Dan prije nego će Rusija napasti Ukrajinu, četnički vojvoda Bratislav Živković je, odgovarajući na pitanja novinarke portala RuSerbia.com, namijenjenog osobama s ruskog govornog područja, naveo kako “ima dosta srpskih dobrovoljaca koji su i danas spremni da odu u Donjeck”
Pozivi za ponovno regrutovanje dobrovoljaca u redove proruskih snaga iz Bosne i Hercegovine i Srbije objavljivani su prije ali i tokom prvih dana napada Rusije na Ukrajinu. Sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrđuju da spremnost za ratovanje postoji uz napore da se zaštite identiteti novih regruta, dok neki vjeruju da će zvanična vojska “završiti posao” bez potrebe za dobrovoljcima.
Dan prije nego će Rusija napasti Ukrajinu, četnički vojvoda Bratislav Živković je, odgovarajući na pitanja novinarke portala RuSerbia.com, namijenjenog osobama s ruskog govornog područja, naveo kako “ima dosta srpskih dobrovoljaca koji su i danas spremni da odu u Donjeck”.
“Pišu mi mnogi ljudi koji bi željeli da brane Novorusiju. Nemojte čak ni sumnjati, takav odred neće biti sam. Bit će Srba. Kao i uvijek”, navodi u intervjuu Živković.
Sedam dana nakon ovog intervjua on za BIRN BiH navodi kako u Ukrajini već ima pristiglih proruskih dobrovoljaca.
“Među dobrovoljcima na strani LDNR-a [Luganska i Donjecka narodna republika] se uveliko nalaze Srbi koji su već od ranije bili tamo, oni koji su se zatekli u Rusiji i ima pristiglih, doduše u nevelikom broju zbog otežanog prevoza, ali je interesovanje ogromno”, kaže Živković i dodaje kako se na strani Ukrajine nalazi određeni broj Hrvata, Bošnjaka i Albanaca.
BIRN BiH nije mogao nezavisno potvrditi Živkovićeve navode o skorom odlasku dobrovoljaca s Balkana u Ukrajinu.
Mogućnosti odlaska u Rusiju i Ukrajinu smanjene su nakon što je veliki broj evropskih zemalja obustavio letove prema Rusiji zbog invazije ove zemlje na Ukrajinu. Ali ranija ruta preko Beograda, Moskve i Rostova na Donu do ukrajinske regije Donbas i dalje je moguća zahvaljujući letovima “Air Serbije” između dva glavna grada Srbije i Rusije.
Dok pojedine evropske zemlje najavljuju da neće sankcionisati dobrovoljce koji se pridruže ukrajinskim snagama u BiH i Srbiji, svako pridruživanje stranom ratištu ostaje zakonski kažnjivo iako je teško procijeniti koliko će to uticati na odluku dobrovoljaca jer su u Srbiji prolazili sa uslovnim kaznama, a u BiH je za ranije ratovanje u Ukrajini do sada suđeno samo jednoj osobi, koja je oslobođena.
Premda zvaničnih podataka o odlascima bh. državljana u Ukrajinu u posljednjih nekoliko dana i sedmica nema, brojni korisnici na društvenim mrežama iskazuju spremnost za odlazak ili upućuju takve pozive. Prema mišljenju stručnjaka, još uvijek nije moguće procijeniti da li je odziv na društvenim mrežama uistinu i prikaz realnog stanja odlaska u intenzivirani sukob koji u Ukrajini traje od 2014. godine.
Poziv i uputstvo Saveza dobrovoljaca Donbasa. Da je “došlo vrijeme” u programu “Vaši novosti” upozorio je Aleksandar Borodaj, čelnik Saveza dobrovoljaca Donbasa, ujedno i prvi premijer DNR-a.
“Sada je Savez dobrovoljaca Donbasa, a posebno ja, i štab Saveza zauzeti mobilizacionim aktivnostima”, naveo je Borodaj, kako stoji u transkriptu njegove izjave objavljene na Telegram kanalu Saveza.
“Mi mobilišemo dobrovoljce za organizovano slanje u pomoć republikama Donbasa, ruskom stanovništvu Donbasa”, navodi se u transkriptu objavljenom 18. februara.
Istog dana na društvenim mrežama Saveza, koji je i ranije okupljao dobrovoljce iz Srbije i Republike Srpske koji su se borili na ruskoj strani u ukrajinskoj regiji Donbasa, najavio je formiranje operativne rezerve dobrovoljaca navodeći kako je za članstvo potrebno kontaktirati štab.
Kacper Rekawek, postdoktorant u Centru za istraživanje ekstremizma Univerziteta u Oslu, navodi kako su na ranije pozive za odlazak na ratovanje u Ukrajini odgovarali većinom Srbi koji su putovali u Donbas.
Kako kaže, dok su pozivi 2014. godine bili skrivani, danas su vidljivi na svim društvenim mrežama, uz savjete kako doći na ratište.
“To omogućava mobilizaciju pojedinaca. (…) Vidjet ćemo koliko će ljudi otići, ja sam siguran da će više nego 2014. godine”, navodi Rekawek.
Prema BIRN-ovoj Bazi presuda za terorizam i ratovanje na stranim ratištima, u Srbiji je do sada osuđeno 29 osoba, a u Crnoj Gori jedna za ratovanje u Ukrajini, dok policijske agencije u BiH procjenjuju da je više od deset dobrovoljaca ratovalo u Ukrajini.
Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku navodi da odlasci danas u odnosu na 2014. godinu imaju više političku nego vojnu težinu.
“Ti dobrovoljci ne mogu ništa značajnije da promijene kao 2014. ili 2015. godine. Sad je vojna operacija obimnija i oni su tačkica u moru vojne operacije”, kaže Petrović.
To ima političku težinu, da se kaže da postoje organizacije koje su spremne da učestvuju u operaciji, a to može imati dalekosežne posljedice po Srbiju i druge države na Zapadnom Balkanu jer nije svejedno učestvovati u toj organizaciji, pojasnio je Petrović.
Savez dobrovoljaca Donbasa je uz poziv objavio i uputstvo za prijavu prema kojem je potrebno navesti puno ime, datum rođenja, vojnu specijalnost, iskustvo u vojnim operacijama i kontakt telefon. Niti Savez, niti osobe čiji su brojevi telefona ostavljeni u pozivu nisu odgovorili na upite BIRN-a BiH.
Savez, koji okuplja bivše dobrovoljce, ranije je odlikovao neke od njih iz BiH i Srbije. Jedan od njih za BIRN BiH je nezvanično potvrdio da, prema njegovim saznanjima, još uvijek nije bilo odlazaka dobrovoljaca iz BiH ili Srbije u Ukrajinu.
Uz Savez, dobrovoljce s Balkana okupljaju i kozačka udruženja.
Bivši član Upravnog odbora Saveza dobrovoljaca Donbasa Nikolaj Đakonov objavljuje sadržaje na Facebook profilu od početka ruske invazije na Ukrajinu. Uz objavu slova Z, koje se nalazi na vozilima ruske vojske u Ukrajini, Đakonov, koji je 2014. godine posjetio Banjaluku, što su tada pojedini analitičari ocijenili kao podršku kandidaturi Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske, objavio je i saopštenje Kozacima. BIRN BiH je ranije pisao kako je, prema saopštenju Saveza Kozaka-vojnika Rusije i inozemstva (SKVRiZ), čiji je Đakonov vrhovni ataman, ovoj organizaciji podređeno je bilo više od 600 donskih, astrahanskih, sibirskih i tereških Kozaka.
Đakonov u proglasu na Facebooku navodi kako se radi o važnom i odlučujućem trenutku u historiji Rusije nakon odluke predsjednika Putina, koji je ranije odlikovao Đakonova, da “zaštiti građane nezavisnih republika Donjeck i Lugansk od krvoprolića neonacista”. Dok navodi kako su Kozaci uvijek bili u središtu događaja kojima se štitila državna granica, on navodi kako se nada da neće iznevjeriti slavu Kozaka.
“Naš zadatak u ovim teškim i odlučujućim danima u svjetskoj historiji jeste da podržimo predsjednika i naše oružane snage koje rješavaju najvažnije geopolitičke zadatke. Ako je potrebna pomoć, nemojte ostati po strani”, navodi Đakonov.
Druga kozačka organizacija čiji su članovi ranije pozivali na odlazak u rat u Ukrajinu, Balkanska kozačka vojska, nije se oglašavala od početka invazije Rusije.
BIRN BiH nije mogao dobiti komentar Đakonova niti Balkanske kozačke vojske.
Uz kozačke, i druge proruske organizacije u regionu ranije su slavile odlazak na ratište u Ukrajinu.
