Mljekare u BiH

[Matan]

Jeo sam vise puta pravi Vlasicki sir..
stvarno je dobar..
ne znamo cijeniti svoje..

[Rum]

Ovo ko jede ima da mu je kurac uvijek gore,cisti vlasicki

[greeneyes]

Masni ovciji sir je sila. Sila!

[HAVANA]

Kad bi se sleper uzeo, koliko moze stajati to cudo?

[Fuddo]

Kad bi se sleper uzeo, koliko moze stajati to cudo?

Moze dugo
Samo u vodu potopi
Ne moze se pokvarit

[Šta ima?]

kakav vlascicki, feta zakon

[TAFKAP]

Ništa ja ovo ne razumijem.

Zbog čega će drastično poskupiti?

Puskupila trava? Voda? Struja? Održavanje stada?
Nema ko da radi? Ne postoji interes / potražnja za sirom?

[Matan]

Kad bi se sleper uzeo, koliko moze stajati to cudo?

Moze dugo
Samo u vodu potopi
Ne moze se pokvarit

Bas tako..
nasoliti i u vodu..

[Matan]

Ništa ja ovo ne razumijem.

Zbog čega će drastično poskupiti?

Puskupila trava? Voda? Struja? Održavanje stada?
Nema ko da radi? Ne postoji interes / potražnja za sirom?

Pa ako poskupi sve ostalo, mora i sir..
logika..

[TAFKAP]

Ništa ja ovo ne razumijem.

Zbog čega će drastično poskupiti?

Puskupila trava? Voda? Struja? Održavanje stada?
Nema ko da radi? Ne postoji interes / potražnja za sirom?

Pa ako poskupi sve ostalo, mora i sir..
logika..

Opet pitam, da li su im troškovi proizvodnje porasli?

Nismo mi za bolje, nek nas tuše svime, kad nismo u stanju sami da stvaramo, a sve imamo, barem što se tiče poljoprivrede.

A jelde, radije Švapske guzice prat

[insomnia]

[Sheval]

Cijena otom potom, al sira nema.
Ne znam kako je u ostatku BiH, al na jugu ga vise nema.
Makar ja ne mogu naci, a stvarno sam obisao sve, i vece centre, i manje, vlasickog ovcijeg sira nema.
U Konzumu mi rekose da su oni prestali nabavljati od Poljorada, mescini da se tako zove firma, da dobavljaju od Vindije, al opet nema
Znaci, nije problem cijena, ovcijeg sira nema
Eto ako neko zna, koji prodajni lanci imaju, zahvaljujem. I pusa u čelo.

[Dori]

Od sada ga samo ovako jedemo….

[Sheval]

Štaš jesti kad nema
Doslovno, nigdje
I stvarno se trude podvaliti kozji, njega ima, al ne ide im

[Dori]

Štaš jesti kad nema
Doslovno, nigdje
I stvarno se trude podvaliti kozji, njega ima, al ne ide im

https://www.farmer.ba/proizvod/porodica ... cki-sir/48

[Sheval]

Lako je meni, koji i ne zna za nikakvo placanje osim online, sta cu sa babom pobogu
Ma bice, haj

[Krokodil Behko]

MALO ČUDO U SREDNJOJ BOSNI: Poduzetni Bosanci osnovali uspješnu kompaniju za čijim proizvodima vlada ogromna potražnja (VIDEO)

Kako bi dali svoju podršku poljoprivrednicima koji rade mukotrpan posao da bi osigurali svoju i egzistenciju članova svojih porodica, u kompaniji Malak Farma su odlučili da povećaju otkupnu cijenu mlijeka svojih kooperanata.

Direktor Malak Farme Nedžmin Begić je u intervjuu za Fenu kazao da je strateški cilj te kompanije oživljavanje, revitalizacija bosanskohercegovačkih sela, te pomoć ljudima koji žive na selu i bave se poljoprivrednom proizvodnjom.

Stoga su, kaže, okupili 30 kooperanata sa područja Kaknja, Visokog i Fojnice i imaju jako korektnu saradnju sa njima.

- Samo oživljavanjem bh. sela i pomoći ljudima koji se bave primarnom proizvodnjom, mogu opstati oni koji se bave preradom mlijeka, ali i drugih poljoprivrednih proizvoda. Naši kooperanti su nam zbog toga jako bitni – istakao je Begić.

Svjesni aktualne situacije na tržištu i poskupljenja svih inputa u proizvodnji mlijeka, okupili su za Svjetski dan mlijeka - 1. juni, saradnike, kooperante na Farmi, te su odlučili da im u znak podrške povećaju otkupnu cijenu mlijeka.

Begić kaže, da sa poticajima koje poljoprivrednici imaju od Vlade Federacije BiH, kantona, općina i podrškom Malak Farme, otkupna cijena mlijeka je dostigla 1,29 KM.

- Pozvao bih sve sudionike koji se bave otkupom mlijeka, da shvate važnost situacije koja je trenutno okupirala poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju i ljude koji žive na selu i koji se primarno bave tom proizvodnjom, da budemo svjesni trenutne situacije, da budemo društveno odgovorni i povećamo otkupnu cijenu i kako bi i ostale kompanije svjesne svoje u društvene odgovornosti povećali otkupnu cijenu mlijeka - poručio je Begić.



Također je pozvao i nadležne institucije svih nivoa vlasti u BiH da sredstva koja su planirana budžetom za poticaj privrede, isplate na vrijeme, kako bi se pripremili za zimu, kao i za proljeće.

- Pokušavamo da sada i ubuduće budemo pozitivan primjer, priča koja će oživjeti naša sela, pomoći ljude na selu, jer bez sopstvene proizvodnje hrane, mi ćemo teško preživjeti krize koje bi mogle doći tako da u taj sektor svi zajedničkim snagama moramo sačuvati kako bi opstao – naglasio je Begić.

Izrazio je nadu da će u budućnosti još više povećavati otkupnu cijenu kooperantima, jer im je, kako je naglasio, važno da imaju zadovoljne kooperante.

- Naš biznis se generalno formira na osnovu njihovog broja i njihovog zadovoljstva. Ako njih ne bude, neće biti ni nas a ni drugih otkupljivača - naglasio je Begić i pozvao sve koji učestvuju u procesu otkupa da pruže podršku poljoprivrednicima kako bi svi zajedno očuvali taj sektor – naglašava Begić.

Malak Farma dnevno prerađuje oko 3.000 litara mlijeka, od toga 500 litara je sa Malak Farme i oko 2.500 litara iz otkupa od kooperanata. Također imaju i 300 do 500 litara kozijeg mlijeka. Izrađuju 25 vrsta mliječnih proizvoda - od fermentisanog jogurta do svježeg mlijeka, kozijeg i kravljeg, sa 20 vrsta sireva.

Svi proizvodi Malak Farme izrađuju se po tradicionalnom receptu, bez ikakvih aditiva, onako kako su "stari" radili. Jedino što je na savremeni način urađeno je modernizacija procesa i opreme po svim standardima.

- Na nivou smo rasta i razvoja, te očekujemo da bi do kraja godine mogli ići i do 5.000 litara, a sa povećanjem prerade mlijeka povaćava se i broj kooperanata. Do kraja godine očekujemo da ćemo imati 50 kooperanata koji proizvode mlijeko, koje ćemo otkupljivati, prerađivati i dalje plasirati na tržište - navodi Begić.

Inače, Malak Grupacija je u Bosnu i Hercegovinu uložila više od 100 miliona KM investicija do danas, a počeli su sa Drvnom industrijom Malak Janj iz Donjeg Vakufa. Bave se proizvodnjom namještaja, hotelijerstvom, nekretninama, a posjeduju i luksuzno resort naselje sa luksuznim vilama na Ilidži.



Malak Farma se nalazi između Kaknja i Visokog, na 200 dunuma zemlje. U njenoj blizini je Kraljeva Sutjeska, stjecište bosanske kulture, historije i duhovnosti. Tu je najstarija sačuvana kuća u Srednjoj Bosni, kuća Ive Duspera iz osmanskog perioda, crkva Sv. Ivana Krstitelja sa Franjevačkim samostanom iz 14. stoljeća, kao i jedna od najstarijih džamija u BiH, džamija sultana Mehmeda Fatiha.

U blizini je grad bosanskih kraljeva Bobovac, prirodna močvara Bistrik, specifična po tome što se na njoj nalazi tu stanište 212 različitih vrsta ptica.

U središtu te kulturno-historijske, prirodne ljepote smještena je Malak Farma, a cilj projekta je da ljudima omoguće posebne trenutke u kojma će osjetiti dah prirode, prošetati stoljetnim šumama, uživati u zdravoj hrani.

Na Malak Farmi se proizvodi domaća, organska i de facto, zdrava hrana. Intencija projekta je vraćanje prirodi. Srce farme su fabrike “Seljaka, Mljekara i Mesara” - tri odvojena brenda. Seljak proizvodi voće i povrće, proizvode od voća i povrća, Mljekar kozije i kravlje mlijeko, sirutku, jogurt i različite sireve, kajmake i namaze, a Mesar proizvodi svježu domaću teletinu, junetinu, jagnjetinu i preradu mesa bez soje, hljeba, aditiva, pojačivača okusa.

Misija Malak Farme je da vrati dostojanstvo bosanskog čovjeka na selu, da omogući razvoj poljoprivrede, ljudima koji žive pošteno i čestito od svog rada i da imaju plasman svojih proizvoda.

Stoga, više od 100 kooperanata, koji po Malak standardima uzgajaju svoju stoku, voće i povrće, sarađuje sa Malak Farmom, koja otkupljuje njihove proizvode.

Za one koji požele mir i tišinu s porodicom, na Malak Farmi je restoran, adrenalin parkovi za djecu i odrasle, zip line za djecu i odrasle, alpinistička stijena, paintball, jahanje konja, edukativna staza, dječije igralište, api komora i opuštanje kroz šetnju šumom. Proizvodi Malak Farme se mogu kupiti i u Sarajevu u njihovim prodavnicama "Bili jednom Seljak, Mljekar i Mesar..." na Pofalićima i Saraj Polju.

[Krokodil Behko]

Napustio Sarajevo da bi proizvodio sir na Kupresu

Poznato je da se na Kupresu, zahvaljujući bogatom biodiverzitetu, proizvode najkvalitetniji sirevi u BiH, ali i šire. O tome svjedoče brojna priznanja za kvalitet. No, Kupres je jedinstven i po tome jer se ondje, osim tradicionalnog, proizvodi i sir od narandže, limuna, pa čak i od kikirikija i čokolade. Ekipa BHRT-a posjetila je siranu Smaila Žigića, koji se prije deset godina, upravo zbog sira, iz Sarajeva s porodicom preselio u Kupres.

Na kupreškoj visoravni uspijeva više od 1.000 različitih biljaka i idealno je područje za ispašu stoke. A upravo kvalitetna sirovina, odnosno mlijeko, temelj je za kvalitetan finalni proizvod.


A upravo to je ponukalo Smaila Žilića da sarajevsku adresu zamijeni kupreškom i pokrene proizvodnju sira, i to baš u ulici simboličnog naziva – Put ljekovitog bilja.


"Ako igdje u BiH se može napraviti dobar sir onda je to, između ostalog i na Kupresu, time sam se povodio kada sam napuštao Sarajevo, ja i moja porodica, i pokrenuli smo zaista jedan veliki projekat", kaže Smail Žigić, vlasnik sirane u Kupresu.

Smail je obnovio devastirani objekt nekadašnje Mljekare Kupres, zaposlio 7 djelatnika i vlastitim sredstvima, bez ikakve pomoći vlasti, 2014. započeo proizvodnju. Trenutno, ovdje radi samo tročlana obitelj. Mjesečno prerade do 35 tona litara mlijeka, koje otupljuju uglavnom od kupreških farmera, a dijelom i s Vlašića i Rostova. Posao je zahtjevan jer se dnevno proizvede i do 200 kilograma sira.

"Mogu vam reći da je potežak posao, to zahtijeva vrijeme od ranog jutra do kasno navečer, pogotov ljeti kad ima više mlijeka onda znali smo i po tri smjene raditi. Organizujemo se i ide, nema druge", navodi Smailova supruga Munevera Žilić.

U ovoj sirani, osim tradicionalnog kupreškog sira, proizvode i sireve sa začinskim biljem, brusnicom, borovnicom, aronijom, ali i narandžom i limunom, pa čak i s kikirikijem i čokoladom. Smail kaže, ako imate standardno kvalitetan sir, samo je stvar kreativnosti što ćete u njega dodati. A za kvalitetu, Smail je pet puta nagrađen priznanjem na prestižnom Balkanskom festivalu sira.


"Kupres nije nikad bolje prezentiran niti reklamiran kroz neki svoj sopstveni proizvod. Moj sir se ne zove sir Smaila Žilića, on se zove kupreški sir i kupreški sir je postao brend ne samo u Beogradu, Srbiji, ne postoji kontinet na koji nije otišao brend kupreškog sira", zadovoljno kaže Smail.

Ovaj magistar poljoprivrednih nauka u sklopu sirane planira napraviti i edukacijski centar, gdje će se moći obučavati i studenti i đaci, ali i proizvođači mlijeka. Iako je stvorio brend koji promovira Kupres i upotpunjuje turističku i gastronomsku ponudu tog kraja, bilo kakva podrška vlasti potpuno je izostala.