Porijeklo i znacenje rijeci..

[Krokodil Behko]

I ja mislim da je to. Nema šta drugo biti

[Blackhawk]

Ko bi rekao da imamo seljaka ovde hehehe..
jeste bravo

[Dust]

Ko bi rekao da imamo seljaka ovde hehehe..
jeste bravo

ljeta se provodila kod tetke u ravnici pored Save ... a tetka imala okean njiva, trave i kukuruza. Nikada mi nije bilo ljepse i nikada vise

[Krokodil Behko]

BlackHawk, Ima jedna riječ, koje nema na google.
Već sam je postavljao tu, na jednoj temi.
Ako si pošten, pogadjaj bez traženja - sutluk?

[Blackhawk]

Nije ta rijec aktivna kod mene.. tako da i ne znam

[hojla]

e vala pojma nemam...al mi nesto slici na tuzluk a to znam sto je

[Krokodil Behko]

Samo ime kaže bolan. kao sutlija-mlijeko.
Znači, nešto u čemu se drži mlijeko. Odnosno, prije je tako bilo.
To su bile kao neke police po špajzovima i šupama. A u mom
zavičaju, može se sresti poneka nena, da za viseću kuhinju
kaže - sutluk

[hojla]

aha ..pa ima logike...
a tuzluk je drvena posuda di se drzala so....

usput zna li ko sto je parmak

[Krokodil Behko]

Spojnice šarke baglame ili britvele

Dakle, ispravan izraz, bio bi Spojnica. Medjutim ako tako kažem, niko živi
neće skontati na šta mislim. Šarka mi djeluje kao domaći izraz i inače
u mom zavičaju tako se i kaže. Čija je riječ baglama? Ili britvela?

[Dust]

Njemacke

[Krokodil Behko]

Riječ vispren, na našem jeziku ne znači ništa.

Kao dokaz navodim da ni leksičari ne znaju šta to znači pa isture neko
objašnjenje za djecu.

vispren
(rus.) 1. oštrouman; vešt, snalažljiv;duhovit; 2. plemenit, uzvišen.


Mene ovakve stvari, podsjećaju na jedan japanski ratni film o samurajima.
U neka doba, glavni junak filma okrene se svom pratiocu i vikne (samo)
jednu riječ "hiiiiiaaan!" A dole u prevodu piše:
"Opkoljeni smo sa svih strana i neprijatelja je sve više i više. Moramo pronaći izlaz"

[Bla]

Obrisah neki dan prašinu s nekakvog pravopisnog priručnika iz 1972. pa nađoh kamaru nekih riječi za koje sam ja pretpostavljao npr. da vuku porijeklo iz njemačkog, a one u stvari iz talijanskog ili neke riječi za koje sam mislio da su tipično našeg porijekla ispostavi se da su ruskog ili bohemskog (češkog) porijekla. Pa da ovo malo što sam izvukao i objedinio iz raznoraznih primjera podijelim...

Francuske

apartman, bife, ekran, frižider, kamion, kostim, krem, kupe, marš, model, nivo, parfem, remi, renome, rešo, režiser, servis, šampion, šofer, turnir
balada, baterija, bista, droga, garaža, garda, garnitura, glazura, kabina, kampanja, komitet, lutrija, parada, partija, perika, režija, stalaža,
bizaran, deplasiran, pikantan, šarmantan

Engleske

bek, bojkot, boks, derbi, džem, džemper, džokej, faul, fer, fer plej, fudbal, gol, miting, najlon, skver, spiker, šou, vikend
biftek, buldožer, džungla, jahta, tramvaj

Talijanske

alegro, andante, bagatela, banda, barba, belkanto, bevanda, bjanko, boca, finale, finta, gondola, kalo, kapara, kasa, kolona, konto, kupola, saldo
alarm, alr, baldahin, balkon, bas, falset, koncert, makaron, sopran, škart, tenor, žirant
bankrot, banknota, blokada, galija, kaplar

Njemačke

blic, blinker, fah, frajer, glečer, kofer, krah, lager, šlagvort, špalir, štab, triler
blenda, cigla, kragna, krigla, kugla, pudla, raketa, roletna, šnicla, špalta, korpa, majstor, šerpa

Rusizmi

brak, bukvalan, čudovište, dvojnik, dvor, gadost, gord, iskren, ličnost, nagrada, neminovan, nepoštedan, podvig, pozor, posredstvo, postojanje, potčiniti, predohrana, predskazati, primijetiti, privremen, rashod, smjena, staratelj, učtiv...

Bohemizmi

časopis, čitanka, geslo, naslov, nazor, okolnost, pisanka, smjer, stanovište, stroj, sustav, tlak, uzor...

Ne bih sada turcizme da navodim, ima toga previše a i većine smo svjesni, ali nešto drugo mi je bilo zanimljivo a to je da većina riječi koje u sebi imaju slovo DŽ su stranog porijekla osim manjeg broja nekih koje su izvedene nastavcima -BA i -BINA, a u kojih je suglasnik Č ispred tih nastavaka prelazi u DŽ jednačenjem po zvučnosti, i, kako piše poneka usamljena riječ:
narudžba, porudžbina, vradžbina, otadžbina, svjedodžba... te ove poneke usamljene: džapati se, džandrljiv, džaveljati se, džomba, džbun, krdža, džigljati, dživdžan, dživkati (od kojih, moram priznati, pola ni ne znam šta znače)

A strane su opet većinom turskog porijekla ali ima i drugih jezika:
turske: džep, džanarika, džezva, dželat, džigerica, džamija, džilit(ati se), fildžan, feredža, pendžer, merdžan, odžak, japundže, daidža...
engleske: džez, džemper, džentlmen, džentri, džip, džokej, džungla, džem, budžet
japanska: džiju-džicu
mađarska: džak

Te opet turskog porijekla one koje završavaju nastavkom -DŽIJA a koje nalazimo u našim ili drugim stranim riječima:
abadžija, halvadžija, bozandžija, mehandžija, ćevabdžija, salebdžija, bostandžija, duhandžija, kavgadžija, badavadžija, tobdžija, komordžija, tramvajdžija, provodažija, račundžija, siledžija, trošadžija, šaljivdžija, šeširdžija

[Seljak]

Ima jedan broj riječi za koje ja pretpostavljam da su izvedenice iz francuskog jezika. Nemam nikakvih valjanih dokaza za to, već svoja (pred)ubjeđenja temeljim na načinu na koji se one izgovaraju u oba jezika. Naravno , svjestan sam pri tome zamke koja se u francuskom jeziku zove ''lažni prijatelji'' - riječi koje se u dva jezika isto izgovaraju, ali ne znače isto ;npr. ''pravda'' u ruskom i našem jeziku, izgovara se isto, ali ne znači isto.

- agneau (anjo) = jagnje/janje,
- rosée (roze) = rosa,
- bougre (bugr) = bagra, lupež, podlac,
- sabre (sabr) = sablja,
- paillote (pajot) = pojata, štala,
- châtaigne (šatenj) = kesten / ćesten, ponegdje,
- veau (vo) = tele (nije vo, ali će biti, dok poraste)
- bête (bet) = stoka, marva, životinja= naš arhaizam ''beter''.

[Spanac_113]

"bougre (bugr) = bagra, lupež, podlac"

ovo me bas zanima, i u engleskom postoji inacica ove rijeci.
bugger (bagr) = peder, analni kauboj, podlac itd..

kazu da naziv potice od pogrdnih rijeci za bugarske bogumile koji su u srednjem vijeku pokusavali siriti vjeru po zapadnoj evropi.

[Seljak]

"bougre (bugr) = bagra, lupež, podlac"

ovo me bas zanima, i u engleskom postoji inacica ove rijeci.
bugger (bagr) = peder, analni kauboj, podlac itd..

kazu da naziv potice od pogrdnih rijeci za bugarske bogumile koji su u srednjem vijeku pokusavali siriti vjeru po zapadnoj evropi.

Evo, Španac,


Étymologie[modifier | modifier le wikicode]
(xiii e siècle)

Variante de bogre signifiant « hérétique » au XIe siècle, puis « débauché » au XIIe siècle, lui-même issu du latin Bulgarus (« bulgare »). Les Bulgares étaient en effet membres de l'hérésie bogomile apparue au Xe siècle dans les Balkans, et qui niait plusieurs sacrements, dont celui du mariage
__________________________________
Oblik bogr, značenja ''heretik'' u XI stoljeću, potom ''razvratnik'' u XII stoljeću, i on proizišao iz latinskog Bulgarus ( ''Bugar''). Bugari su bili, u stvari, pripadnici bogumilske hereze koja se pojavila u X stoljeću na Balkanu i koja je nijekala više sakramenata, među kojima i onaj o vjenčanju,

(Prijevod Seljakov)

[Spanac_113]

et viS!
divno kako se vrijedjanje druge vjere/nacije uvuklo i ostalo u jeziku kao pogrdna rijeci i varijacije na istu

p.s. (Prijevod Seljakov)
znas da sam prvo pomislio ko je ovaj Seljakov zvuci ko rusinsko pezime

[Seljak]

et viS!
divno kako se vrijedjanje druge vjere/nacije uvuklo i ostalo u jeziku kao pogrdna rijeci i varijacije na istu

p.s. (Prijevod Seljakov)
znas da sam prvo pomislio ko je ovaj Seljakov zvuci ko rusinsko pezime

Dijelim tvoje mišljenje, ''Špancov'' ... uključujući i ono sa prevodiocem Seljakovim.

[Krokodil Behko]