Na bosanski forum svi unose radost. Neko svojim dolaskom, a neko odlaskom. Vraćamo kredite, priređujemo šokiranja i ibrete. Sve znamo, sve umijemo, pomoći hocemo, a možda i nećemo. Spoznajte istinsku draž opcije "quote".
Pa valjda su mislili na to. Evo kontam trasu, zglobni je, ide to kako ja mogu skontati...I da bude dorade na saobracajnici uradi se to, nista strasno, to je mali pojas...
Last edited by HAVANA on 22 Mar 2022, 21:53, edited 1 time in total.
ANALITIČARI AUSTRIJSKE BANKE: Ekonomska ekspanzija u BiH u sjeni rastuće inflacije i posljedica rata u Ukrajini
Od prvobitno umjerenog oporavka do ekspanzije značajnih razmjera, bh. ekonomija je na kraju 2021. godine zabilježila realni rast bruto društvenog proizvoda (BDP-a) znatno premašivši rekordni pred-pandemijski nivo BDP-a iz 2019. godine.
"Ekonomska dinamika u 2021. godini donijela je ključnu prekretnicu i izvanredan oporavak bh. ekonomije, te omogućila nadoknadu izgubljenog tokom recesije u 2020. godini. Rezultat snažnog oporavka je rekordan nivo BDP-a uz zabilježeni realni rast BDP-a od 7,1% godišnje, što je u skladu s našom prognoziranom stopom od 6,8% godišnje. Snažan rast vođen je izvanrednim učinkom izvoza roba i usluga s rastom od 42,3% godišnje. Navedeno je direktni rezultat odličnog pozicioniranja bh. izvoznika u uslovima pojačane globalne potražnje izazvane negativnim posljedicama pandemije, naročito kada je u pitanju izvoz u EU, naše ključno izvozno tržište s preko 70% ukupnog izvoza BiH. Snažan vjetar u leđa izvanrednoj dinamici BDP-a dolazi i od privatne potrošnje, najveće kategorije ovog ključnog ekonomskog pokazatelja, koja snažno korelira s ukupnim kretanjem BDP-a, ostvariviši rast od 6,1% godišnje. Priliv doznaka iz inostranstva, kontinuiran rast plata na nivou 4,5% u 2021. godini, te kreditni rast pogotovo u segmentu stanovništva (5,5% godišnje) su značajno doprinijeli oporavku potrošnje. Doprinos privatne potrošnje iznosio je 4,3 procentna poena ukupnog ostvarenog ekonomskog rasta dok je doprinos neto izvoza iznosio 1,5 procentnih poena", istakli su iz Odjela za istraživanja i savjetovanje Raiffeisen banke u BiH.
Intenzitet rasta državne potrošnje je iznosio 1,6% godišnje, što je iznadprosječan rast u poređenju s godinama prije pandemije. Duboka kontrakcija bruto investicija u prvom kvartalu 2021. godine je onemogućila snažniji očekivani oporavak bruto investicija na godišnjem nivou, čime zabilježeni rast od 4,4% godišnje nije bio dovoljan da se popuni negativan jaz iz 2020. godine. Velika neizvjesnost vezana za kretanje pandemije u 2021. godini, uz politički zastoj rada Komisije za vrijednosne papire FBiH na tržištu kapitala, je dodatno opteretila oporavak segmenta domaćih investicija BiH ekonomije. Trendovi na globalnom tržištu su pozitivno uticali na ekonomski oporavak BiH u 2021. godini u smislu uticaja na bh. neto izvoz. Međutim cjenovni šokovi s globalnih tržišta su se prelili na domaće tržište, te je već četvrti kvartal 2021. godine donio snažne inflatorne pritiske s prosječnom inflacijom na nivou od 5,4% uz pojačan rizik kulminacije u prvom dijelu 2022. godine.
"Ubrzan i nekontrolisan rast cijena kao glavna prijetnja očekivanom umjerenom oporavku u 2022. godini je produbljen nemilim dešavanjima i ratom u Ukrajini. Posljedice ekonomskih sankcija između Evrope i Rusije se još uvijek mjere i sagledavaju. Iako Bosna i Hercegovina ima ograničene ekonomske veze i direktnu izloženost prema Rusiji u smislu vanjske trgovine, finansiranja i stranih direktnih investicija, globalni inflacijski šok izazvan ratom u Ukrajini neizbježno će utjecati na ključne pore ekonomije. U skladu s tim, realni rast BDP-a u 2022. godini predviđa se na umjerenom nivou od 3,2% godišnje, praćen kontinuirano povišenom inflacijom koja će dosegnuti rekordne cifre u prvoj polovini 2022. godine i u konačnici rezultirati očekivanom prosječnom inflacijom od 6,1% godišnje. Naša projekcija kretanja inflacije uzima u obzir predložene mehanizme ublažavanja rasta cijena od strane države koji očekujemo da stupe na snagu u narednim mjesecima", navode analitičari Raiffeisen banke.
Za veliki broj zaposlenih osoba u našoj zemlji nedjelja je još uvijek radni dan. To se posebno odnosi na radnike u trgovini i uslužnim djelatnostima, ali i u pojedinim fabrikama.
Za 35 zaposlenih u uspješnoj fabrici Limometal u Cazinu prošla subota, 23. april, bila je posljednja radna. Naime, direktor firme Mensur Mulalić donio je odluku da i subota bude neradna za uposlenike Limometala.
"I pored brojnih izazova posljednjih godina Limometal je uspio zadržati nivo proizvodnje i radna mjesta, a čak bilježimo i povećanje proizvodnje.
Sve je to rezultat dobre organizacije, ali i zalaganja svih uposlenih, od radnika u proizvodnji do direktora. Ukidanje radnih subota dočekano je sa oduševljenjem. Već ranije smo imali sistem u kojem je samo svaka druga bila radna.
Od ove godine Prvi maj će svim uposlenima biti pravi Praznik rada. Ono što je bitno jeste da ova odluka neće utjecati na smanjenje plata.
"O neradnom petku u ovom trenutku teško je govoriti zbog potreba naših kupaca, ali i dobavljača", kaže Mensur Mulalić.
Pa kakve veze ima radna subota sa pravima radnika..
ako je placena dobro, svi bi rado radili..
kod mene je subota placena,sa dodatni 50%..
a nedelja, prva smjena, dobijes 19 sati i plus 75 eura..
pa ko ne bi radio..
Pasaga wrote: 28 Apr 2022, 17:42
ja cu ovu subotu ....nisam odavno
za 6. sati,legne na konto 150 ojrica .....jbg ...
ide ljeto,odmor ...koke .....
kod nas ne da ne dobiješ ništa, nego se kao podrazumheva da u sklopu plate radiš svako drugu
vidiš da se ovaj hvali kako su i do sad radili samo svako drugu