Julia-Klara wrote:u Brckom moji (cijela porodica) kupuju povrce kod neke zene, ali zena je samo dan ili dva na pijaci, i zimi je nema,jer nema svoje robe. Ne prska, nema masovnu proizvodnju,nego onako visak donese na pijacu prodati...I mlijeko uzimaju od nje
Tata oept od nje uzima rasadu , pa u onom svom cosku uzgaja paradajz i krastavce, mrkvu,i godinama pokusava lubenicu,ali ne naraste vise od 1 kg, nema ni mjesta ni dovoljno sunca
Ovdje nemam gdje kupovati zdravo, sve je plasticno...A gledah reportazu da i ono sa oznakom BIO i nij ebas bio kao sto pricaju, tako da

Ovo je jedini način da čovjek kupuje sigurnu i neprskanu hranu.Ja znam neke moje komšije koji nemaju ni pumpu za prskanje i stvarno proizvode 100% zdravu hranu.Sve što proizvedu prodaju kod kuće.
Ali svakako najbolja verzija je da svako sam počne sa plasteničkom proizvodnjom.Većina ljudi ima uz kuću malo prostora i može postaviti plastenik dužine 6x4 metra i na tom prostoru odgojiti sve što treba za jednu porodicu u toku ljeta.
Ja imam uz kuću plastenik od 200 kvadrata i održajemo ga ja i brat ,pa tu proizvedemo povrća koje daleko premašuju naše potrebe.I sigurno nikada bije ušao gram nikakve hemije unutra.
evo za ovu temu uslikao sam danas ove slike.

Plastenik smo izgradili sami od drveta koje nam je ostalo od gradnje,tako da to nije pretjerana investicija.
Ne koristimo vještačka đubriva nego stajnjak i humus koji nastaje raspadanjem komposta od gljiva.

Kod sadnje u plasteniku najvažniji je odabir sorti,što se tiče paprike neprevaziđena po kvalitetu "domaća hercegovačka".Hvala Bogu,da imam Džemu u Mostaru i Seju u čapljini koji se pobrinu za rasadu.Mahana je jedino što je kasnije sadim obzirom da se u Hercegovini ova paprika uglavnom gaji na otvorenom polju.
Što se tiče ukusa i mirisa,to je neprevaziđena sorta mogu sigurno reći u svijetu.
Paradajz uglavnom rasadu proivodimo sami,i to su razne sorte jabučara.Što se tiče onog Behkovog njega sadimo uglavnom napolju jer je otporniji na štetočine i zbog svoje vodenosti pogodan je za sozove,i nije obavezno ni količenje može se uzgajati kao ležak,ali nemora značiti da ni on nije prskan,

Krastavac je Hibrid sorte Opalit i veoma je otporan na bolesti ako je podignut na mrežu.Krastavac na mreži je daleko kvalitetniji zato što je osunčan po cijelom plodu.

Patlidžan je hibrid sorte Clasic i najbolja je sorta patlidžana koja se može naći na tržištu.Takođe patlidan je dobro otporan na sve bolesti i rijetko se pršće i na otvorenom.
I eto ostale su još Tikvica i boranija da bi kompletirale plasteničku kolekciju.
