Znas li od cijih si kuca?

[Krokodil Behko]

O Skočiću znam samo da mi je jedan dedo porijeklom odatle

Jos ce ispasti da smo familija Moja majka rodjena u porodicnoj kuci u Skocicu.

Rumeni da bogdom imam. Dobri su to ljudi.

A more biti svašta. Ima tog prezimena moje majke tamo kolko hoćeš.
Mislim da je ovaj ogranak došao u Bn prije 2.ww ali su baš odatle. Imam ja još rodbine iz Šepka i Skočića. Prezime im je sa D

[dacina_curica]

Mi smo svi u Zvorniku. Majka je Fidahicka sa pramajkine strane a Tahirbegovicka sa pradjedove. A djed je Klempic, I oni su Zvornicani isto.

[Rockefeller]

Znam jako daleko, jer se bilježi kroz generacije. Znam sve kako mi je tekla loza od Eneja do mene samog.

[Krokodil Behko]

Mi smo svi u Zvorniku. Majka je Fidahicka sa pramajkine strane a Tahirbegovicka sa pradjedove. A djed je Klempic, I oni su Zvornicani isto.

Ovdje, to jeste u Bn su ti Fidahiči bili u dva ogranka. Fidahići i Pašići. U mene se ta rodbina preziva Durić. Vjerovatno ih ima mnogo tamo, kao i u drugim dijelovima BiH.

[dacina_curica]

Majkina sestra je bila udata za Pasica, i to nam je familija. A Pasici iz Malog Zvornika su pravoslavci.

[Krokodil Behko]

Ne. ovi su muslimani. Poznajem ih nekoliko.

[dacina_curica]

Ma i ovi sa bosanske strane Drine su muslimani ali u Malom Zvorniku ima i muslimana i pravoslavaca, ovisno s koje strane mosta se nalazis.

[Krokodil Behko]

Da je kojim slučajem postojao telefon prije 272 godine, u njegovom imeniku za Sarajevo nalazila bi se prezimena poput Simunovich, Jukich, Bagarich, Espo, Struko, Vidovich, Vareska... Naime, ovo su imena katolika Hrvata iz 1974. po popisu sarajevske župe, a koji su živjeli u naselju koje se zvalo Latinluk. Latinluk je bio naziv ‘mahale’ (gradske četvrti) u starom Sarajevu u kojoj su živjeli katolici. U njoj su dubrovački trgovci imali svoju koloniju, a i ostali stanovnici ove mahale bili su velikim dijelom katolici koji su tu imali i svoju crkvu. Uspomena na ovu mahalu sačuvana je do novijeg vremena u nazivu Latinske ćuprije, no još uvijek poneki stari Sarajlija će ovu četvrt grada nazvati Latinlukom.

Latinluk i Hrvatin

Naime, Vrhbosna ili Sarajevo oduvijek je bio velik „zalogaj“ za povjesničare, jer Vrhbosna nije samo ime nadbiskupije, nego povijesni zemljopisno-političko ekonomski naziv za cijeli kraj koji je u okviru spomenute oblasti i kasnije kroz stoljeća u različitim povijesnim razdobljima uvijek uspijevao sačuvati poneku svoju političku, upravnu i crkvenu cjelinu. Ako se još malo vratimo u povijest, ne smije se zaboraviti ni da se jedan gradski dio Sarajeva i danas naziva Hrvatin. Prema istraživanjima koje je objavio fra Andrija Nikić, u Hrvatinu je, prema popisu iz 1910., živjelo 1627 katolika, te 12 grkokatolika, dok danas u Hrvatinu živi jedna ili dvije hrvatske obitelji. Vraćajući se na prezimena s početka teksta razvidno je da su se neka i danas zadržala, te da se ona koja su se završavala na “ich” izgovaraju s “ić”. Tako prezimena iz Latinluka Jukich, Bagarich, danas se pišu i izgovaraju Bagarić i Jukić.

Korijeni u BiH

No, prema nabrojanim prezimenima jasno je kako nema obitelji iz tog vremena koje su se prezivale Bošnjak ili Hrvat. Ni u ostalim sarajevskim naseljima od prije 272 godine, prema popisu kojim je raspolagala Sarajevska župa, nema spomenutih prezimena Bošnjak i Hrvat. Međutim, u današnjem telefonskom imeniku sarajevskog telekoma to više nije tako. Pod prezimenima Bošnjak i Hrvat upisano je 149 osoba. No, u cijeloj priči o prezimenima zanimljivo je to što su, primjerice, 95 osoba s prezimenom Bošnjak većinom svi Hrvati, dok ih je samo 10 Bošnjaka.

Zbog svojih prezimena često se nađu u šaljivim zgodama, posebno kada na nekom šalteru kažu svoje prezime, a nakon toga i ime, tada službena osoba s čuđenjem bilježi podatke osobe. S druge strane, sve osobe s prezimenom Hrvat u telefonskom imeniku, a njih je 44, su redom bošnjačke nacionalnosti.

Većina prezimena Bošnjak imaju svoj korijen u Hercegovini, dok prezime Hrvat ima svoje korijene u Bosni. Inače su neka prezimena kod Bošnjaka izvedena iz riječi Hrvat, i vrlo su česta. Tako su npr. Hrvo, Hrvat, Hrvacic, Hrvatovic, Hrvatinovic itd., većinom Bošnjaci.

(Večrnji.ba/DEPO PORTAL/aa)

[Julia-Klara]

i Bosnjaci, selo kod Zupanje/Vinkovaca, RH

i kad smo kod prezimena, moje je "multietnicko" ima nas "svakakvih" . sa svh strana

[storm]

i Bosnjaci, selo kod Zupanje/Vinkovaca, RH

i kad smo kod prezimena, moje je "multietnicko" ima nas "svakakvih" . sa svh strana

I mog prezimena ima u sve 3 bh nacije pa čak i slovenaca sam sreo....samo da oni imaju tvrdi č a u mene mekani

[Krokodil Behko]

i Bosnjaci, selo kod Zupanje/Vinkovaca, RH

i kad smo kod prezimena, moje je "multietnicko" ima nas "svakakvih" . sa svh strana

Baš kao i selo Hrvati kod Lukavca a svi su tu Bošnjaci.

Hjajde da vidimo. Postoje razlozi za ove stvari

[Bonaqua]

i Bosnjaci, selo kod Zupanje/Vinkovaca, RH

i kad smo kod prezimena, moje je "multietnicko" ima nas "svakakvih" . sa svh strana

I mog prezimena ima u sve 3 bh nacije pa čak i slovenaca sam sreo....samo da oni imaju tvrdi č a u mene mekani

Znas onaj komsija iz Mostara o kojem sam ti pricala jednom, onaj sto se ovdje "udao", e on ima isto tvoje prezime ali ga nikad ne izgovara tako nego na slovo I razvuce pa ispadne kao da ima dva I-a u prezimenu Kad sam ga pitala zasto to, kaze on, da bi se razlikovalo od hrvatskog

[Julia-Klara]

meni moje prezime lijepo... jos i ime, pa me niko ne moze nigdje svrstat, a sramota ih pitati sta sam
volim gledati kako se kontrolisu kada hoce vrijedjati "one druge"-neprocjenjivo

nego, nesto sam razmisljala o selu Bosnjaci... prvi put se spominje 1400-i neke,sto implicira mogucnost da su taj dio hrvatske naselili ljudi iz Bosne-Bosnjaci,pa je i naselje/selo po tome dobilo ime

[Krokodil Behko]

meni moje prezime lijepo... jos i ime, pa me niko ne moze nigdje svrstat, a sramota ih pitati sta sam
volim gledati kako se kontrolisu kada hoce vrijedjati "one druge"-neprocjenjivo

nego, nesto sam razmisljala o selu Bosnjaci... prvi put se spominje 1400-i neke,sto implicira mogucnost da su taj dio hrvatske naselili ljudi iz Bosne-Bosnjaci,pa je i naselje/selo po tome dobilo ime

Dobro je što si pomenula to mjesto - Bošnjaci.
Sjajna prilika da razbijem Mrkijevu glupu priču o tome, kako oni koji su prešli u Islam, nemaju pravo da budu Bošnjaci.

Historija je komplicirana samo za one koji ne razmišljaju logično. Ti si na dobrom putu da riješiš to jednostavno. Slijedi citat

Prvi se put selo spominje 1476. godine i to kao desetak naselja povezanih u cjelinu ušoravanjem.

Bosna je padala pod osmansku vlast mnogo duže nego što se to kaže u udžbenicima. U udžbenicima je to pojednostavljeno, da bi djeca mogla lakše naučiti bar neki osnov.

Kratak flash:
Osmanlije napadaju 1463. Mađarska vojska forsira Savu i pomaže nam isto onako kao i Staljin Poljskoj 1939. godine. Zaposjeli su naš zavičaj i ostale dijelove sjeverne Bosne. Tek tada, kad su eliminisali Kotromaniće nastupa pravi rat između osmanlija i Mađarske. Katolički dio stanovništva iz sjevernijih krajeva, seli se ispred udara osmanlija u Slavoniju.
Tamo osnivaju to mjesto a evo i dokaz iz osmanlijskog popisa stanovništva (u tom mjestu) nakon osmanlijskog prodora u Hrvatsku, oko 1570. godine.

Boşnak ( Bošnjaci): 2200 akči poreza, 11 kuća, kućedomaćini: Gaza Hıjrit', Vuk Lukşa, D'urko Lukşa, Tomaş Bojit' (Božić), Martin Dopalovit', Şimun Dopalovit', Antol Kumirit'(?), Andıriyaş Yagit', Marko Radivoy, Kila(?) Istamirit'(?), Nikola Feza,

Buçiye (Buče) i Karaş (napušteno selište Karaševo): 2200 akči poreza, 6 kuća, kućedomaćini: Berta Çivoviçit' (?), Antol Vuçeta, Petar Vuk, D'urko Bratoşevit', D'urad' ....(?), Iliya Vitkovit' (Vitković),

Salanik, Islaniçi (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća, kućedomaćini: Antol Vukmir, D'ura - doselaç (doseljenik), D'ura Dorit'(Dorić), Nikola Ivko, Mihal Iştfan, Petar Mate, Matiyaş Vuk, Tomaş Klarit' (Klarić) , bive (udovica)- Kata.

Najviše je poreza i ušura plaćano od pšenice, prosa, košnica, ovaca, svinja, a stanovnici

Slanić sela su imali i 4 vodenice na rijeci Savi. Selo Županje Blato (Jupaniye Blata) u isto vrijeme ima 23 kuće, plaća 6390 akči poreza, ali nema zabilježenih vodenica.
Popis je zabilježio i selo Novi Varoş s 10 kuća, na zemljištu napuštenog selišta Orljak (Orlak) što bi se moglo nalaziti u području prema Podgajcima.

Veoma je važno znati da u momentu prodora osmanlija u Bosnu, najveći dio stanovništva nije imao nikakvu vjeru.
Dodvoravanja Vatikanu radi, predzadnji kralj, Stepan Tomaš Ostojić Kotromanić ukida Crkvu Bosansku te ognjem i mačem prisiljava stanovništvo da jednom i napokon postanu katolici. Naravno, takve stvari kod nas u Bosni ne prolaze. Samo je dobio gomilu kripto-katolika koji su i dalje mimo znanja kralja obavljali bosanske obrede. Izdati svoju vjeru, značilo je izdati Bosnu. Ali, petnaestak godina nakon tih dešavanja učenje CB slabi jer je to ipak dug period bez svećenstva koje je kralj protjerao.

Poprilično sam siguran oko toga da u momentu prodora osmanlija, Kotromanići nisu bili mnogo omiljeni u narodu zbog ukidanja CB, što je bio akt veleizdaje i kapitulacije pred Vatikanom i Ugarskom.

Ukratko, narod je bio sluđen i nije imao percepciju ko je tu sada agresor, Mađarska (poduprijeta Vatikanom) ili Osmanlije.

Desio se momenat svih momenata

Katoličanstvo je bilo prisutno u nekoj (manjinskoj) mjeri. malo je bilo prisutnije u sjevernoj Bosni ali u srednjoj je bilo jedva prisutno u narodu.
Zbog svih navedenih okolnosti, narod kojem je dinastija ukinula vjeru i kojemu su strani osvajači na kraju, ukinuli i tu dinastiju ZAUVIJEK se cijepa na muslimanski i katolički dio.

I dan- danas, traju bitke i optužbe KO JE IZDAO BOSNU?

To je pitanje na koje je kao što se vidi, veoma teško dati odgovor. Svaki potez, kojeg su učinili i domaći dinasti i domaća vlastela, pa i sam narod, razumljiv je.

Ono što zlonamjernici i razne budale ne žele razumjeti, jeste da su okolnosti bile vrlo kompleksne a na njih nismo sami uticali.

[Spanac_113]

Imaju dva sela kod Zadra, veca zavrzlama od ove;
Islam Grcki
Islam Latinski

Za popizdit kontajuci

[Julia-Klara]

:jonas

[laganini]

..isti su korijeni migracije se odvijale ovisno o događanjima..uglavnom ratnim..

[Maja]

i Bosnjaci, selo kod Zupanje/Vinkovaca, RH

i kad smo kod prezimena, moje je "multietnicko" ima nas "svakakvih" . sa svh strana

I mog prezimena ima u sve 3 bh nacije pa čak i slovenaca sam sreo....samo da oni imaju tvrdi č a u mene mekani

Znas onaj komsija iz Mostara o kojem sam ti pricala jednom, onaj sto se ovdje "udao", e on ima isto tvoje prezime ali ga nikad ne izgovara tako nego na slovo I razvuce pa ispadne kao da ima dva I-a u prezimenu Kad sam ga pitala zasto to, kaze on, da bi se razlikovalo od hrvatskog

Ima toga. Npr Obradović. Kad se brzo izgovori bošnjačko je, a Obraaaaadović hrvatsko.

[laganini]

s naglaskom na ob..

[Maja]

Srećko Bošnjak portparol MUP-a, Hrvat je.
A znam iz Konjica jednog Bošnjaka koji se preziva Hrvat i jednom sam to spomenula na nekom forumu a oni me napraviše ludom.