Religijska pitanja

[krhotina]

Dobro bi bilo, ako ti nije zahmet, da istu stvar delegiraš na sajtu IZ. Tamo ima čiko koji brzo daje tumačenje i odgovare na ovakva pitanja. Znači, da ti ne bi vraćo hodžu u suru dovoljno je da ga uputiš na zvaničan stav i odgovor.
Možda je ovaj problem sitan, ali u ukupnom društvenom i vjerskom kontekstu nije nebitan.

[Hajrullah]

Esselamu alejkum draga braćo,

Propis sehvi sedžde je kompleksan i zaista malo je naših ljudi upoznato sa ovim propisom, na žalost. To je prije svega posljedica, moramo realno i objektivno reći, što neukosti mnogih imama, što nedostatkom volje i želje kod imama za nadogradnjom znanja i jednim dijelom što imami jednostavno svoj posao rade preko volje i uglavnom samo ono što im pored plate donosi novčanu korist. Nema tu neke pretjerane želje da se uloži vrijeme i trud i da se narod uči propisima ove vjere. Sve što govorim, govorim iz vlastitog iskustva.

Činjenica je da imami nemaju dovoljno znanja, pa samim time ne mogu podučiti druge nekim propisima islama. Radi čega je to tako?

Dok sam pohađao Medresu u Sarajevu prije rata, mi kao učenici Medrese skoro pa nismo imali iz čega da učimo. Bilo je tu par knjižica za određene stručne (vjerske) predmete, a ostalo smo zapisivali na času za profesorom i iz sveski učili. Veoma malo knjiga je bilo (pred rat), a zamislite tek starije generacije imama.

Za predmet fikh (islamski propisi), imali smo jednu knjižicu od nekih 60 - 70 stranica (Fikh-ul-ibadat, od Sredarevića) koju smo trljali 3 godine. A postoje tomovi i tomovi knjiga koje obrađuju propise islama kroz mezheb Ebu Hanife, medjutim ništa od toga nismo koristili, niti je bilo prevedeno na naš jezik. I sada stanje nije ništa bolje kada je u pitanju ova oblast.


Stoga se javljaju konfuzije kada neko od naših studenata ode da uči vjeru u neku od arapskih zemalja, te tamo zaista učeči pred eminentnim alimima i šejhovima, uz prisustvo sve moguće literature, dođe u Bosnu i počne narodu pojašnjavati. Onda većina ljudi, koji su godinama gledali u hodžu kao primjer i jedini autoritet u islamu, kažu naš hodža radi ovako i mi njega slijedimo. A razlika između jednog imama koji je završio Medresu i jednog savjesnog studenta koji je studirao u nekoj od arapskih zemalja je zaista ogromna. Kažem savjesnog studenta, jer i među njima se može naći onih koji krenu na fakultet iz nekih drugih pobuda, a ne da iskreno izučava Allahovu vjeru.

Nadalje, kako god je stanje među imamima po pitanju znanja o Allahovoj vjeri, tako se to ogleda i na običan narod koji zaista ne zna. Imami pored takvog naroda izgledaju kao šejhovi par exelance. Međutim, realnost je sasvim drugačija, na žalost...


Kada se samo sjetim čega sam se sve nagledao u toj Medresi od strane tih istih profesora koji budućim imamima trebaju da budu neki uzor, a i od strane učenika, budućih imama.


Sve ovo navodim da donekle približim stvarnu sliku stanja među imamima i samom sistemu u IZ, a Allah mi je svjedok koliko bih želio da sve ovo nije tako. Ali, dok bolesnik ne bude svjestan svoje bolesti i dok sam sebe ne disciplinuje i ne krene da koristi terapiju da tu bolest izliječi, nema hajra. Još uvijek se ne nadzire ta nekakva atmosfera u IZ, koja bi polučila jednu reformu unutar IZ, koja bi vodila promjeni stanja u imamskom kadru, a samim tim i medju narodom.


Moradoh napraviti ovaj uvod na ovoj temi, prije nego pojasnim propise sehvi sedžde, jer krivim imame što ne znaju i ako znaju što ne podučavaju narod i ne govore mu o propisima ne samo sehvi sedžde, već i o mnogim drugim propisima, za koje većina našeg svijeta nema pojma.


A sada sehvi sedžda...

[Hajrullah]

Kada jedan klanjač treba da učini sehvi sedždu, tj. šta se učini ili ne učini u namazu da bi se morala učiniti sehvi sedžda, te kada se ona obavlja (prije ili poslije selama)? Potrudiću se da što više pojednostavim odgovor, jer sehvi sedžda se ne čini uvijek nakon predaje selama na desnu stranu ili uvijek prije selama.

U zavisnosti koji propust se uradi u namazu, to određuje i tajming sehvi sedžde.

Stoga se sehvi sedžda, sa obzirom na njene uzroke dijeli na tri vrste:

1. Kada klanjač doda neku radnju u namazu

2. Kada klanjač zaboravi neku radnju od namaza

3. Kada klanjač posumnja u namazu (da li je nešto obavio od ruknova namaza ili nije)


KADA KLANJAČ DODA NEKU RADNJU

Kada klanjač u svome namazu bilo to na stajanju, rukuu ili na sedždi doda nešto NAMJERNO što nije od namaza – namazu mu je neispravan. No, ukoliko bi dodao nešto iz ZABORAVA i to ne zapazi (primijeti) sve do samoga završetka namaza na njemu je da učini sehvi sedždu i time će mu biti namaz ISPRAVAN.

- Primjer:

a) Čovjek klanja podne namaz (farz), na primjer, pet rekata i ne sjeti se, odnosno ne primijeti to (da je dodao jedan rekat) sve do zadnjeg sjedenja, zatim upotpuni sjedenje, te preda selam, potom učini dvije sedžde – sehvi sedžde, te nakon toga preda selam i time završi namaz. Ukoliko se ne bi sjetio dodatka osim poslije selama, opet će da učini dvije sedžde – sehvi sedžde i preda selam. Ukoliko bi, pak, sjetio se da je dodao peti rekat on će u momentu kada se sjeti toga sjesti i upotpuniti sjedenje, a potom predati selam i onda učiniti dvije sedžde – sehvi sedžde i završiti namaz predajom selama.

Dokaz za ovo je hadis Adbullaha Ibn Mesuda radijallahu anhu:

"Poslanik sallallahu alejhi ve sellem,je klanjao podne namaz sa pet rekata pa su mu rekli: "Je li se namaz povećao?" Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je odgovorio: "A zašto?" na što oni rekoše: "Klanjao si pet rekata!" Pa je učinio dvije sedžde i predao selam." Buhari, 1150.


b) Predaja selama prije završetka namaza je od dodatka u namazu pa ukoliko klanjač preda selam prije njegove propisanosti (prije završetka) NAMJERNO - namaz mu je pokvaren. No, ukoliko bi to bilo iz ZABORAVA i toga se ne bi sjetio osim nakon što prođe mnogo vremena na njemu je da ponovi taj namaz iz početka. No, kada bi se sjetio da je dodao nešto u namaz, a ne prođe mnogo vremena (par minuta), on će da upotpuni svoj namaz, te preda selam, a onda nakon toga učini sehvi sedždu, te da preda selam.


Dokaz za ovo je hadis od Ebu Hurejre radijallahu anhu:

"Klanjao nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podne ili ikindiju, pa je predao selam nakon dva rekata, potom narod izašao iz mesdžida govoreći: Skraćen je namaz, te je ustao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i otišao do drvena stuba, te se naslonio na njega kao da je ljut, potom je ustao čovjek i rekao: O Allahov Poslaniče: Jesi li zaboravio ili je skraćen namaz? Pa je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Nisam zaboravio, niti je namaz skraćen! Potom reče čovjek: Naprotiv, ti si zaboravio. Pa je rekao Allahov poslanik sallallahu alejhi ve sellem ashabima: Je li istina ovo što kaže? Rekoše: Da, zatim je poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primakao se mjestu klanjanja, te klanjao što je ostalo od namaza, zatim predao selam i potom učinio dvije sedžde, a zatim predao selam." Muttefkun alejhi

Kada imam preda selam prije završetka namaza (prije nego je to propisano), a njega slijede muktedije (klanjači) koji su propustili nešto od namaza i oni ustanu da dopune ono što ih je prošlo, a u međuvremenu imam se sjeti da je napravio neki nedostatak u namazu te ustane da to dopuni, muktedije, odnosno oni koji su ustali da naklanjaju ono što ih je prošlo su u izboru između dvije stvari:

- Da nastave klanjati ono što ih je prošlo, te nakon što upotpune svoj namaz poslije selama učine sehvi sedždu;

- Ili pak, da se vrate i prate imama, pa kada on preda selam oni upotpune ono što ih je prošlo i učine dvije sedžde poslije selama – a to je preče i ispravnije.

[Hajrullah]

KADA KLANJAČ ZABORAVI NEKU RADNJU OD NAMAZA


a) Zaborav namaskih RUKNOVA:

Kada klanjač zaboravi početni tekbir u tom slučaju on nije ni stupio u namaz, te je obavezan da ga obnovi. No, ukoliko bi ostavio nešto NAMJERNO mimo početnog tekbira, takođe, namaz mu je neispravan i obavezan je da ponovi namaz.

Kada se desi da nešto izostavi od namaskiH ruknova iz ZABORAVA i kada dođe mjesto te radnje na drugom rekatu time ustvari biva zamijenjen prvi rekat, odnosno taj drugi rekat mu se broji kao da je prvi; a ako se ne bi sjetio da je ispustio nešto do samoga kraja, obavezan je da dođe s tim što je zaboravio, a u obje situacije nakon što preda selam obavezan je da učini sehvi sedždu i da preda selam.

- Prvi primjer:

Čovjek zaboravi drugu sedždu od prvoga rekata, pa se sjeti toga, a on se nalazi u sjedećem stanju između dvije sedžde na drugom rekatu – time u stvari biva poništen cijeli prvi rekat, a na njegovo mjesto dolazi drugi rekat (kao da je prvi) i on nakon toga upotpunjuje namaz i nakon predaje selama obavezan je da učini sehvi sedždu, a potom preda selam.


- Drugi primjer:

Čovjek zaboravi drugu sedždu i sjedenje prije sedžde od prvoga rekata, te se sjeti toga nakon što se digne sa ruku'a na drugom rekatu – obaveza mu je da se vrati da sjede i učini sedždu, potom upotpuni namaz, preda selam te učini sehvi sedždu.



b) Zaborav namaskih VADŽIBA:


Kada čovjek izostavi namjerno vadžib od namaskih vadžiba namaz mu je POKVAREN. No, ukoliko bi to uradio iz zaborava i sjeti se da je to ispustio u njegovom mjestu i vremenu (dakle nije prešao na drugi namaski vadžib ili dio namaza) uradit će ga (doći će s njim) i ništa poslije toga nije obavezan.

Kada se desi da čovjek ispusti namaski vadžib iz zaborava i sjeti se toga prije nego što pređe na sljedeći rukn koji ga slijedi, on će da se vrati na ovaj prethodni kako bih došao s njim odnosno upotpunio ga, te će zatim da klanja ostatak namaza, te da preda selam i da učini sehvi sedždu. A, ukoliko se desi da on ispusti namaski vadžib i ne sjeti se toga, osim na sljedećem vadžibu ili ruknu, taj vadžib ga je prošao i ne vraća se na njega, nego upotpunjuje namaz, a zatim će da učini sehvi sedždu prije nego što preda selam.


- Primjer za ovo rečeno:

Čovjek se podigne sa druge sedžde, drugoga rekata kako bi klanjao treći rekat zaboravivši prvo sjedenje i toga se sjeti prije nego što je ustao na treći rekat, on će da nastavi sjediti, te tako učini prvo sjedenje, a zatim će da upotpuni namaz i preda selam - ništa poslije toga više nije obavezan tj. time je završio svoj namaz!

No, ukoliko bi se sjetio da je propustio prvo sjedenje prije nego što se POTPUNO ISPRAVI (dakle bude između sjedenja i uspravnog položaja) na njemu je da se vrati, te da obavi prvo sjedenje, a potom upotpuni svoj namaz, te preda selam i onda će da učini dvije sehvi sedžde, te preda selam. Ukoliko se desi da se klanjač ne sjeti toga, tj. da je ispustio prvo sjedenje i on se potpuno ispravi na treći rekat, time mu tešehud biva potpuno propušten i ne vraća se na njega, nego upotpunjuje svoj namaz i čini dvije sedžde prije nego što preda selam!!!


- Dokaz za ovo:

Bilježi imam Buhari i drugi od Abdullaha Ibn Buhejna radijallahu anhu: "Da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, klanjao podne namaz, te je ustao nakon prva dva rekata na treći (dakle nije sjedio na prvom sjedenju), te su ljudi ustali zajedno s njim na treći rekat sve dok nije klanjao cijeli namaz, a ljudi su čekali da preda selam, no on je donio tekbir, a bio je u sjedećem položaju, te učinio dvije sedžde prije selama, te je nakon toga predao selam."

[Hajrullah]

KADA KLANJAČ POSUMNJA U NAMAZU


Sumnja je neodlučnost ili nesigurnost između dvije stvari koja od njih se zaista desila. A SUMNJA koja se desi u IBADETIMA može da bude jedna od tri vrste i na njih se ne obraća pažnja, a one su :

1. Ako bude neopravdana SUMNJA bez da je stvarnost kao što su šejtanske VESVESE (sumnje,došaptavanja)

2. Kada se kod čovjeka pojavi velika i stalna sumnja da nije uradio nešto od ibadeta, osim da on nije u SUMNJI ili NEDOUMICI

3. Kada ta SUMNJA bude poslije obavljenoga ibadeta,ne osvrće se na nju sve dok ne bude u potpunosti siguran da je nešto ispustio i on u ovom slučaju radi potpunog UBIJEĐENJA ponoviti taj ibadet (dakle kada bude potpuno siguran da je nešto ispustio obavezan je da ponovi taj ibadet).


- Primjer za ovo:

Čovjek klanjao podne namaz, te po završetku namaza posumnja da li je klanjao 3 ili 4 rekata – On se neće obazirati na ovo, uzet će to kao šejtansku vesvesu (došaptavanje), osim ako ne prevlada kod njega UBJEĐENJE da nije klanjao 4 rekata; on će u tom slučaju ukoliko nije prošlo puno vremena od završetka namaza da dopuni svoj namaz potom da preda selam, a nakon selama da učini sehvi sedždu i preda selam.

No, ukoliko bude prošlo puno vremena od namaza, a on se tek nakon toga sjeti i prevlada mišljenje kod njega da je klanjao tri rekata, na njemu je obaveza da taj namaz klanja iz početka, dakle da ga ponovi.

Svaka druga SUMNJA mimo ove tri spomenute se uzima u obzir, te se čovjek vraća i gleda šta je ispravno od dvije stvari u koje nije siguran – ima SUMNJU.


Tokom namaza mogu da se dese mnoge sumnje, no u razmatranje se uzima i opravdanom prihvaćaju dva stanja:

1. Da kod čovjeka nakon što mu se desi SUMNJA on dođe do istine, odnosno da bude siguran u jednu od dvije stvari ili dva stanja, te radi po svome ubjeđenju, pa tako upotpuni svoj namaz preda selam, te učini sehvi sedždu i preda selam.

- Primjer za ovo:

Čovjek klanja podne namaz, te posumnja da li je na drugom ili trećem rekatu, međutim, po njegovom ubjeđenju on uzme da je to treći rekat, te nakon toga klanja još jedan rekat, potom preda selam, učini sehvi sedždu i preda selam.

- Dokaz za ovo:

Od onoga što je preneseno u vjerodostojnim zbirkama hadisa, kao u hadisu od Abdullah Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

"Kada čovjek posumnja u svome namazu, neka potraži šta je jače kod njega (u šta je sigurniji), te da na tome upotpuni svoj namaz, zatim preda selam, te učini dvije sedžde i preda selam." (Ebu Davud)


2. Da kod čovjeka ni jedna od dvije stvari ne bude jača, odnosno da ne prevagne njegovo ubjeđenje, te on radi po onome što je manje (nedoumica između 2 ili 3 rekata, uzima 2 rekata), te na tome upotpuni svoj namaz, a onda učini dvije sedžde prije nego preda selam.

- Primjer za ovo:

Čovjek klanja ikindiju, te posumnja da li je na drugom ili trećem rekatu i ne bude siguran niti u jedno od toga (da li je drugi ili treći rekat), on će da uzme kao da mu je to drugi rekat, te će da sjedi na prvom sjedenju i nakon toga klanja treći i četvrti rekat, te će da učini sehvi sedždu prije nego što preda selam.


- Dokaz za ovo:

Bilježi imam Muslim od Ebi Seida El-Hudrija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

"Kada neko od vas posumnja u svome namazu i ne zna koliko je klanjao, da li je klanjao tri ili četiri? Neka odbaci sumnju i neka nastavi namaz s onim u što je siguran, zatim neka učini dvije sedžde prije nego preda selam. Pa ako bude klanjao pet rekata – oni su šefaat njemu, a ako je pak klanjao četiri rekata potpuna, oni su mrski (prezreni) šejtanu."

[Hajrullah]

Nema razlike da li sehvi sedždu imam činio prije ili poslije selama, na muktedijama (klanjačima) je da ga slijede, osim ako je neko od muktedija kasnio na namaz, pa ga nešto prošlo od namaza – tada on neće slijediti imama ukoliko bi imam činio sehvi sedždu poslije selama, jer on ne može da preda selam sa imamom, mora da naklanja ono što ga je prošlo, te nakon toga će da preda selam, potom da učini dvije sedžde i preda selam.


- Primjer za ovo:

Čovjek stupi za imamom u namaz na zadnjem rekatu, a imam ima obavezu da učini sehvi sedždu poslije selama. Tako kada imam preda selam na ovom čovjeku je da ustane i da naklanja ono što ga je prošlo od namaza, te nakon selama on će da učini sehvi sedždu i da preda selam.

Međutim, ukoliko bi se desilo da muktedija ispusti nešto od namaza, a nije kasnio za imamom (od samoga početka je na namazu), nije obavezan da učini sehvi sedždu, jer bi time se on razlikovao od imama, a naređeno je slijeđenje imama, dokaz je i postupak ashaba radijallahu anhum, kada su slijedili Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, propustivši svi prvo sjedenje.

[Hajrullah]

KADA SE SEHVI SEDŽDA ČINI PRIJE, A KADA POSLIJE SELAMA


Na osnovu svega rečenog jasno je da SEHVI SEDŽDA ponekada bude PRIJE SELAMA, a ponekada POSLIJE SELAMA.



- Sehvi Sedžda PRIJE SELAMA biva u sljedećim slučajevima:


1. Kada sehvi sedžda biva zbog PROPUSTA, a na osnovu hadisa Abdullaha Ibn Buhejne, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učinio sehvi sedždu prije selama kada je propustio prvo sjedenje, kao što smo u prethodnom tekstu detaljno pojasnili i spomenuli hadis.

2. Kada sehvi sedžda biva zbog SUMNJE i ne bude čovjek ubijeđen niti u jednu od dvije stvari, a na osnovu hadisa od Ebi Seida El-Hudrija, radijallahu anhu, za onoga ko bude posumnjao u namazu, a ne zna koliko je klanjao? Tri ili četiri? Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da učini dvije sedžde prije selama.


- Sehvi sedžda POSLIJE SELAMA biva u sljedećim slučajevima:


1. Kada sehvi sedžda biva zbog DODATKA, na osnovu hadisa Abdullaha Ibn Mesuda, radijallahu anhu, kada je klanjao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podne namaz pet rekata, pa se sjetio toga poslije selama, te je učinio dvije sedžde, potom predao selam, a nije pojasnio da ta sedžda poslije selama biva zbog dodatka, jer on nije znao za taj dodatak, dok mu nisu ashabi kazali poslije.

Tako da ovo upućuje na općeniti propis – sehvi sedžda zbog DODATKA biva poslije selama svejedno da li klanjač sazna za dodatak prije selama ili poslije.


2. Kada sehvi sedžda biva zbog SUMNJE i on je siguran u jednu od dvije stvari (ima ubjeđenje), a na osnovu hadisa Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, naredio onome ko posumnja u svome namazu da potraži ispravan stav (ubjeđenje), te nakon toga upotpuni namaz, te preda selam i učini nakon toga sehvi sedždu.

Ukoliko se desi da se čovjeku sastanu obje sedžde, dakle da ima sehvi sedždu prije selama i sehvi sedždu poslije selama (zbog dva propusta) – ulema je kazala da će učiniti jednu sehvi sedždu i to PRIJE SELAMA.


A Allah zna najbolje...

[krhotina]

Hvala ti na zahmetu, doista si se potrudio.
Nakon ovog opsežnog objašnjenja još potrebniji je odgovor IZ, koji sam predložio.
Radi komparacije i pozicioniranja.

[paparaci]

Allah te nagradio svakim dobrom za tvoj trud!

samo ja moram reci da sam sad totalno zbunjen i pojma nemam kako ubuduce da postupim.

nisam bas ni siguran sta se u objasnjenu misli sa "upotpuniti namaz".

da li se nakon sehvi-sedzde odmah preda selam ili se kao po obicaju uci sve ispocetka tj. od etehijatu,......- pa se tek onda preda selam?


da li sam dobro shvatio da je dovoljno uciniti sehvi-sedzdu i nakon obavljenog namaza i to bas samo dvije sehvi-sedzde i predati selam? kako to izgleda?

Dobro bi bilo, ako ti nije zahmet, da istu stvar delegiraš na sajtu IZ. Tamo ima čiko koji brzo daje tumačenje i odgovare na ovakva pitanja. Znači, da ti ne bi vraćo hodžu u suru dovoljno je da ga uputiš na zvaničan stav i odgovor.
Možda je ovaj problem sitan, ali u ukupnom društvenom i vjerskom kontekstu nije nebitan.

nije meni zahmet. samo sto doticni i nisu tako azurni kao sto tvrdis. bar je moje iskustvo drugacije. ne zamjerim im. daleko od toga. sigurno imaju dosta posla. do sad sam im poslao dva pitanja. prvi put sam dobio odgovor nakon mozda tri mjeseca. kod drugog je isto dugo trajalo. cak i vise, ako se ne varam. samo sa "odgovorom" nisam mogao nista zapoceti. naime, dobio sam nekako svoj mail nazad kao proslijedjen bez odgovora. izgledalo je kao da su ga htjeli interno proslijediti. ne'am blage.

[krhotina]

Mladi moj kolega, nisam tvrdio da su ažurni nego da imaju onaj prostor za odgovore. Ništa, napisat ću ja pa da vidim?
A ovo, ma nema velikog hajra od detaljisanja, ako ne uprostimo stvari odoše i iman i komplet bh muslimani na teferič

[Hajrullah]

Amin na dove...

Pa zbunjenosti nema mjesta, samo nauči propis i tako postupi, jer je sve razjašnjeno uz donošenje dokaza iz sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem...

Što se tiče upotpunjavanja namaza, podrazumijeva se da se nakon greške namaz dovede do kraja, znači otklanjaš sve. Ukoliko sam dobro shvatio šta želiš pitati...

Nakon obavljene sehvi sedžde se ne uči ponovo ettehijjatu, već se odmah preda selam...

Može se učiniti sehvisedžda nakon namaza...

Primjer:

Klanja se u džematu i imam je napravio određenu grešku za koju treba učiniti sehvi sedždu, međutim imam nije uočio grešku, preda selam i završi namaz bez da je učinio sehvi sedždu... Onda mu džematlije sugerišu da je učinio grešku prilikom namaza, te oni opet u safove sjednu na koljena, učine sehvi sedždu i predaju selam...

Imaš primjer ovoga u postovima iznad, gdje je se slično desilo Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi we sellem...

Da nas Allah uputi ispravnim putem i oprosti nam grijehe, što svjesno, što nesvjesno urađene, kao i one iz neznanja...


Što se IZ tiče, zaista ne bih da zvučim arogantno ili da imam pri sebi neku odbojnost prema njoj, ali činjenično govoreći, objektivno i realno, na žalost većina tih ljudi nemaju znanja, a oni što imaju određeno znanje, oni pak moraju pričati i govoriti onako kako sistem kaže, jer ako iskačeš iz onih okvira koji su zacrtali, bez obzira što govoriš sa dokazom iz šerijatskih izvora, jednostavno nećeš biti u poziciji da govoriš narodu, da odgovaraš na njihova pitanja, a da to bude njihov stav i da oni iza toga stanu. Jednostavno te miniraju i onemogućavaju, tako da se tvoj glas ne čuje...

Npr. kada bi pitao nekoga u IZ o tewhidima, sedminama, četeresnicama i sl. oni bi odgovor tako upakovali da bi se podržala ta njihova praksa oko tih novotarija, bez da iznesu i jedan dokaz iz Kur'ana i Sunneta, kao glavnih izvora šerijata, koji bi dokazao ispravnost te prakse.

Tako da, poznajući cjelokupno stanje u IZ i nespremnost da se stane u kraj nekim stvarima koji se nalaze pri njima, oni su za mene davno prestali biti autoritetom kada je u pitanju tumačenje islama.

[krhotina]

Na sajtu IZ može se pronaći sljedeće:

Pitanje
Da li se sehvi sedžda obavlja prije ili poslije selama, ili nakon predaje selama na desnu stranu?

Odgovor

Prema našem mezhebu sehvi sedžda se obavlja nakon predaje selama na desnu stranu.

Za početak dovoljno, a na stranici ima još nekoliko pitanja i jednostavnih odgovora koji upotpunjuju ovu temu.
IZ je autoritet u pitanju tumačenja islama u BiH, bez obzira šta ti Hajrullah govorio ili mislio

[Hajrullah]

Brate, na žalost i ovaj odgovor dovoljno govori o neznanju i površnosti onih koji odgovaraju na pitanja. Možda se i ne radi o neznanju, možda je u pitanju jednostavno bezvoljnost da se narodu objasne stvari kakvim jesu...

Ovaj odgovor može proći kod nekoga ko ne poznaje propise islama, ali kod nekoga ko iole poznaje stvari sigurno ne može...

Naime, propis sehvi sedžde koji sam ja pojasnio je iz fikha (mezheba) Ebu Hanife, a drugo, mezhebi se po ovom propisu ne razlikuju, osim Maliklijskog u nekim malim nijansama.

Druga stvar, kada neko zaista traži znanje, onda traži sa dokazom. U islamu je haram slijepo slijeđenje i da li treba prihvatiti odgovor samo zato ako taj odgovor donese neko iz IZ, bez obzira koliko taj odgovor bio štur i siromašan.

Muslimani slijede Kur'an i Sunnet bez pogovora, sve ostalo se podvrgava provjeri i vaganju.

Osnivači mezheba (Ebu Hanife, Šafija, Malik, ibn Hambel) su samo pokušali da pojasne propise islama kroz svoja djela i radove, nije im bio cilj da osnivaju mezhebe i na te mezhebe diijele muslimane. Ali oni su isto tako rekli, da ako oni nešto kažu po pitanju nekog propisa islama, a neko nađe dokaz iz Kur'ana i Sunneta koji govori suprotno njihovom mišljenju, da je se obavezno pokoriti dokazu Kur'ana i Sunneta, a odbaciti njihovo mišljenje...

A šta da kažemo za današnje alime i ove koji na ovakav način odgovaraju ljudima, bez imalo osjećaja, kao da preko volje odgovraraju. Kako neko može se povesti za takvim odgovorom, koji nije ponudio dokaz nikakav.

Nadalje, rekao sam ranije, u Bosni se najmanje slijedi hanefijski mezheb... Bilo bi odlično da se on slijedi, barem od strane imama, ali na žalost, malo je tog mezheba na kojeg se pozivaju među ovdašnjim muslimanima. Mezheb Ebu Hanife je jedan od najstrožijih i najpreciznijih po mnogim stvarima.

Tako, jedan od propisa koji se nalaže ovim mezhebom jeste da ne može imamiti ljudima čovjek koji nema makar šaku brade. To stoji u knjigama hanefijskog mezheba i to niko poreći ne može. A to je samo jedan atom od onoga što stoji, a što se kod nas ne praktikuje.

Ali eto, svakome je ostavljeno da slijedi koga hoće i ako hoće slijepo, njegov problem.

Hvala Allahu na uputi i molim Ga za još...

[Hajrullah]

Zaboravih još nešto bitno reći... kada pitaš imame zašto npr. otklanjaju podne namaz svi skupa, pa onda zajednički obavljaju zikr, reći će da je to hanefijski mezheb... Nije tako mi Allaha.

Po hanefijskom mezhebu se zikri nakon farz namaza i to svako za sebe i opet se Allahom kunem da je ovo istina, a meni je žao ako nemate knjige hanefijskog mezheba da to i potvrdite.

Svi pripadnici hanefijskog mezheba zikre nakon farza, svako za sebe, osim turaka i nas, što govori jasno čiji je to mezheb u stvari i Ebu Hanifa je i od toga čist, kao i od mnogih stvari koje mu mi pripisujemo.

Imao sam jedan slučaj, kada sam bio u USA (Florida), te otišao na akšam namaz u Internacionalnu džamiju (koju inače drže pakistanci i koji su hanefijskog mezheba, a imam te džamije-pakistanac, završio u Medini, gdje je studirao sva četiri mezheba). Mi smo otklanjali akšam u džematu sa tim imamom pakistancem, a odmah nakon što smo završili, došli su bosanski imami (imali su skup imama u tom gradu, pa ih je došlo iz mnogih gradova u USA), zakasnili su na namaz, te su krenuli da klanjaju akšam, koji je predvodio bosanski imam...

Subhanallah, kada su završili sa namazom i kada je krenuo muezzin da diriguje sa zikrom, svi koji su se zatekli u džamiji, koji su hanefije, kao i imam pakistanac, su se počeli zgledati u čudu i pitati nas nekoliko bosanaca, šta to oni rade...

Ovo su fakti i njih niko osporiti ne može, a to što IZ nema hrabrosti ili volje da narodu pojasni neke stvari, nije do mene... Ovaj njihov odgovor o sehvi sedždi koji je, vidjeli ste, kompleksan, govori dovoljno o njima i želji da konačno ovom narodu počnu objašnjavati vjeru. Ako ne znaju, ako nemaju volje, ako nemaju kadra koji bi to radio, onda neka daju priliku nekome ko hoće i želi, a ne da ubiru pare, ne radeći ništa i zamajavaju neuk narod.

Ali nekome i odgovara da narod što manje zna, jer kada manje znaš, bolje po nečiji džep... Na žalost...

[krhotina]

Znaš prijatelju, hanefizam je za nas orijentir. Ne slijedimo dosljedno ni Muhameda a.s. a kamo li Abu Hanifu. Čini mi se da stvari posmatraš prilično hermetički. Sve ima svoj kontekst i meni koji znam podosta više odgovara da začas obavim sehvi sedždu po našem starom tabijatu, ili da jednostavno ponovim farz nego da hlupam mozak u koju kategoriju da je ukalupim.
Ja se eto npr. ibretim što braća pakistanske hanefije na žene gladaju kao na stvari, što je jad golemi u odnosu na naš batal zikr.

[Hajrullah]

Ja poznajem mnogo pakistanaca, ali baš mnogo i nemam tu spoznaju da žene gledaju kao na stvari, baš naprotiv. Ne možeš generalizovati tako. Ovdje pričamo o islamskom propisu, a ne o nekoj tamo pojavi kod nekih pakistanaca. Pa i kod nas bosanaca ima svega kada je odnos prma ženi u pitanju. Pored žene ima švalerki tonu, napije se, pretuče ženu itd.. Pa hoćemo li sada reći da su bosanci takvi...


Na kraju da kažem, kada su u pitanju islamski propisi, oni se slijede onako kako je opisano Kur'anom i Sunnetom, te kako su ih pojasnili učenjaci ummeta. Sve ostalo su nagađanja, iskrivljavanje vjere i zapadanje u istu zamku poput kršćana, koji su na sličan način iskrivili ranije Allahove objave.

Propisi su tu da se nauče i primjenjuju, a ne da se razbija glava radi neznanja.

Allah da nas uputi pravim putem...

[krhotina]

Ti poznaješ Pakistance a ja sam živio među njima na Istoku. Ne bi sam po sebi ni bio toliko problematičan taj odnos prema žensku da nije fizičkog uništavanja ženskih plodova i tek rođene ženske djece. Ali, to je za neku drugu temu...

Slažem se, i hvala Bogu da je tako, da islamski propisi proističu prvenstveno iz Kur'ana, no već od sunneta kreću razna iskrivljavanja. Koliko samo imamo hadisa? Najveći broj njih nije potpuno vjerodostojan. Glavnina današnjih sporova među muslimanima se direktno ili indirektno vezuje za sam sunnet, što je totalni apsurd. Eto znači problema skoro u samom zaglavlju, pa se ne mora ni ići ka meshebima, autoritetima islama itd.

Dakle, srž u ovom i ostalim manje važnim islamskim pitanjima je u pojednostavljivanju i prilagođavanju problema vremenu i podneblju.

[Hajrullah]

Ne potiču iskrivljavanja radi sunneta i hadisa. Nakon Kur'ana, drugi izvor šeri'ata su Hadisi i to oni vjerodostojni, koji su sabrani u Buhariji i Muslimu, te preostale 4 zbirke koje se sve skupa nazivaju Kutubu sitte.

Problem nastaje kada ljudi, iz ko zna kojih razloga i pobuda, posežu za nevjerodostojnim zbirkama hadisa i na osnovi njih tumače vjeru, poput sekte Tebligija, koji imaju čudne zbirke hadisa koji nisu slabi ili nevjerodostojni, već većina njih je potpuno izmišljen.

Stoga ne treba mnogo mudrovati, imamo Kur'an, imamo vjerodostojne zbirke hadisa, imamo istoriju ashaba i tabiina i kako su oni tumačili vjeru, tako da kada muslimanu dođe neko sa nečim mimo toga, to treba prepoznati i odbaciti...

Ja imam prevelik respekt prema imamima u islamu (Ebu Hanifa, Ibn Hanbel, Malik i Šafija), to je bogatstvo islama i od svih se uzima ono što se poklapa sa Kur'anom i Sunnetom. Radi toga postoji predmet na islamskim univerzitetima "komparativni fikh", koji izučava sva četiri mezheba.


A što se tiče Pakistanaca i ja sam živio među njima, bio sa njima, družio se... Narod kao i svi drugi, a ako si vidio među nekima nekakve običaje koji odstupaju od islama, pa koji narod ih nema.

Npr. znam nekoliko Egipćana, toliko su prljavi i pravi peksini da je to nevjerovatno, kuća im pravi horor, a islam podstiče na čistoću. Dok ih znam i te kako čistih i urednih. Stoga, generalizacija u bilo kojem smislu ne prolazi.

[Lebowski]

Zašto različite škole u islamu? Da li se mora sve raditi po jednoj školi ili mi to možemo sami birati kako ćemo.. malo ovog, malo onog i sastaviti kako nam odgovara?

Ako ne može zašto?

[SisterIbrahim]

Jedan mezheb je dozvolio sunecenje zena. Da li to znaci da sam se trebala kastrirat?