![Forum [Bot]](./images/ranks/s.png "Forum [Bot]")
U Poreznoj upravi Federacije BiH kao i u mnogim drugim institucijama nisu zadovoljni sumom novca u federalnom budžetu za narednu godinu planiranom za njihov rad. Unatoč „stegnutom kaišu“ te nedovoljnom broju uposlenih, federalni poreznici planiraju u 2014. primijeniti nove, efikasnije metode rada, kako bi se povećala finansijska disciplina.
Neprijatne situacije
Iako je već u primjeni, u narednoj godini namjeravaju u potpunosti primijeniti softversku aplikaciju, program koji automatski „upire“ na poreznog obveznika kod kojeg je potrebno izvršiti terensku kontrolu. Na osnovu ove aplikacije kontrole bi trebale biti brže i učinkovitije.
Kako kaže Midhat Arifović, direktor Porezne uprave FBiH, cilj je smanjiti „prazan hod“, odnosno broj terenskih kontrola koje nemaju osnova, a usmjeriti ih tamo gdje je to zaista potrebno.
- Želimo izbjeći praksu da u firmi od dva zaposlena kontrola traje 15 dana ili, kakvih smo imali slučajeva, da kontrole u velikim kompanijama kao što su banke i osiguravajuće kuće traju i tri mjeseca, a da se ne utvrde dodatne obaveze. Također, svaka kontrola je jedan vid uznemiravanja, da ne kažem maltretiranja, jer nije prijatno kada inspektori borave u kompaniji tri mjeseca - kaže Arifović.
On najavljuje da će se inspektori moći više posvetiti onim obveznicima koji se svjesno bave prevarama. Kako kaže Arifović, Porezna uprava u narednoj godini namjerava se više posvetiti i provjerama građana, a ne samo kompanija.
Dilanje i korupcija
- Veliki je broj građana koji su porezni obveznici - estradni umjetnici, sportski radnici... Ima i građana koji imaju vrijednu imovinu, a nisu zaposleni, te u tim slučajevima trebaju biti primijenjene integrirane, povezane istrage. Naprimjer, tužilaštvo nam vrlo često traži podatke za određene osobe koje se bave kriminalnim aktivnostima, pranjem novca, dilanjem narkotika, trgovinom ljudima, korupcijom. Naprimjer, neko od koruptivnog novca može kupiti kuću, vikendicu, 10 poslovnih prostora, a mi nemamo mogućnost da vidimo porijeklo tog novca, da li je to kredit, da li je novac posuđen ili, pak, potječe od nezakonitih aktivnosti. Česti su i slučajevi gdje vlasnik ima zvanično prikazan biznis s malim prometom, ali posjeduje ogromnu imovinu. Dakle, moramo više pažnje obratiti na građane koji ne prijavljuju imovine, ne plaćaju poreze - kaže Arifović.
Uz to, kaže naš sagovornik, plan je da se kod sumnjivih poreznih obveznika intenzivnije u isto vrijeme radi i na kontrolama, ali i istragama, u što trebaju biti uključene i druge agencije za provođenje zakona.
Vlada ne da novac za razvoj
- Republika Srpska je prije nekoliko dana uvela efikasniji i brži sistem registracije preduzeća, jer je za taj sistem odobren novac. Mi, također, odavno predlažemo da se registracija preduzeća ne vrši mjesecima, već da traje nekoliko dana, da se taj postupak ne obavlja na sudovima, već u posebnoj agenciji..., ali gotovo da i nemamo novac za razvoj, za unapređenje procesa. U Vladi FBiH moraju shvatiti da su ovoj instituciji neophodna sredstva za razvoj. Međutim, Vladu i Ministarstvo finansija ne možemo uvjeriti da odobre više sredstava – napominje Arifović.
Centar za velike porezne obveznike
U saradnji s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Porezna uprava FBiH sačinila je reorganizaciju, odnosno novi pravilnik Uprave, kojim je, između ostalog, predviđeno i formiranje centra za velike porezne obveznike - 400-500 najvećih kompanija u FBiH.
- Također, novim pravilnikom predviđen je i poseban sektor za igre na sreću, jer s ovim brojem izvršilaca nemamo mogućnost stalne kontrole, zbog čega se gube znatni prihodi. Imamo i strateški plan, koji je također predložio MMF, a kojim je predviđeno da u naredne četiri godine zaposlimo 300 radnika. Vlada je usvojila taj plan, ali je uvjet da bude novca u budžetu. U ovu administraciju treba ulagati, jer donosimo prihode - poručuje Arifović.
(Avaz)
:
sta se tebi desilo sa tastature?
