ga izliječila. Ona se na Facebooku zahvalila gospodinu Fahrudinu, ali i pokazala kako je spremala ovaj lijek, prenosi Kurir.rs.

[Eyla]

bilo bi lijepo kad bi spasonosni lijekovi bili ovako jednostavni.
u svakom slučaju, i sama nekad napravim mix - đumbir, med i cimet...baš je njami a odlično za imunitet.

[storm]

bilo bi lijepo kad bi spasonosni lijekovi bili ovako jednostavni.
u svakom slučaju, i sama nekad napravim mix - đumbir, med i cimet...baš je njami a odlično za imunitet.

...ja još limun stisnem u sve to

vjerujem, da i pomogne nekome...ali da je generalno lijek za sve, baš i ne ( ako pričamo o kancerogenim bolestima)

[Maja]

[SPINERKA]

Dobijem prije par dana od jedne osobe iz Sarajeva recept na bazi đumbira i meda i evo me među "normalnima" bez bolova. Žena je imala karcinom endokrinih žlijezda i bila je na aparatima 18 dana. Prošla je bez operacije i hemioterapije... Danas puca od zdravlja", napisao je na društvenim mrežama ovaj Sarajlija.

-Sarajevski doktori i --dijagnoze.

[Biba]

Bitno je da se zena osjeca dobro..
U emisiji Na rubu znanosti Drago Plecko je iznio svjedocenje covjeka kojimse izlijecio mineralima, dakle prirodno..
Taj covjek me tvrdio da karcinom ne uzrokuje unosenje stetnih tvari u organizam nego nedostatak dobrih tvari..
Ja ne tvrdim nista..neki lijecnici zastupaju misljenje da psiha stvara karcinom, neki da je genetski ubjetovan..
Neki preporucuju smanjenje unosa mesa tj. bjelancevina jer se tako sprjecava rast bolesnih stanica..
Ja ne znam...

[Vladimir RUS]

A možda jadnica nije ni imala problema tako da je ovaj njen je mogao izliječiti i čašom vode.

[Rum]

Bh. tržište preplavio patvoreni med, pčelari upozoravaju kako prepoznati lažirane proizvode

Ovu godinu karakteriše nestašica domaćeg meda na bh. tržištu, jer svi prethodni mjeseci nisu išli na ruku pčelama. Pčelari upozoravaju da je markete preplavio patvoreni, odnosno lažirani med, iznoseći savjete o tome kako prepoznati nekvalitetan proizvod.

Prvobitno proljetne kišne padavine, mraz i niske temperature zraka, a zatim i ljetna suša, ove godine pčelama nisu donijele adekvatnu ispašu. Upravo zbog toga na bh. tržištu skoro da i nema kvalitetnog domaćeg meda, navode domaći pčelari koji 2021. ocjenjuju ekstremno lošom.

“Ove godine izostala je glavna, odnosno bagremova paša, a zbog svih prilika koje su nas zadesile susreli smo se općenito s nedostatkom nektara. Parcijalne, odnosno sitne mikrolokalne paše nisu dovele do toga da imamo sasvim dovoljne količine meda kao nekada ranije kada su one iznosile sedam do 12 kilograma po košnici. Sada je to znatno ispod sedam kilograma”, kaže za Klix.ba predsjednik Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine Rehad Deljo.

U zadnjem pčelarskom valu ove sezone pčelari u centralnoj Bosni su uspjeli izvrcati određene količine medljike, odnosno meda koji je nastao kroz pčelinju ispašu na lipi i hrastu. Međutim, to nije bilo dostatno za vrijedne i kvalitetne prinose.

“Za normalno funkcionisanje nama treba okvirno dvije hiljade tona meda, s obzirom na to da se naši građani pčelinjim proizvodima snabdijevaju tradicionalnim putem na kućnom pragu”, dodaje Deljo.

Ništa bolja situacija ove godine nije ni na prostoru Republike Srpske. Kako nam je potvrđeno iz tamošnjeg Saveza udruženja pčelara, glavne paše su u cijelosti završene, a prinosa meda nije bilo.

Razlika između pravog i patvorenog meda

Pčelari se svih proteklih godina nisu odlučivali za drastičnije povećanje cijena proizvoda. One se po kilogramu u Bosni i Hercegovini kreću od 15 do 20 konvertibilnih maraka, u zavisnosti od vrste meda.

Potražnja meda na bh. tržištu znatno je veća od proizvodnje, a ono na što posebno upozoravaju pčelari je patvoreni med, ali i onaj uvozni koji je izrazito lošeg kvaliteta. Zbog toga bi, prema riječima Delje, inspekcijski organi trebali biti više angažirani na terenu.

“Med je treći proizvod u svijetu koji se najviše lažira. Glavni problem nama je uvoz, s obzirom na to da se na naše tržište uvozi med koji je slabijeg kvaliteta. U bh. markete, nažalost ušli su patvoreni, odnosno lažirani medovi te građanima koji vode računa o svome zdravlju i ishrani preporučujem da med kupuju od provjerenih pčelara”, savjetuje Deljo.

Kvalitetan domaći med se može prepoznati na više načina. Prema savjetima istaknutog tuzlanskog pčelara Safeta Salkovića, pravi med, bio on kristalisan ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce. Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu. S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu.

Više od 300 hiljada košnica

Na području Federacije BiH, prema trenutno dostupnim podacima, registrovano je više od 300 hiljada košnica, što se smatra značajnim pčelarskim fondom, koji treba sačuvati, ali mu i posebnu pažnju pružiti.

“Nažalost, mi trenutno nismo na adekvatan način shvaćeni od vlasti, odnosno resornih ministarstava te nam je potrebna veća podrška. Trenutno imamo podsticaju politiku na osnovu koje se šest maraka pčelarima isplaćuje po košnici, što je, moramo priznati, smiješno. Apele i vapaje na većim nivoima vlasti smo dosad upućivali nebrojeno puta, ali trenutno se stvari u pozitivnom smjeru jedino pomjeraju na nivou općina, poput Sarajeva i Tuzle”, ističe Deljo, naglasivši da su pčelari u Hrvatskoj, Crnoj Gori, ali i Sloveniji u znatno boljem položaju u odnosu na one u BiH.

Med je najjednostavniji i najjeftiniji proizvod koji nastaje od pčela, koje također čovječanstvu nude još i polen, propolis te matičnu mliječ. Od uloge pčele najmanju korist imaju pčelari, u odnosu na ekosistem i društvo u cijelosti.

Deljo navodi da ovo može biti ozbiljna privredna grana, ali uz znatno veći angažman nadležnih. Dok se to ne desi, pčelari će nastaviti i dalje raditi u nadi da će iduća godina biti bolja od ove, ali i nekoliko njih unazad.

[Ma znas]

Koji bolan med. U svakoj kosnici 1 flasa secernog sirupa i letvica premaza nekom tekucinom u kojoj ima sastojak amitraz koji se koristi u proizvidnji nervnih bojnih otrova.
Ko volinek izvoli

[Zanki]

Se znaš

[srculence7]

... kao star čovek

[Ma znas]

Da, ako ga kupis u evropskoj zajednici. Kod nas koristis secerni med, zacinjem sa malo meda i amitrazom opasnim sastojkom za zdravlje.

[Ma znas]

Nekad bio ali vise nije.

[dacha bosanac]

Koji bolan med. U svakoj kosnici 1 flasa secernog sirupa i letvica premaza nekom tekucinom u kojoj ima sastojak amitraz koji se koristi u proizvidnji nervnih bojnih otrova.
Ko volinek izvoli

Koristi Varored...ja više ne stavljam ni letvice niti zadimljavam. Imaš i fosfor u prahu koji pomješaš sa šećerom u prahu i onda to pršćeš po pčelama. Ne ostavlja traga u medu.
A to za sirup. Pa nema šanse da ne prihranjuješ pčelu u nekom vremenskom periodu, ali sve je do pčelara da li te ramove vrca ili ih sklanja pred pašu. Ima pravog meda, ima...

[Ma znas]

Sve sam to procitao ali kao i svagdje jedni tvrde drugi osporavaju. Ja koristim evropska odobrena sredstva kao Api Life ili Thimovar. Da li je to ono pravo tesko je znati.