Nekakav članak, nije čemu
12 najvažnijih činjenica o poplavama u BiH
Bosna i Hercegovina se u proteklih sedam dana suočila sa najvećim prirodnim izazovom u svojoj historiji. U samo 22 godine ovu zemlju je prvo poharao četverogodišnji krvavi rat, a potom i elementarna nepogoda neviđena na Balkanu u posljednjem stoljeću. Neki bi rekli i previše za malu zemlju.
Agencija Patria donosi listu 12 najvažnijih činjenica o svemu što se u Bosni i Hercegovini događalo posljednjih nekoliko dana.
1. Žrtve - Zvaničan broj onih koji su izgubili život u poplavama još uvijek nije poznat. Preliminarni podaci govore o više od 30 mrtvih, podjednako u oba entiteta. Pouzdano se zna da je najviše mrtvih u Doboju - devet. Konačan broj će biti poznat naknadno, ali će, očekuje se, biti i veći.
2. Kuće - Najmanje 10.000 hiljada porodica u BiH je trajno ostalo bez krova nad glavom. Najviše štete kućama nanijela su gigantska klizišta u okolici Zenice i Tuzle. Cijela naselja su ili zbrisana ili postala neuslovna za život. U potpunosti je uništen i veliki broj kuća uz riječne doline. Niko ni ne broji kuće koje su djelomično oštećene i gotovo zauvijek kontaminirane vlagom i kojima su temelji uzdrmani. O kakvoj šteti se radi najbolje govori da za izgradnju samo 10.000 novih kuća treba najmanje 500 miliona KM!
3. Potop - Procjene Ministarstva sigurnosti BiH govore da je između milion i po i dva miliona ljudi u BiH pogođeno direktno ili indirektno ovom elementarnom katastrofom – potopom koji traje sedam punih dana!
4. Paraliza - Sedmodnevna paraliza gotovo cijele zemlje donijet će ogromne gubitke ionako slabašnoj privredi. Na područjima koja su direktno pogođena poplavama izgubljene su desetine hiljada radnih mjesta, a najviše su pogođena mala i srednja preduzeća u dolini Bosne. Samo rudnik Šikulje u Lukavcu neće raditi više od tri mjeseca, a pitanje je u kakvom je stanju Natron ili druge fabrike u ovom dijelu BiH. Taj ekonomski udar će se sigurno u narednim sedmicama osjetiti u cijeloj državi, pa i regionu.
5. Infrastruktura - Godinama obnavljana i građena infrastruktura u BiH vraćena je najmanje 10 godina unazad. Stotine kilometara magistralnih i lokalnih cesta u BiH su uništeni ili teško oštećeni. Mostovi odneseni, dalekovodi povaljani, vodovodi u prekidu.
6. Bilans – Štete će se mjeriti u milijardama maraka. Federalni ministar za raseljene Adil Osmanović se jutros odvažio i ocijenio da će biti potrebno više od pet milijardi maraka.
7. Najgore – Gotovo trećina države je bila poplavljena, ali bez ikakve sumnje najgore su prošli gradovi Doboj i Maglaj. To su najnaseljenija područja koja su u potpunosti bila poplavljena. Voda je ovim gradovima za nekoliko sati narasla i poput cunamija šokirala građane, nenavikle na takve situacije. Velike poplave su bile i u Posavini, ali tamošnje stanovništvo je spremnije na ovakve situacije.
8. Država – Spasilački napori i reakcije vlasti su potvrdili da entiteti u BiH i dalje vode glavnu riječ. Nije to pitanje nadležnosti i ovlasti, već činjenice da Vijeće ministara BiH nije našlo za shodno ni formalno proglasiti stanje prirodne nesreće u državi. Entitetske i lokalne vlasti su, mora se priznati, reagirale žustrije i aktivnije.
Ovo je mogla biti prilika da se država i Vijeće ministara nametnu kao prava vlada i s vrha koordiniraju spasilačke napore jer elementarna nepogoda nije poštovala entitetsku liniju. No, nažalost, ništa od toga.
9. Solidarnost – Ako već ne mogu računati na državu, građani su se uvjerili da mogu računati jedni na druge. Hiljade, desetine hiljada ljudi se, bukvalno od prvog dana stavilo na raspolaganje u akcijama pomoći. Nema broja akcijama i inicijativama za prikupljanje interventne pomoći i to je sreća u nesreći. Narod je bolji od države.
10. Prognoza – Sad je valjda svima jasna važnost Meteoalarma, jer tri dana prije katastrofe objavljeno je narandžasto upozorenje o potencijalno opasnom vremenu. Ubuduće kada čujete ovakvo upozorenje pogledajte kroz prozor i bude oprezni.
11. Letjelice - Državi pod hitno treba funkcionalna flota. BiH se svake godine suočava sa požarima, pa i poplavama, ali se ovaj put pokazalo da nije rješenje moljakati za pomoć susjede za svaki let. BiH mora imati helikoptere, pa i državni avion za hitne medicinske transporte.
12. Evropa – Sad je jasno da približavanje članstvu u Evropskoj uniji nije „šuplja priča“. Da smo riješili pitanje Sejdić-Finci na vrijeme možda bi danas kao i Srbija gledali u oči evropskom fondu solidarnosti teškom milijardu eura. Ovako, Brisel sakuplja mrvice i načine da dio pomoći pošalje i u BiH.
.... 
karma za uvod 
Dobro, nije ni to problem al valja mi slušat kako je ovo sve kazna zbog našeg odnosa prema prirodi, rijekama, kako je ovo Božija kazna, opomena.
