Crna Gora

[Krokodil Behko]

[Krokodil Behko]

[Krokodil Behko]

I u Podgorici pobijedili Vučićevci.
Jel se ko sjeća, kad je CG napravila zadnji iskorak prema EU?
Tačno od onih litija i ostalih šitova, zapeli i ne mrdaju.

[ironman]

Heroin los nikakav.

[Krokodil Behko]

ANDREJ NIKOLAIDIS: Na fakultetima će se izučavati predmet “Uticaj antikorupcijske borbe na stvaranje Velike Srbije – od “Afere Agrokomerc” do danas”...

Piše: ANDREJ NIKOLAIDIS, (kolumnista CdM-a)

Crnogorska će posluga Aleksandra Vučića suludi zakon o predsjedniku usvojiti ne uprkos tome što je neustavan; nego baš zato. Usvojiće ga ne uprokos tome što je Venecijanska komisija zatražila da ne bude usvojen; nego baš zato. Ne uprkos tome što Crnu Goru ustavna i politička kriza udaljava od Evropske unije; nego baš zato.

Vučićevi će crnogorski batleri, sobarice i stajski radnici načiniti svaki korak koji ovu državu gura dalje ka praznoj suverenosti i dublje u političku, kulturnu, duhovnu i ekonomsku ovisnost o Srbiji. Ako to obesmišljava – a obesmišljava – ideju nezavisne Crne Gore, nema tog kreveta koji neće rado pospremiti; nema tog obroka koji neće ponizno servirati; nema te balege koju neće gordo prevrnuti.


Protivljenje rečenom zakonu koju izražavaju podgoričke ambasade “naših zapadnih prijatelja” ne znači ništa. U pitanju je tek predstava, tek performans. “Ne” je upućeno crnogorskim vlastima; ali je “da” upućeno vlasniku crnogorskih vlasti. Aleksandar Vučić destabilizuje Balkan zato što mu je to dopušteno. Zato što su “naši zapadni prijatelji”, umjesto da obuzdaju balkanske nacionalizme, odlučili da te nacionalizme nahrane. U središte njihove arhitekture novog Balkana postavili su trougao Zagreb-Beograd-Tirana, a ostatak Balkana podijelili na interesne zone toga trougla. Crna Gora je interesna zona Beograda, jednim dijelom Tirane. To ima i ime: “srpski svet”. Ima i formu: “Otvoreni Balkan”.

Ta se politika odvija pod parolom: “glavni problem regiona je korupcija”.

Tvrdim vam: na fakultetima će se izučavati predmet “Uticaj antikorupcijske borbe na stvaranje Velike Srbije – od “Afere Agrokomerc” do danas”.


Osamdesetih godina XX. vijeka Bosna je rušena i u njoj pripreman rat kroz “korupcionaške afere”: od Agrokomerca do “vikendica u Neumu”. U to vrijeme, na sličan način velikosrpski nacionalizam rušio je i crnogorsku vlast: ljude koji su bili svetitelji u odnosu na one koji će ih naslijediti na čelu države. Proces stavljanja Crne Gore pod kontrolu Aleksandra Vučića takođe je tekao u znaku “antikorupcijske borbe”.

Dritan, recimo, kaže kako iza svakog nacionalizma stoji korupcija.

Možda. Ali ne i iza velikosrpskog nacionalizma – toliko je očito. Jeste li primijetili da jedino u Srbiji nema korupcije? U Hrvatskoj hapse premijera i ministre, padaju vlade… U Bosni hapse premijere, ministre i direktore… U Crnoj Gori hapse na buljuke, Dritan zatvorom prijeti polovini zemlje…

Samo u Srbiji nema korupcije. Samo Vučićevi naprednjaci ne kradu. Tamo je borba protiv korupcije već trijumfalno završena.

Viktor Ivančić je briljantno primijetio da je Evropska unija muzej napuštenih evropskih vrijednosti. Problem je djelimično u vrijednostima koje su napuštene. A dijelom u onima kojih se EU (pa i SAD) još uvijek drži.

Asimilacija, recimo, nije nelegalna: ona nije pitanje kojim se bavi takozvana “pravna država”. Naprotiv: od migranata se očekuje da budu asimilovani, da prihvate Leitkultur.


Za borbu protiv asimilacije na zapadu je teško naći saveznika. Borba protiv asimilacije ima dobre šanse da bude proglašena za “nacionalizam”.

Kada govorimo o “zapadnim vrijednostima”, treba biti oprezan. Zato što u te vrijednosti, između ostalog, spadaju i asimilacija te imperijalizam. Vučićeva Srbija baštini te vrijednosti.

“Naši zapadni prijatelji” imaju dugu istoriju podržavanja autoritarnih, pa i fašističkih režima. Prisjetite se, recimo, Južne Amerike. Podržavajući Vučića, oni ne čine ništa što već nisu činili podržavajući Pinočea.

Ono o čemu valja voditi računa je sljedeće: naša politika ne smije biti oblikovana resentimanom. Ne smije postati antizapadna. Jer zapad jeste imperij: ali je i riznica veličanstvenih ideja i ideala.

To znači samo jedno: za Crnu Goru zapadnih vrijednosti moraćemo se izboriti ne uz pomoć “naših zapadnih prijatelja”, nego uprkos njima.

Ne dešava se to prvi put – ništa se ne dešava po prvi put.

Oni među Evropljanima koji u Crnoj Gori i ostalim zemljama sa istoka što još vjeruju u EU vide tek barbare, trebali bi se prisjetiti… Kažu da su, onda kada je carstvo bilo odveć umorno, a Rimljani odveć dekadentni da bi ga mogli odbraniti, barbari bili posljednji koji su vjerovali u veličinu Rima. Na izvjestan način, to ih je činilo posljednjim Rimljanima.

[insomnia]

Odlican vec duze vrijeme.

[Koraci_u_noci]

Ovi su genijalni. Ne dozvoljavaju izborni inzinjering, radije izlaze sto puta na izbore

[Krokodil Behko]

Danas Crna Gora kreće ili uzlaznom putanjom, ili se raspada i tone u graađanski rat.

Građani Crne Gore danas, nakon pet godina, izlaze na predsjedničke izbore, a pred njima će se naći sedam kandidata od kojih trebaju izabrati jednog koji će voditi državu u narednim godinama.


Infleuncer bez političkog iskustva, aktuelni predsjednik, još četiri kandidata i jedna kandidatkinja danas će se naći na izbornoj listi na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori.
Nekoliko burnih političkih godina pretrpjela je Crna Gora u periodu iza nas: od pada DPS-a čiji je lider Đukanović, preko napetosti na nacionalnom nivou do institucionalnih problema.

Bilo kako bilo, danas će se pred građanima Crne Gore naći još jedan izazov - a to je izbor za predsjednika njihove države.

Predsjedničku utrku Mile Đukanovića (DPS), Jakova Milatovića (Pokret Evropa), Andrije Mandića (Za budućnost Crne Gore), Jovana Radulovića Jodžira (nezavisni kandidat), Alekse Bečića (Demokratska Crna Gora), lidera Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića i Draginje Vuksanović Stanković (SDP Crne Gore) neki će označiti kao popriličnu tromu i "meku", neki pak kao interesantnu i donekle nesvakidašnju.

U svakom slučaju, njihov dio, u smislu toga da se dopadnu i "dodvore" narodu Crne Gore, je završen - a večeras će, po zatvaranju biračkih mjesta, vidjeti šta je i kako urađeno.


Pobijedit će onaj kandidat koji u prvom krugu glasova osvoji više od polovine glasova, a ukoliko se to ne desi - slijedi drugi krug glasanja koji bi bio održan drugog aprila.

Birači u Crnoj Gori su posljednji put na drugi krug predsjedničkih izbora izlazili 1997. godine kada je Đukanović pobijedio Momira Bulatovića - iako je Bulatović u prvom krugu osvojio više glasova od Đukanovića. Prema brojnim političkim analitičarima, drugi krug izbora ove godine bit će neizbježan.

"Crna Gora neće izdržati još četiri godine uništavanja, a država i društvo u ozbiljnoj su agoniji", ocjene su Mila Đukanovića čija se kampanja uveliko zasniva na kritici vlasti posljednje dvije i po godine.

Pod sloganom "Časti mi", Aleksa Bečić predsjednik Demokrata, stranke aktuelne parlamentarne većine, u kampanji ističe svoju čast, dostojanstvenost, naglašava da nema afera, ni milionskih računa, niti materijalna bogatstva.

"Ja nikada i nikog nisam izdao. Zato mi je čast biti kandidat za predsjednika Crne Gore. Obećavam da ću se svim snagama truditi da budem narodni predsjednik", poruke su Bečića.

Lider Pokreta Evropa sad Jakov Milatović obećava ekonomski oporavak države i jačanje životnog standarda. Milatović se obraća mlađoj biračkoj populaciji, navodi da mu je cilj ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.


"Samo zajedno možemo uspjeti da se izborimo za ljudsko dostojanstvo, pomirenje, vladavinu prava i snažnu, bogatu i ujedinjenu zemlju svih nas", Milatovićeva je poruka tokom predizborne kampanje.

Kandidatkinja opozicione Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković smatra da bi Crna Gora trebalo da ima predsjednicu po prvi put u svojoj istoriji.

Influencer Jovan Radulović koji je također u trci za predsjednika, nije se obraćao javnosti sa konkrenim političkim porukama, već na društvenim mrežama emituje svoje uobičajene video klipove.

Andrija Mandić je kandidat najbrojnijeg saveza parlamentarne većine, prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta (DF), blizak je Srbiji i predsjedniku Aleksandru Vučiću, a nedavno je njegovu kandidaturu podržao i Milorad Dodik. Tokom kampanje, predstavljao se pod sloganom "Gradimo budućnost, čuvajmo tradiciju.

Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović istakao je kako mu je cilj da bude drugačiji od onih koji su do sada bili na vlasti. Tokom kampanje je nastupao pod sloganom "Čovjek od riječi".

U svakom slučaju, Crnogorci će ponovo na izbore i to 11. juna kada su zakazani vanredni parlamentarni izbori. Do tada, preostaje nam da vidimo da li su se građani Crne Gore odlučili za promjene i osvježenje ili pak ostaju pristalice politike koja ih vodi već 30 godina.

[Maja]

Preliminarni rezultati izbora u Crnoj Gori: Milo Đukanović i Jakov Milatović idu u drugi krug



Kandidati za predsjednika Crne Gore Milo Đukanović (DPS) i Jakov Milatović (Pokret Evropa), ići će u drugi krug predsjedničkih izbora u ovoj državi koji će se održati 2. aprila.

Nakon 87,5 posto prebrojanih glasova, Centar za monitoring i istraživanje Crne Gore saopćio je kako su Đukanović i Milatović osvojili najveći broj glasova u prvom krugu izbora.

Prema preliminarnim rezultatima aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović osvojio je 35,4 posto glasova, dok je Milatović osvojio 29,2 posto glasova čime su ovi kandidati stekli uslove za drugi krug izbora.

Treći na listi našao se Andrija Mandić (Za budućnost Crne Gore) sa 19,1 posto, a slijedi ga Aleksa Bečić (Demokratska Crna Gora) sa 11 posto glasova.

Najmanji broj glasova osvojili su Draginja Vuksanović-Stanković, Goran Danilović i Jovan Radulović.

Trenutni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uoči današnjeg glasanja izjavio je kako vjeruje da će osvojiti najveći broj glasova i nastaviti sa obavljanjem predsjedničke funkcije.

"Ovo je prilika da Crna Gora potvrdi svoju sposobnost da živi u uslovima političke i društvene stabilnosti, da nastavni da predano realizuje reforme, dostiže standarde i ostvaruje svoj cilj", poručio je Đukanović.

S druge strane, Milatović je nekoliko puta govorio o svom izbornom putu te je poručio kako Đukanović ne može zaustaviti slobodne građane.

"Đukanović ne može zaustaviti slobodne građane i građanke Crne Gore u našoj namjeri da ovu zemlju istrgnemo iz njegovih ruku i zauvijek je trasiramo na put pravde, jednakosti i pomirenja! Drugi krug predsjedničkih izbora bit će 'posljednja trka' Demokratske partije socijalista i lidera te partije Mila Đukanovića", rekao je ranije Milatović.

[Krokodil Behko]

Ovo je neki crnogorski Dritan

"Upravo sam preuzeo odgovornost i ušao u predsjedničku trku kako bih pobijedio Mila Đukanovića i sve ono što on predstavlja u Crnoj Gori, a on je simbol prošlosti i politike koje su dijelile ovu zemlju", rekao je Milatović novinarima u Podgorici.

[Duminjo]

Ko je Jakov Milatović, Đukanovićev protivnik u drugom krugu izbora u Crnoj Gori?



Jakov Milatović, zamenik predsednika Pokreta Evropa Sad, u drugom krugu predsedničkih izbora će se boriti sa Milom Đukanovićem za tu funkciju.


Rođen je 1986. godine u Podgorici. Osnovne studije u oblasti ekonomije završio je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gde je bio student generacije. Magistarske studije u oblasti ekonomije je završio na Univerzitetu Oksford i bio je stipendista britanske vlade.

Radno iskustvo započeo je u NLB banci u Podgorici, zatim je radio u Dojče banci u Frankfurtu. Od 2014. godine radio je u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) u timu za ekonomsku i političku analizu, prvo kao ekonomski analitičar za region jugoistočne Evrope, a nakon unapređenja u poziciju ekonomiste, pokrivao je zemlje Zapadnog Balkana iz kancelarije u Podgorici.

Godine 2018. unapređen je u glavnog ekonomistu, sa zadatkom da pokriva zemlje EU, uključujući Rumuniju, Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju iz kancelarije u Bukureštu.

Druga iskustva i usavršavanja sticao je u okviru nemačke Fondacije Konrad Adenauer, Londonske škole ekonomije, Univerziteta u Pekingu, Liderske akademije Univerziteta Standford i drugih, prema biografiji koju je objavio pokret „Evropa sad“.

Autor je više stručnih radova i koautor dve knjige.

Oženjen je i otac troje dece.

U Vladi Crne Gore, koju je predvodio Zdravko Krivokapić, Milatović je obavljao funkciju ministra ekonomskog razvoja, na kojoj se nalazio od 4. decembra 2020. do 28. aprila 2022. godine.

Nakon pada Krivokapićeve vlade, sa Milojkom Spajićem (ministrom finansija u toj vladi) je osnovao Pokret „Evropa sad“, koji je dobio naziv po ekonomskom programu koji je usvojila Krivokapićeva vlada tokom svog jednogodišnjeg mandata.

Za predsednika Crne Gore se kandidovao „slučajno“, odnosno nakon što je Državna izborna komisija odbila kandidaturu Milojka Spajića zbog spora oko dvojnog državljanstva.

Tokom predizborne kampanje je napadnut na mitingu u Cetinju, kada su Milatovića ispred Sportskog centra sačekali ljudi koji su počeli da ga vređaju i psuju, da bi potom nasrnuli na njega, a zaštitili su ga pripadnici obezbeđenja i policije.

Milatović je nakon glasanja u Podgorici izjavio da na izborima u Crnoj Gori građani biraju između politike prošlosti, siromašta, podela i politike budućnosti i razvoja.

“Upravo sam preuzeo odgovornost i ušao u predsedničku trku kako bih pobedio Mila Đukanovića i sve ono što on predstavlja u Crnoj Gori, a on je simbol prošlosti i politike koje su delile ovu zemlju”, kazao je on.



N1

[Krokodil Behko]

Još jedan Dritan, najavljeno odmah.
Crna Gora će se raspasti. Ni članstvo u NATO ti ne pomaže, ako imaš većeg susjeda koji ima čime trgovati kod tvojih šefova u Briselu.

[insomnia]

Pa kaoo sad to? Zar nam OTAN nije garant mira i sigurnosti?

[Melek]

Ma jok. Ode mast u propast.

[Melek]

Najgore što su sad iznašli jako perfidno ”rješenje” kroz tzv strategiju tripartitnog sporazuma gdje daju totalno odriješene ruke i Srbiji i Hrvatskoj i Albaniji da politički i ekonomski vedre i oblače po sitnim beznačajnim zemljicama koje su im interesne sfere ali ko fol nema mijenjanja granica. Pa to je puno gore od konkretne podjele. Amidža došo na ideju jbg.

[Krokodil Behko]

Pošto su naši ionako počeli završavati po crnim listama, bez ikakvih dokaza, ne bi bilo loše da počnemo praviti sranja i staviti govnima do znanja da je ovo onaj isti narod, koji se goloruk odbranio.

Šta možemo izgubiti, a da već nismo?

[insomnia]

A ne brini. Tebe bi smirili zacas

[Krokodil Behko]

I šta kažu Amerikanci, potrošili vreće para, na borbu protiv ruskog uticaja u BiH i regiji?

DRITAN ABAZOVIĆ GOVORIO NA HARVARDU: "Iza nacionalizma stoje korupcija i korumpirani političari"

"Iza svakog nacionalizma stoji korupcija, odnosno korumpirani političari koji ne žele jake institucije", rekao je premijer Crne Gore Dritan Abazović.

Kako se navodi u saopćenju Vlade, on je to poručio tokom govora na Harvardu pred brojnim profesorima, studentima i gostima u Prirodnjačkom muzeju tog Univerziteta - jednom od najpoznatijih u svijetu, osnovanom 1636. godine.

"Niko ne može sebi da dozvoli da podržava stabilokratije bez demokratije, jer takve stabilokratije postaju autokratije, a toga nema ako želimo slobodu izbora", dodao je Abazović.


Istakao je da je svijetu potrebna globalizacija, ali sa pravdom.

"Svi smo u obavezi da pronađemo najmanji zajednički imenitelj za saradnju, jer je to jedini način da imamo mir", naglasio je Abazović, osvrćući se u svom govoru, kako navode iz Vlade, na rusku agresiju na Ukrajinu, dodajući da u ovom trenutku niko nema pravo da "gleda svoja posla".


U kontekstu zaštite životne sredine, Abazović je rekao da je ekologija pitanje globalne etike, a ne pojedinačnih zemalja, dodajući da utoliko više imamo obavezu da posebno u vrijeme krize pronađemo modele za saradnju za zajedničko dobro cijele planete.

Univerzitet Harvard je jučer povodom gostovanja Abazovića na jednoj od najpoznatijih svjetskih visokoškolskih institucija istakao crnogorsku zastavu.

Govoreći o odnosima u regionu, Abazović je tokom izlaganja istakao da se moraju što prije riješiti sva otvorena pitanja i uspostaviti modeli saradnje kako bi u skorijoj perspektivi mogli da govorimo o Zapadnom Balkanu kao o najatraktivnijoj investicionoj destinaciji.

Iz Vlade Crne Gore dodaju da je rektor Harvard Univerziteta Lorens Bejkau uputio poziv Abazoviću da govori na kampusu koji organizuje Harvardov Centar za evropske studije Minda de Gunzburg (CES) i udruženje evropskih studenata sa Fakulteta Kennedy i Fakulteta za poslovne studije univerziteta Harvard.

"Osnovan 1969. godine, CES je najstariji i najveći univerzitetski centar posvećen proučavanju Evrope u Sjedinjenim Državama. Od svog prvog izdanja 2012. godine, godišnja konferencija o Evropi jedan je od najvećih događaja u organizaciji studenata sa fokusom na Evropu na univerzitetima u Sjedinjenim Državama. Njen cilj je jačanje transatlantskog razumijevanja izgradnjom mostova dijaloga između različitih grupa međunarodnih studenata i evropskih naučnika, kreatora politika i lidera iz raznovrsnih sektora", zaključuju iz Vlade.

[Pasaga]

polazem sve nade u MILA...
inace,BH se nepise dobro
bio bi to jos krvaviji rat negoli onomad

[Krokodil Behko]

Početak glasanja, obilježen brojnim neregularnostima. Biće svega do večeras.
Jučer su u Bijelom Polju, otimali lične karte od korisnika staračkih domova.