BANJA LUKA - Na Svjetski dan socijalne pravde, 20. februara, Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, zajedno s mrežom Caritasa Europe, poziva političke strukture i donositelje odluka u Bosni i Hercegovini da priznaju socijalnu pravdu kao temeljno načelo u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Po podacima raznih domaćih i stranih organizacija, oko 18 posto stanovništva BiH živi ispod granice kritičnog siromaštva, dok se 48 posto nalazi na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti.
Te podatke potvrđuju i najnoviji statistički pokazatelji koji izravno utječu na stopu siromaštva: plaće, mirovine, cijene i stopa nezaposlenosti.
- Nakon traumatičnih događanja i sukoba te ekonomski neprirodne i štetne podjele, Bosna i Hercegovina i dalje primjenjuje politički i institucionalni sustav koji ne može postići značajne rezultate na području društvenog razvoja i borbe protiv siromaštva. Što više, iz godine u godinu stanje se pogoršava, a broj siromašnih i socijalno ugroženih iz dana u dan raste uslijed vrlo teške unutarnje ekonomske situacije, kao i učinaka svjetske ekonomske krize, čiji danak Bosna i Hercegovina tek treba platiti - navodi se u priopćenju Caritsa Biskupske konferencije BiH u povodu Svjetskog dana socijalne pravde, prenosi Katolička tiskovna agencija (KTA).
Zbog svega, dodaje se, političke strukture i donositelji odluka na svim razinama moraju se obvezati na poduzimanje ozbiljnih mjera kako bi se ove brojke smanjile, jer zasad ne pokazuju nikakve tendencije opadanja.
Promicanje socijalne pravde zadatak je koji prije svega treba da ispuni Bosna i Hercegovina, ali i Caritas, čija je misija promocija socijalne pravde, pozivanje lokalnih vlasti da daju veću važnost istinskoj socijalnoj pravdi u današnjem duboko podijeljenom društvu.
Socijalna pravda – zahtjev povezan sa socijalnim pitanjem koje se danas očituje na svjetskoj razini – dotiče socijalne, političke i ekonomske aspekte, ali prije svega strukturalne dimenzije problema i korelativnih rješenja (Kompendij socijalnog nauka Katoličke crkve, st. 201).
To znači da vlada i lokalne vlasti radeći na iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti moraju razviti politiku i zakone koji poštuju međuovisnost i povezanost gospodarskog i društvenog razvoja na održiv način.
Istinska socijalna pravda zahtijeva snažnu predanost obaju aspekata, jer bez gospodarskog rasta ne postoje pogodni resursi za društveni razvoj, a bez ulaganja u sustav socijalne zaštite, socijalne uključenosti i socijalne skrbi ne postoji dugoročan i stabilan gospodarski razvoj.
Kada je u pitanju gospodarski i socijalni razvoj, donositelji političkih odluka, vlade i lokalne vlasti trebaju imati na umu da su dostojanstvo svake osobe i potraga za općim dobrom temeljni principi budućih odlika našeg društva.
Odzivajući se vapajima ljudi koji proživljavaju siromaštvo i socijalnu isključenost, Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine poziva donositelje odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini da se zauzmu za rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti kao pitanja od velike važnosti te da ne oklijevaju dati realan i praktičan iskorak utemeljen na socijalnoj pravdi kao glavnom načelu.
Vijesti.ba
