Svjetska ekonomija

[Arthur Dent]

pa gdje su pare?

problem jeste sto je banka izgubila povjerenje i sto stedise masovno povlace novac iz banke. nije problem kao sto je bio recimo sa silikon bankom, ili 2008 ubs ili sl. ovdje je najveci problem u povlacenju kapitala iz banke.

[bagra]

Ja da dozivim nekoga koji bi ovakav doso na posao u ozbiljnu kompaniju ja bi bacio sve kroz prozor i otiso bi na

ajde sto je nesiguran
vec sto nije normalan

[Duh]

dobro je sto ce pare posuditi od svicarske narodne banke.
jos da od neke bosanske poude, pa ne vrate...

[bagra]

il slovenske

[CikCikCikPogodi]

Opet pade Credit Suisse na 1.86 CHF

[CikCikCikPogodi]

March 17 (Reuters) - At least four major banks, including Societe Generale SA (SOGN.PA) and Deutsche Bank AG (DBKGn.DE), have put restrictions on their trades involving Credit Suisse Group AG (CSGN.S) or its securities, according to five sources with direct knowledge of the matter.
Credit Suisse did not immediately respond to requests for comment. The bank has previously said that it is a strong, global bank. "We fulfill and basically overshoot all regulatory requirements. Our capital, our liquidity basis is very strong,” Chief Executive Ulrich Koerner said earlier this week in a media interview, a spokesperson previously told Reuters.

[CikCikCikPogodi]

[CikCikCikPogodi]

Credit Suisse i UBS se spajaju

Credit Suisse i UBS sklopili su u nedjelju sporazum o spajanju nakon intervencije švicarskog Federalnog odjela za finansije, Švicarske narodne banke i Švicarskog nadzornog tijela za finansijsko tržište FINMA (FINMA). UBS će biti preživjeli entitet nakon zatvaranja transakcije spajanja. Prema uslovima sporazuma o spajanju, svi akcionari Credit Suisse će dobiti 1 dionicu UBS-a za 22,48 dionica Credit Suisse-a. Do završetka spajanja, Credit Suisse će nastaviti da vodi svoje poslovanje u uobičajenom toku i sprovodi svoje mere restrukturiranja u saradnji sa UBS. Švicarska narodna banka će Credit Suisse odobriti pristup objektima koji pružaju značajnu dodatnu likvidnost. Dana 19. marta 2023. godine, Švicarsko federalno odjeljenje za finansije, Švicarska nacionalna banka i FINMA zatražili su od Credit Suissea i UBS-a da sklope sporazum o spajanju. U skladu sa hitnom uredbom koju donosi Savezno vijeće Švicarske, spajanje se može provesti bez odobrenja dioničara. Završetak spajanja ostaje podložan uobičajenim uslovima zatvaranja.

Credit Suisse i UBS su u nedjelju sklopili sporazum o spajanju s UBS kao preživjelim entitetom. Nakon pregovora koji su održani tokom vikenda koji su prethodili potpisivanju sporazuma o spajanju, UBS i Credit Suisse su zaključili da bi u najboljem interesu njihovih dioničara i njihovih dioničara bilo da uđu u spajanje. Ovaj potez uslijedio je nakon što su švicarsko federalno odjeljenje za finansije, Švicarska nacionalna banka i FINMA zatražili od obje kompanije da zaključe transakciju kako bi povratili neophodno povjerenje u stabilnost švicarske privrede i bankarskog sistema.

Transakcija spajanja predviđa sljedeće ključne uslove:

• Svi dioničari Credit Suisse će dobiti 1 dionicu UBS-a za 22,48 dionica Credit Suisse-a kao naknadu za spajanje. Ovaj omjer razmjene odražava naknadu za spajanje od 3 milijarde CHF za sve dionice Credit Suisse.

• Transakcija spajanja ostaje podložna uobičajenim uslovima zatvaranja. Obje strane su uvjerene da se svi uslovi mogu ispuniti. Očekuje se da će spajanje biti završeno do kraja 2023. ako je moguće.

• Švicarska narodna banka će Credit Suisse odobriti pristup objektima koji pružaju značajnu dodatnu likvidnost.

• U cilju besprijekorne integracije Credit Suisse-a u UBS, očekuje se da će UBS imenovati ključno osoblje u Credit Suisse što je prije zakonski moguće.

• Credit Suisse nastavlja da posluje u uobičajenom toku poslovanja i sprovodi svoje mere restrukturiranja u saradnji sa UBS.

• UBS je izrazio uvjerenje da će zapošljavanje osoblja Credit Suisse biti nastavljeno.

U nedjelju je Credit Suisse obaviješten od strane FINMA-e da je FINMA utvrdila da će Credit Suisse dodatni kapital prvog reda (koji proizilazi iz izdavanja obveznica prvog reda) u ukupnom nominalnom iznosu od približno 16 milijardi CHF biti otpisan na nulu.

Uzimajući u obzir jedinstvene okolnosti koje utiču na švajcarsku ekonomiju u cjelini, Švicarsko savezno vijeće izdaje hitnu uredbu (Notverordnung) prilagođenu ovoj konkretnoj transakciji. Što je najvažnije, spajanje će biti sprovedeno bez inače neophodnog odobrenja dioničara UBS-a i Credit Suisse-a kako bi se povećala sigurnost posla.

Axel P. Lehmann, predsjednik odbora direktora Credit Suisse-a, rekao je: „S obzirom na nedavne vanredne okolnosti bez presedana, najavljeno spajanje predstavlja najbolji mogući ishod. Ovo je bilo izuzetno izazovno vrijeme za Credit Suisse i dok je tim neumorno radio na rješavanju mnogih značajnih problema naslijeđa i sprovođenju svoje nove strategije, primorani smo danas doći do rješenja koje pruža trajni ishod.”

Izvor: Credit Suisse

[CikCikCikPogodi]

[CikCikCikPogodi]

[CikCikCikPogodi]

Izgleda da je Deutsche Bank sljedeci. Cim je doktor ekonomije Jim Cramer rekao da je su u dobrom stanju znaci da propadaju ko Golf III.

[CikCikCikPogodi]

Sumnje u Deutsche Bank uvukle evropske banke u "crni petak" na berzi



Stanje u evropskom bankarskom sektoru se još nije smirilo. Nakon rješavanje krize sa Credit Suisse prisilnim preuzimanjem od strane UBS-a, svjetla pozornosti sada su usmjerena na eurozonu i Deutsche Bank, još jedan entitet koji je godinama pokazivao znakove ranjivosti.

Osiguranje od neplaćanja najveće njemačke banke skočilo je ovog petka, a gubici na berzi odmah su se poput požara proširili cijelim sektorom bez iznimke.

S obzirom na to da je operacija spašavanja Credit Suisse još uvijek vrlo popularna u vijestima, a regionalna bankovna kriza u SAD-u koja je iznenadila dvije banke još uvijek nije riješena, osjetljivost ulagača je na vrhuncu. To se u petak odrazilo na izvedbu indeksa Stoxx Europe 600, koji okuplja glavne evropske banke, koji je pao 4 posto dva sata prije zatvaranja prodaje.

Među najvećim gubitašima su Deutsche Bank (-10 posto), Commerzbank i Société Générale (-6 posto) i UBS (-5 posto). Što se tiče španjolskih zajmodavaca, BBVA, Sabadell, Bankinter i Unicaja izgubili su 4 posto, a CaixaBank i Santander 3 posto.

Monetarne i državne vlasti već danima inzistiraju na snazi evropskog finansijskog sistema, ali poruka ne prolazi. Strah da turbulencije nisu nestale i da bi moglo doći do novog potresa s epicentrom u Frankfurtu sve je veći.

Niko nije zaboravio da je Deutsche Bank kao što je to bio slučaj s Credit Suisseom poremećena više od pet godina skandala. Banka je 2015. kažnjen s 2,5 milijardi dolara zbog sudjelovanja u manipulaciji libor indeksom (referentna stopa londonskog međubankarskog tržišta) zajedno s drugim bankama, 2018. ju je istraživao Brisel zbog toga što je bila dio kartela na sekundarnom tržištu državnih obveznica, a 2019. zbog kartela na tržištu deviza.

Unatoč tim višestrukim frontovima, činilo se da je banka ponovno dobila puls 2022., kada je zaradila više od 5 milijardi eura, što je njen najbolji rezultat od prije finansijske krize.

Problemi s povjerenjem vraćaju se u bankarstvo upravo u trenutku kada evropski čelnici održavaju summit koji je trebao poslati poruku umirenja finansijskim tržištima. No u neobičnoj odluci za koju još nema objašnjenja, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel odlučili su ne govoriti na konferenciji za novinare na kraju sastanka.

Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je bio prisutan sastanku, nije zaobišao temu: “Deutsche Bank se modernizirala. To je profitabilna banka. Nema razloga za brigu”, rekao je, prenosi EL Pais.

Izbor: Klix

[Rum]

[Rum]

Satra franjo

[Koteljubi_kadnisamtu]

cim vidim neko pise o bankama odma me hercika strefi

[Masamune]

Milioner poručio da nezaposlenost treba skočiti na 50 posto kako bi radnici cijenili to što rade



Tim Gurner, koji se bavi razvojem nekretnina, suočio se s kritikama zbog svojih komentara o građevinskim radnicima koji su "plaćeni da ne rade mnogo" i ekonomiji zemlje koja treba ekonomsku "bol".

Gurner, koji je izvršni direktor luksuzne građevinske kompanije Gurner Group, govorio je u utorak na The Australian Financial Review's Property Summitu.

"Mislim da je problem koji smo imali to što su ljudi odlučili da zapravo ne žele toliko raditi tokom covida, a to je imalo veliki problem kroz produktivnost. Radnici su definitivno smanjili produktivnost. U posljednjih nekoliko godina plaćeni su mnogo, ali ne i previše, i moramo vidjeti da se to promijenilo ", rekao je.

Gurner je skandalozno dodao da ljude treba podsjetiti da rade za poslodavca, a da nije obrnuto.
"Po mom mišljenju, moramo vidjeti bol u ekonomiji. Mislim, došlo je do sistematske promjene u kojoj zaposlenici osjećaju da je poslodavac izuzetno sretan što ih ima, a ne obrnuto", kazao je Gurner.

Rekao je da treba doći do rasta nezaposlenosti od 40-50 posto.

Australska centralna banka priznala je da će u svom planu za smanjenje inflacije poduzeća biti pritisnuta, a nezaposlenost porasti.

Banka je udebraru rekla da je prognoza da će se stopa nezaposlenosti povećati na 3,75 posto do kraja ove godine i 4,25 posto do sredine 2025. godine.

Političarka američke Demokratske stranke Alexandria Ocasio-Cortez podijelila je video Gurnerovih komentara o nezaposlenosti na internetu i rekla da su oni: "podsjetnik da su glavni izvršni direktori toliko povisili vlastite plaće da je omjer između plaća izvršnih direktora i radnika sada na nekim od najviše razine ikad zabilježene".

Predsjednik Australske liječničke udruge Steve Robson nazvao je Gurnerovu izjavu o nezaposlenosti "neodgovornom od koje zastaje dah".

klix.ba

[Zanki]

Nije neogovorna, nego nema on dodir sa stvarnošću prvenstveno.

[ElTriconi]

Treba njega jebat

Pitat dina bil posudio coeka malo i na vrata mu ga poslat. Nasafunjat ga onim old spice i bila

[Matan]

On je glupan koji ne zna da je i on zaposlenik te tvrtke i da lako moze dobiti otkaz..
mislim jedan od mnogi mladi izobrazovani glupana koji misle da vladaju svijetom..

[Dori]

Da se osvrnem na ovo iz drugog primjera….Mi recimo sad dobijamo studente koji su dvije godine sjedili kod kuće i slušali on-line predavanja. Prvo je problem motivirati ih da dolaze na predavanja, a i prosjek prolaznosti strašno opao kod tih generacija. Tek sad osjetimo posljedice pandemije.
Jedan kurs recimo ima prijavljenih 106 studenata. I ima praksu. U sklopu Univerziteta postoji i Klinički Trening Centar. Neki dan ih 7 bilo na predavanju. A imace to na ispitima i morace pokazati i neku praksu, ne samo teoriju.
I sutra će izaći na radno tržište….

I da ne podržavam ovog sto priča, već sam samo povukla paralelu iz svog iskustva. Meni samoj se bilo teško vratiti u normalu da svaki dan idem na posao….