Prvi svjetski rat

[Lebowski]

Prvi svjetski rat, ili «Veliki rat» kako su ga nazivale ondašnje novine, je bio oružani sukob dotad nezapamćenih razmjera. Trajao je od 1914. do 1918. Počeo je kao sukob između Austro-Ugarske i Srbije 28. jula, a u evropski rat je prerastao 1. avgusta kada je Njemačka objavila rat Rusiji da bi na kraju završio kao svjetski rat koji je obuhvatio 32 nacije.

Dvadeset i osam ovih nacija su bile povezane u savez pod nazivom Antanta i uključivale su sile poput Velike Britanije, Francuske, Rusije, Italije i SAD-a. One su se suprotstavljale koaliciji Centralnih sila koje su sačinjavale Njemačka, Austro-Ugarska, Turska i Bugarska.

Povod za rat je bio sarajevski atentat na austro-ugarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda izvršen 28. juna 1914. Međutim, pravi uzroci rata bili su duboko ukorijenjeni u evropsku istoriju prethodnog vijeka, prvenstveno težnja Njemačke za kontinentalnom dominacijom i kolonijalnim posjedima Antante.




Uzroci rata

1. Nacionalizam i imperijalizam

Stvarni uzroci za rat su bili razvijeni nacionalistički duh naroda koji su bili pod vlašću stranih sili, pogotovo neriješeno jugoslovensko pitanje, te ekonomska i politička sukobljavanja imperijalističkih sila oko afričkih i azijskih kolonija. Ovi sukobi su doveli do stvaranja velikih armija i trke u naoružanju, pogotovo pomorskom.

Francuska revolucija i Napoleonovi ratovi su kroz Evropu pronijeli ideju demokratije, ali i prava naroda na tzv. «samoopredjeljenje». Međutim, na Bečkom kongresu, kada je prekrajana karta Evrope velike sile nisu obraćale nikakvu pažnju na želje naroda i nacija. Ovo je dovelo da nacionalističkih pokreta za oslobođenje, pogotovo kod slovenskih naroda. Ideja «panslavizma» je pogotovo dobro poslužila Rusiji da prikrije svoje ekspanzionističke planove.

Industrijska revolucija koja se u Evropi odigrala krajem 18. i u 19. vijeku izazvala je ogromno povećanje u proizvodnji te, posljedično, potrebu za stranim tržištima i sirovinama. Ovo je evropske sile odvelo u Afriku i Aziju putem kolonijalnih osvajanja. Rivalstvo kolonijalnih sila dostiže vrhunac kada se Njemačka, kao mlada sila bez kolonijalnih posjeda, osjetila dovoljno snažnom da izazove Veliku Britaniju i francusku.


2. Krize koje su nagovijestile rat

Sa Evropom podijeljenom u dva neprijateljska tabora, od kojih oba troše ogromna sredstva na naoružavanje, bilo koji poremećaj političke situacije izazivao je međunarodni incident. U godinama od 1905. do 1914. desilo se nekoliko kriza i dva rata koji su prijetili da izazovu opšti evropski rat.

Prva kriza je izazvana u Maroku 1905. kada se Njemačka umiješala u sukob između marokanskih revolucionara i francuskih kolonizatora. Francuska je Njemačkoj prijetila ratom, ali je sukob riješen mirnim putem u Španiji 1906. Kada je Austro-Ugarska aneksirala Bosnu rat je izbjegnut samo zato jer u to vrijeme Rusija nije bila dovoljno spremna. Druga marokanska kriza se desila 1911. kada je Njemačka poslala razarač «Panter» u marokanski grad Agadir u trenutku kada je Francuska nastojala da osigura prevlast u Maroku. Nakon mnogobrojnih prijetnji sa obje strane sukob je riješen kolonijalnim kompromisom.
Kako su velike sile bile okupirane marokanskom krizom Italija je iskoristila priliku da napadne Tursku zbog sukoba oko oblasti Tripolitanije i Libije. Nakon ovog rata dolazi do dva Balkanska rata iz kojih je Srbija izašla kao pobjednica što je samo raspirilo težnje za oslobođenjem Slovena pod austro-ugarskom vlašću. Poražene zemlje, Bugarska i Turska, samo čekaju priliku za osvetu.

Kraj rata

1. Versajski mir


(Prilikom potpisivanja Versajskog sporazuma, s lijeva na desno: britanski premijer Lojd Džordž, talijanski ministar spoljnih poslova Sonino, francuski predsjednik Klemenso i američki predsjednik Vudro Vilson)

Mir je potpisan 28. juna 1919. u duhu «14. tačaka» američkog predsjednika Vudro Vilsona. One su predviđale slobodu mora, nepristrasno rješavanje kolonijalnog pitanja i autonomija naroda Austro-Ugarske.

Francuska je nepovjerljiva prema Njemačkoj i želi vojnu prednost. Britanije zazire od ovoga i boji se da oslabljena Njemačka ne postane komunistički plijen. Odredbe ovog mira su se odnosile uglavnom na demilitarizaciju Njemačke i na nadoknade koje Njemačka treba da ustupi u ime ratne odštete. Osim ovoga stvorena je Liga Naroda koja je preteča Ujedinjenih Nacija.

(Prilikom potpisivanja Versajskog sporazuma, s lijeva na desno: britanski premijer Lojd Džordž, talijanski ministar spoljnih poslova Sonino, francuski predsjednik Klemenso i američki predsjednik Vudro Vilson)

2. Posljedice rata

Prvi svjetski rat je trajao 4 godine, 3 mjeseca i 14 dana. Ukupna šteta izazvana ratom je procijenjena na 186 milijardi dolara. Odnio je oko 47 miliona ljudskih života.

Evropa je prestala biti centar svijeta, evropske svađe i sukobi su postali beznačajni pred novom borbom za kontrolu svijeta između dvije sile- SAD i SSSR.

Nestalo je Rusko carstvo, Tursko carstvo, Austro-Ugarsko carstvo i Njemački rajh.
Položaj u koji je stavljena poražena Njemačka uslovila je pojavu revanšizma i nacizma i stvorila uslove za Drugi svjetski rat.


Krajnji rezultat rata.

[Krokodil Behko]

Nakon ovog rata dolazi do dva Balkanska rata iz kojih je Srbija izašla kao pobjednica što je samo raspirilo težnje za oslobođenjem Slovena pod austro-ugarskom vlašću. Poražene zemlje, Bugarska i Turska, samo čekaju priliku za osvetu.

Ovo nije tačno.
Srbija se može smatrati poraženom stranom u 2. balkanskom ratu 1913. godine. Bila su dva pravca prodora bugarske vojske. Jedan je bio južno na rijeci Bregalnici i završio se otprilike neriješeno. Prvo su Bugari navalili i dobijali ali su se Srbi pregrupisali i uspjeli odbraniti granicu i nisu dalje napredovali. Drugi pravac je bio istočnog smijera prema Knježevcu i tu su Srbi potučeni u pravom smislu te riječi. Komplikacije za Bugare nastaju kad se Rumunija uključuje u rat i prodire u nebranjeni bugarski bok. Prosdrli su duboko u bugarski teritorij ali je njemačkom intervencijom, rat zaustavljen i svi su se morali vratiti na polazne tačke. Dakle, nema pravog pobjednika. Čak i ako ga ima, između ove tri zemlje, Srbija je zadnja koja se može tretirati kao pobjednik.


Što se tiče uzroka izbijanja I sv. rata, već su navedeni u tekstu iznad a ja bih samo napomenuo da su se i Njemačka i Italija, tek u 19. stoljeću ujedinile i samim tim, zakasnile sa zauzimanjem kolonija. Nekih kolonija su i imali ali ni blizu kao Francuska i V. Britanija. Period industrijalizacije je otpočeo ali to je bila industrija kojoj je trebalo sirovina a iste nisu bile tako jeftine kao sada jer je i njihov transport bio kudikamo sporiji.

Iz navedenog, vidi se da neka zemlja koja ako ima jaku industriju, onda mora imati svoje kolonije kako ne bi drugima plaćala sirovine. To je ono što je bilo potrebno Njemačkoj a nije imala. Njemačka je već prije I sav. rata imala status najindustrijaliziranije evropske zemlje i njihovom tempu napretka, trebalo je mnogo i teritorije i sirovina. To bi bili pravi razlozi za izbijanje rata.

[Rum]

Meni je draze stivo Drugi svjetski volem Hitlera gledati nekad sam i citao

[Mumin I]

prvi balkanski rat je vofjen protiv turaka i tu oni zijanili, a do drugog je doslo zato sto su bugari prekrsili neki dogovor i nastao je rat izmedju saveznika sro su turci iskoristili i vratili dio teritorije. a srbi bi i prvi svjetski rat izgubili da im nisi pomogli francuzi bez obzira sto je au bila raspala u to vrijeme

[String]

..a treci je planiran za Oktobar 2015. godine....

[niska grana]

Možda ga najbolje opisuje ona scena iz Crne Guje, kad general Melchett pita vojnike koliko su teritorija osvojili, a neko (čini mi se Baldrick) na stol stavlja komad zemlje i odgovara "evo ovoliko, u razmjeri 1:1"

Meni inače od svih ratova najinteresantniji, ali kako sam preumoran da bih mogao dati bilo kakav doprinos, samo pozdravljam temu

[Krokodil Behko]

Rad Andrićevog instituta, čiji je direktor Emir Kusturica i dokument koji svjedoči o namjerama Austrougarske da povede Veliki rat i prije sarajevskog atentata, odnosno, pismo tadašnjeg vojnog guvernera u BiH Oskara Poćoreka iz maja 1913. godine ministru finansija Leonu Bilinskom u Beču, tema je pisanja njemačkih i austrijskih medija, koji, uglavnom, ukazuju na nerelevantnost tog dokumenta.

Minhenski "Zidojče cajtung" ocjenjuje da je time, izgleda propao pokušaj Beograda da se rastereti pripisane krivice, dok dnevnik "Velt" piše da Poćorekovi predlozi bečkom dvoru ne dokazuju puno.

"U svakom slučaju takvi prijedlozi znače malo. Oni odslikavaju rapoloženje koje je tada pokretalo bečku politiku. Ali da li su razmišljanja te dvojice, prije drugorazrednih funkcionera, zaista i bili dio vladine politike - veoma je sumnjivo...", piše "Velt", navodeći da na kraju krajeva, Austrija sredinom 1914. godine uopšte nije bila spremna za rat, pošto su propali pokušaji rješavanja "Julske krize".

I njemački tabloid "Bild" pozabavio se ovom temom i, pišući da Srbija "dokazuje" nevinost za Prvi svjetski rat, navodi da je "srpski nacionalista Gavrilo Princip tačno prije 100 godina, ubistvom austro-ugarskom prestolonasljednika Franca Ferdinanda, pokrenuo Prvi svjetski rat".

Ukazujući da je od 1914. do 1918. godine stradalo 15 miliona ljudi- devet miliona vojnika i šest miliona civila, tabliod, navodi da se Beograd, uprkos tome, želi da oslobodi svake suodgovornosti.

Njemačka štampa prenosi i izjavu Ute Fervert, direktorke odsjeka za historiju instituta Maks Plank, koja govori o knjizi historičara Kristofera Klarka "Mesečari", navodeći da je njemačka publika sa zahvalnošću primila Klarkovo relativno oslobađanje njemačkog carstva od krivice za Prvi svjetski rat.

U tekstu "Sjećanje na Prvi svjetski rat - Srbija se smatra napadnutom" njemački list "Tagešspigl" ističe da se "slavni režiser Emir Kusturica prikazuje kao borac protiv "revizije historije" od koje Srbija treba navodno da strahuje, a upravo je on nedavno predstavio pismo koje je Poćorek, maja 1913, poslao Bilinskom u Beč".

"Taj dokument bi trebalo da dokaže da Srbija, navodno, ne snosi sukrivicu za Prvi svjetski rat, jer je Austrougarska mnogo prije atentata na prestolonasljednika Franca Ferdinanda u junu 1914. godine bila spremna da napadne Srbiju", piše "Tagešspigl".

List navodi da je i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kritikovao "neopravdano i bezrazlozložno proglašavanje Srbije a priori krivcem za Prvi svjetski rat.

"Indirektno, jedino se u Srbiji Gavrilo Princip gotovo prkosno brani kao preostali srpski nacionalni heroj, dok ga istovremeno građani drugih zemalja bivše Jugoslavije kao takvog ne žele da vide", ocjena je njemačkog dnevnika, koji takođe prenosi da srpski historičar Danilo Šarenac vidi Principa kao jednog idealistu, a ne kao "profesionalnog ubicu", koga se čovjek, dakle, ne bi mogao dovesti u vezu sa modernim teroristima, poput onih iz Al-Kaide.

"Tagešpigel" piše da su u Srbiji pojedini mediji Poćorekovo pismo primili s euforijom, a da Šarenac, međutim, smatra da je dokument skoro nevažan.

Kada je riječ o knjizi "Mesečari" (Die Schwandler) australijsko-britanskog historičara Klarka, to djelo se i među njemačkim historičarima, ipak, kritički razmatra, jer Klark srpsku historiju stavlja u središte, čak ukazuje i na genocid u Srebrenici 1995. godine i Garvrila Principa naziva teroristom, navodi "Tagešpigel".

Štampa piše da se ta knjiga u Njemačkoj dobro prodaje, jer se, kako kažu kritičari, u njoj Njemačka oslobađa svoje odgovornosti, dok je u Srbiji, navodi njemačka štampa, to delo probudilo nacionaliste i oni Principa tim više brane kao heroja.

U tekstu pod naslovom "Pucnji iz Sarajeva odjekuju još do danas", austrijski list "Klajne cajtung" prenosi izjavu člana Upravnog odbora Instituta Momčila Perišića da je Poćorekovo pismo jedan od najvažnijih historijskih izvora za proučavanje pitanje krivice i odgovornosti za izbijanje Prvog svjetskog rata.

List navodi da je "međunarodno poznati režiser i direktor Andrićevog instituta Emir Kusturica otkrio da namherava da napravi dokumentarac o Prvom svhetskom ratu".

"Klajne cajtung" je prenio i njegovu izjavu za medije u Republici Srpskoj i Srbiji da je "Gavrilo Princip u Sarajevu ubio okupatora, rasistu i antisemitu".

List ocjenjuje da "Srbija na taj način želi da dokaže svoju nevinost u Prvom svjetskom ratu, te se i dalje zanosi u starom nacionalističkom razmišljanju".

"Što je bliže 28. jun 2014. godine, a time i 100 godina od atentata Gavrila Principa na prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Sarajevu, to se Srbija više bori za svoju ulogu žrtve njemačko-austrijske agresije na početku Prvog svjetskog rata", piše "Klajne cajtung", prenijeli su banjalučki mediji pozivajući se na agenciju Srna.

Isti izvor prenosi da je premijer Srbije Ivica Dačić 11. novembra 2013. godine, na dan kada je 1918. godine došlo do primirja, istakao da bi svaki pokušaj da se Srbija obilježi pečatom krivca za Prvi svjetski rat "predstavlja pokušaj falsifikovanja istorije, te da se tačno zna da je taj rat bio izraz ekspanzionizma Austrougarske i Njemačke", prenijele su agencije.

"Dačić je naglasio da se Srbija u oba svjetska rata odlučila za pravu stranu. Upravo to što je Srbija u dva svjetska rata "zauzela pravu stranu" još više ističe katastrofalnu politiku bivšeg lidera SPS Slobodana Miloševića, koji je uspio da njegova zemlja bude bombardovana u ratu na Kosovu 1999. godine od bivših saveznika iz Drugog svjetskog rata - Francuske, Britanije i SAD", piše "Klajne cajtung".

Obilježavanje godišnjice Prvog svjetskog rata, navodi se u tekstu, pružiće informacije o tome u kojoj mjeri su intelektualne i političke elite u Beogradu spremne za, kako kažu, kritičko samopreispitivanje.

(Vijesti.ba)

[Spanac_113]

Sto godina.
Ista priča.
Nikad odustat.

[dacina_curica]

Uporni su, sto jes' jes'.
Hajd' nek' upiru sivonje, jednog od ovih dana ce uspjeti izmijeniti istoriju....Ahaaa...

[Ruana]

To ti je reci nebeski narod.

[Julia-Klara]

vazda oni zrtve, vazda oni ugrozeni, neshvaceni, prevareni , vazda su na "pravoj strani"

[Krokodil Behko]

Ferdinandov potomak: I da nije bilo atentata, rat bi počeo

Potomak austrougarskog nadvojvode Franca Ferdinanda, Karl Habsburg - Lotringen izjavio je da bi i bez sarajevskog atentata došlo do Prvog svetskog rata, piše Gardijan.

"Ako biste sve pojednostavili, moglo bi se reći da je pucnjem u Sarajevu je počeo Prvi svetski rat. Ali da i nije bilo tog pucnja u Sarajevu, rat bi počeo tri nedelje kasnije, negde drugde", rekao je u intervjuu novinarima unuk poslednjeg cara Austrougarske.

Habsburg - Lotringen smatra da nema potrebe da njegova porodica pokaže kajanje za tragediju Prvog svetskog rata, jer bi to na prvom mestu značilo značilo da je ona bila kriva.

"Bilo bi pogrešno da se upire prstom u jednu državu. Ako to uradite, trebalo bi da uzmete u obzir da su tada već postojale značajne tenzije, naročito između Nemačke i Rusije, koje su već počele da mobilišu svoje trupe duž granica".

On je rekao da se slaže s mišljenjem da su svi evropski narodi tada bili spremni za rat.

"Mnogi su se već tada priključili blokovima čekajući veliki sukob. Ako ste imali nekoga ko je kriv, onda je najveći krivac za početak rata bio sam nacionalizam".

Austrougarsko carstvo je tada imalo 50 miliona stanovnika, a carska Rusija je decenijama sprovodila politiku konfrontacije i to preko uticaja u istočnoj Evropi, što je dovelo do rata na Balkanu 1912. koji je predvideo veći sukob .

Habsburg - Lotringen kaže da je njegov deda, poslednji car Autrougarske, bio samo onaj ko je, kako je rekao, nasledio rat.

"On je u nekoliko navrata pokušavao da smiri situaciju i koristio je porodične kontakte da vodi mirovne pregovore.

Jasno je video da je osnovni problem status slovenskih naroda u okviru Habsburške imperije. Verujem da je takođe shvatio i da su ga Srbi videli kao glavnog neprijatelja zato što je želeo da izbalansira odnose među slovenskim narodima, ali i u suštini minimalizuje dominirajući uticaj Srba među slovenskim narodima", rekao je unuk Karla Prvog, poslednjeg cara Austrougarske.

[laganini]

..nas su u povijesti učili da je to bio povod a ne uzrok ratu..otprilike i je to..

[Spanac_113]

ko je poceo rat???

evo jos malo prepucavanja sto godina poslije...


http://www.bbc.co.uk/news/magazine-26048324

[Spanac_113]

Uz to sto smo mi cesto na tudjim a i na nasim usnama proglasavani ratobornim plemenima i regijom mozda bi se mogli malo osvrnuti i na nacije koje su najcesce u mirovnim delegacijama i koje nas usput i farbaju tim bojama.
Ako neko moze naci nesto informativnog stiva, bujrum.
Za start, Britanija.

Interaktivna stranica sa svim ratovima u kojima je ucestvovala Velika Britanija od I Svjetskog Rata do danas:

http://interactive.guim.co.uk/embed/201 ... dex.html#0

[Zagorka]

Sa'će tebi behko reći....

a nije da su i nas bas na pravdi Boga prozivali......

[Krokodil Behko]

Poenta bi i bila u tome da Englezi, Francuzi i Amerikanci stalno ratuju s nekim. Njemačka je žigosana zbog "samo" dva rata a ovi jedini imaju pravo da ratuju kad god požele.

[Spanac_113]

Cisto iznenadjuje broj ratova u koji su bili vojno umijesane ove tri zemlje u zadnjih 100 godina.
Za SAD se takodjer moze reci, bez dlake na jeziku, da je broj indirektno izazvanih i vodjenih ratova trostruko veci od sluzbene liste koja nije ni u kom slucaju kratka.

‘Zastita interesa’ kolonijalnih, ekonomskih, sfere politickog uticaja su bili otvoreni razlozi sa veliki dio ako ne i sve ove sukobe.
Mada u posljednje vrijeme tu imamo i ‘zastitu i sirenje demokratije’ mislim da to slobodno potpisati pod gore navedene, samo ljepse upakovane za javnost zaglupljenu predstavom o svojoj pravednosti kroz medije itd.
Pokusavam negdje naci ne listu nego malo ljepse upakovanu predstavku Francuskih sukoba.

[Krokodil Behko]

Ama to je licemjerje. Već smo imali argumente da su se sve zemlje već bile spremile za rat i sigurno bi ga bilo. Čekao se samo povod. To je isto kao kad Srbi kažu da ne bi bilo rata u SA da nije pucano na one srpske svatove.

[Spanac_113]

pa normalno.
mislim da je cijela poenta u tome sto kad se spremi i digne armija 'za ne daj boze', naci ce se neko i da je iskoristi.
barem sudeci po velikom dijelu pisane istorije.
s obzirom na to mogu reci da je najsretniji (ne)dogadjaj 20 vijeka bilo propast SSSR-a i hladjenje hladnog rata.
racunajuci da su rusi u zadnjih 10 godina uspjeli dovesti podmornice i nuklearni arsenal blizu nivoa SAD-a sreca je da im je ponestalo novaca.