Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine..

[Spanac_113]

Bosnian king Tvrtko I's gold coin (14th century) reverse - with the Bosnian state fleur-de-lis coat of arms. (GLORIA TIBI DEUS SPES NOSTRA)

[laganini]

,,tvrtko,,ja mislio sulejman...

[Spanac_113]

ajme meni ca mi je lipo....

[laganini]

ajme meni ca mi je lipo....

..je sigurno si u tuzli..

[Krokodil Behko]

Laganini, od tebe u zadnja dva-tri dana samo provociranje i off topic.
Bit ću prinuđen brisati postove ako nastaviš ovako a ti kako hoćeš.

U slučaju da se ne slažeš sa moderiranjem imaš pravo napisati i stotinu žalbi na temi žalbe i sugestije.

[Krokodil Behko]

Baniran nećeš biti jer tvoje mišljenje o meni nije presudno za to. Kao što rekoh, ukoliko se ne slažeš sa moderiranjem možeš se žaliti administratorki. Ukoliko stvarno nastaviš ovako, eh tad bi i mogao biti baniran. Također, svoje stavove iznešene u tom postu, mogao si iznijeti i u raznim diskusijama što si i činio. Problem je u trolanju i provociranju. Post brisan i smatraj se upozorenim!

[laganini]

..samo sam iznosio argumente i uvik ću ...ko i u stvarnom životu..takav karakter..mogu ja pisat o sexu..ili bilo kojoj drugoj temi ali nebi ja bio ja ..i nikog nisam ovdi vriđa ako nekog jesam zna sam se na svoj način ispričat..osim ovog stočara koji sebe zove komesar..

[Seljak]

Pisma najposlidnja od slavne Bosne - Andrija Kačić

Probudi se, Bosno, zemljo slavna,
kojano si zaspala odavna,
ter mi kaži bosanske junake,
na oružju vitezove jake,

neka mogu i njih zapjevati,
čast i diku slavnoj Bosni dati!
Ali Bosna lipo odgovara,
Milovana ter žestoko kara:

“Jer si, brižan starče, poludio,
putujući pamet izgubio?
Kad si pjevâ pjesme od junakâ,
najveće si pjevâ od Bošnjakâ.

Ko je bio Marko Kraljeviću,
ko li vitez Miloš Kobiliću?
Ko bijaše Relja Bošnjanine,
Omućević junak od starine?

Ko je bio Brankoviću Vuče,
ko l' starinom Kastriotić Jure,
ko li junak Zrinoviću bane,
ko l' delija Kosarić Stjepane

nego mladi starinom Bošnjaci,
ol Bošnjaci oli Hercegovci,
koji bihu bosanska gospoda
od slavnoga mojega naroda?

Otklem biše Senjanin Ivane
i delija Makar kapetane,
otklem li je Novak i Radivoj
i delija Tomiću Mijate

već od Bosne i Hercegovine,
Kosarića stare banovine?
I ostali uskoci junaci
svi su, starče, starinom Bošnjaci.

Ko bijaše Janko Mitroviću
i Ilija serdar Smiljaniću,
ko li biše Surić don Stipane
i kavalir Janković Stojane

već uskoci starinom Bošnjaci,
ol Bošnjaci oli Hercegovci, -
i ostali kotarski serdari,
kapetani, alaj-barjaktari?

Otklem biše starina Nakića,
Sinobada i mlada Radnića,
već od Bosne i Hercegovine!
Viruj meni, starče, doistine.

Otkolem je Vučkoviću Zeče
i kavalir Grčić dom Ivane,
otklem li su ostali serdari
i na glasu cetinski glavari

neg od Bosne i Hercegovine,
vitezovi zvani od starine?
Ko je bio Marko Sinovčiću,
silni vitez Petre Kulišiću

neg Bošnjaci, starinom junaci,
Hercegovci ol mladi Ungarci?
Otkolem je Deli-Markoviću,
silni junak Rade Miletiću

neg uskoci mladi Hercegovci,
a starinom svi jesu Bošnjaci!
Ko bijaše Nikoliću Bajo,
ko li vitez Ivanović Marko

nego mladi starinom Bošnjaci,
ol Bošnjaci oli Hercegovci!
Što li pjevaš Posavce junake,
to ti pjevaš starinom Bošnjake.

Otkuda su Domazetovići,
ljute zmije kano Jankovići,
već starinom od Bosne knezovi,
na oružju silni vitezovi,

kojino su svuda vojevali,
još i turske glave odsicali
od Kandije rata žestokoga
pod barjakom cesara bečkoga?

A kamo ti paše Atlagići,
Atlagići i Kulinovići?
Di su tebi Duratbegovići,
Duagići i Sokolovići?

Kamo tebi sile Bakotići,
Kosarići i Filipovići?

Di su tebi Kopčići junaci,
Ljubovići di su Hercegovci,
Sulagići i Mesiovići,
Lopužići i Vazlinovići

i ostali poizbor junaci
Hercegovci ol silni Bošnjaci,
Dalmaciju koji porobiše,
na stotine glava odsicaše?

Kamo tebi Kuna Asan-aga,
koji mnogo odnese mejdana?
Di je junak Poprženoviću,
na oružju Marko Kraljeviću?

Kamo li ti Babiću Asane,
di li ti je Lopužić Ćemane?
Kamo tebi Cukarinovići,
Nožinović i Nadžakovići?

Di je tebi Firdusović beže,
Topalović di ti je viteže?
Kamo li ti Zlojić Omer-aga,
di li ti je Šarić dizdar-aga?

Di su sile Tataranovići,
Duratović i Tabakovići,
koji svuda čete četovaše,
na stotine glava odsicaše?

Svi su ovo starinom Bošnjaci,
ol Bošnjaci oli Hercegovci,
kojino se tada isturčiše,
kada Bosnu Turci osvojiše, -

i ostali bez broja junaci,
vitezovi starinom Bošnjaci,
koji vlaške odsicaše glave
veće neg je u Primorju trave.

I da si mi zdravo, Milovane!
Boga moli, ostavi mejdane;
sve je ništa, sve će u prah poći,
grihe plači, valja k Bogu doći.

[Veca]

[Seljak]

[Seljak]

Fra Antun Knežević

Clanak u listu Bosanski prijatelj iz 1870. godine

"Neke nase komsije vrlo se ljute, sto se dicimo i ponosimo nasim starim imenom, jezikom i obicajima i sto pod zivu glavu necemo da prigrlimo njihovo ime za oznaku narodnosti i jezika. U napadajima na nas slozne su nase komsije, koje cemo, da se bolje razumijemo, nazvati Jovo i Ivo. No i jedan i drugi trazi od nas nesto drugo, jer izmedju sebe ne mogu – o zivu glavu – da se sloze. Prijatelj Jovo porucuje nam, da uzmemo njegovo ime, a prijatelj Ivo veli, jok Bosnjace, ti si moj i moras prigrliti moje ime“. Potegni tamo, potegni amo, a sve bez nasega pitanja. Od same ljubavi, a zbog svoje beskrajne svadje, prijatelji bi nas upravo raskinuli; da se nijesmo vec odavna tome priucili, mi bi se morali od cuda kameniti kao kulasinsko dijete. Al‘ ovako, kako stvari stoje, zapitacemo nase prijatelje, koji se bave perom i stampom: za sto se tako svadjate za nas, kad dobro znadete, da je Bosnjak od starine privikao diciti se jezikom i zvati se imenom svojim, da se vjerno drzi tradicija i uspomena svojih djedova. Slavni tarih (istorija) nase mile domovine sjeca nas onih vremena, kada se je nasa domaca vlastela u svakoj prigodi jasno i otvoreno izrazila o svojoj narodnosti, nazivajuci se ponosnim i junackim imenom Bosnjak. Gledamo na mnoge dokumente domacih spisatelja iz proslih vjekova, u kojima se uvijek spominje nase pravo narodno ime Bosnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vijerni potomci zovemo slavnim imenom Bosnjak. Od toga necemo niti smijemo otstupiti, toga cemo se imena drzati vijerno i stalno.“ Mi se ponosimo time, da je upravo nas jezik, a iz nase otadzbine uzet za osnovu knjizevnog jezika nasih komsija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadzic, Dancic, pa Ljudevit Gaj prenijeli su nas lijepi jezik u knjizevnost obaju recenih naroda, te ga prozvase kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava diciti se, sto se nasim jezikom sluze danas u knjizevnosti nasi prijatelji Jovo i Ivo, a to ce nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zasto naziv, sto su ga oni nasem jeziku po svojoj volji, a bez naseg pitanja dali, sada nama po sto po to hoce da nametnu, pa nam cak brane, da mi u nasoj vlastitoj kuci svoj jezik oznacujemo imenom naseg naroda. To je slicno, kad bi nasem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail. Ali cast i postenje obodvojici nasih prijatelja, Srbu i Hrvatu. Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad necemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, vec bas hocemo, da svakome jasno dokazemo, da smo mi Bosnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bosnjaci kao sto su nam bili i pradjedovi i nista drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji nasa braca, koji toliko stoljeca u Bosni i Hercegovini stanuju i zivu, a hoce da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouce i promozgaju."





Clanak u listu Bosanski prijatelj iz 1877. godine

''Nu ako nam je zao na Madjare, mnogo nam je zalije na njeku - cast i postenje pravednima - jednokrvnu bracu Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam rascijepise Bosnu i Bosnjake, te rekose da je Bosna do Vrbasa Srbija, a Bosnjaci Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cijeloj Bosni samo Srbi, docim cetvrti proglasise da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bosnjaci na glasu junaci kod ovakvih samo su prazna imena, izmisljena od njekih zanesanjakah..."


Druga pisana dijela su:

Krvava knjiga (1869), Bosanski prijatelj, sv. IV . (1870), Kratka povjest kralja bosanskih, I-III, (1884-1887), Pad Bosne (1886) i Carsko-turski namjesnici u Bosni i Hercegovini (1887). Od spisa koji nisu objavljeni valja navesti: Povjesnica Franjevačkog samostana u Jajcu, I-III, (1884-1886) i Varica (1888).[/size]

[Veca]

...Fra Antun je,klasa za sebe,meni mnogo drag!

[Veca]

"Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu,
a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju."

[Seljak]

"Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu,
a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju."

Mislim da sve treba promatrati u kontekstu vremena i prostora i pripadajućih im okolnosti. Fra Antun Knežević je ovo pisao u vremenu kada u BiH , zaista, bosanskohercegovački hrišćani (dakle, pravoslavci), prvenstveno preko vjerskih krugova, ali i centara političke moći u susjednoj Srbiji - bivaju podloženi ideji da su pravoslavci, po prirodi stvari - Srbi. Bosanskohercegovački katolici su pod utjecajima katoličkog klera i političkih centara iz susjedne Hrvatske, ubjeđivani i objašnjavano im je da - budući da su katolici, po prirodi stvari mogu biti samo - Hrvati. Kod bosanskohercegovačkih muslimana, koji ni tokom 500 godina turske vlasti,nisu htjeli da se odreknu (niti su mogli) svoga slavenskog porijekla i nisu postali Turci, nacionalna svijest razvijala se usporeno. S jedne strane, islamu kao religiji stran je pojam nacije (ideja nacije proizvod je buržoaskih revolucija 18. i 19. stoljeća) i s druge strane, na njih je, također, vršen pritisak da se pridobiju na jednu ili drugu stranu: da budu Srbi - muhamedanci ili Hrvati muhamedanci. Pošto bosanskohercegovački muslimani nisu imali nacionalnog mentora, poput hrišćana/kršćana u BiH, njima je, po prirodi stvari,ostalo da brane ove bosanskohercegovačke vrijednosti o kojima govori fra Antun Knežević. Desio se, dakle, historijski proces prerastanja bosanskohercegovačkih pravoslavaca u Srbe i bosanskohercegovačkih katolika u Hrvate i na taj je proces stavljena tačka, a bogami i točka. Gonjeni historijskom nujnošću, bosanskohercegovački muslimani su osjećali bosanskohercegovačku historijsku baštinu kao svoju. Na žalost, najčešće samo od islamizacije, pa dalje, ignorirajući ili ne dičeći se predislamskom prošlošću BiH.
Ni u kom od tri spomenuta procesa, ne treba roviti po pepelu u potrazi za odgovorom - zašto se desilo baš tako. U društvenim odnosima vladaju društvene i historijske zakonitosti. Nema povratka natrag i stoga izgledaju neozbiljni, čak smiješni, političari koji misle da je moguće da u BiH danas ili u budućnosti bude stvorena jedinstvena bosanskohercegovačka nacija, kako god se ona zvala. Bosanskohercegovački Srbi ni bosanskohercegovački Hrvati nikad na nju neće pristati. S razlozima, naravno. Nacionalno osviješćenim Bošnjacima, ona bi odgovarala. S razlozima, naravno.
Ono što racionalnom pojmanju historijskih procesa ostaje nejasno,jeste činjenica da bosanskohercegovački pravoslavci i katolici, koji su postali Srbi, odnosno Hrvati, na BiH gledaju kao na srpsku, odnosno hrvatsku zemlju, odvajkada i smatraju prirodnim pripojiti je Srbiji, odnosno Hrvatskoj. Ne svi, doduše. Potomci, znači, bosanskohercegovačkih pravoslavaca i katolika.
Kao što rekoh, sve valja gledati u kontekstu vremena i prilika. Siguran sam da su - i kontekst i ''prilike'' za ovakve ideje, također - davna prošlost. Prazan kontekst i propale prilike.

[laganini]

"Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu,
a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju."

...ti neznaše osnove demokracije a to su pravo na opredjeljenje na naciju i vijeru i zato ti je bolje da šutiš...jer to što pričaš su specijalnosti diktatorski uglavnom jednopartijski sistema...

[laganini]

..može se svatit i kako zajebancija a moglo bii ozbiljno bilo bi orginalno...mislim na bosanski grb znate na što mislim

[Krokodil Behko]

"Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu,
a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju."

...ti neznaše osnove demokracije a to su pravo na opredjeljenje na naciju i vijeru i zato ti je bolje da šutiš...jer to što pričaš su specijalnosti diktatorski uglavnom jednopartijski sistema...

Tema je "Grbovi i zastave BiH"
To što ti pominješ, nacionalna su obilježja a ne državna. Kužiš?

[laganini]

..ja mislim da sam svatio što je dotična rekla..a i nije da se ta teza ne provlači..ok nije tema...

[Krokodil Behko]

Te ćemo problemčiće, riješiti u skoro vrijeme.

[laganini]

..misliš na grb