Dešavanja u školama BiH

[Matan]

Kad sam ja isao u skolu, bilo je par odlikasa, ostalo prosjek..
tako da je to najrealnije..
10% mora biti nedovoljno, 10% odlikasa..
ostalo izmedju..
ima i do predavaca a i do ucenika..
pola , pola..

[Masamune]

Do babe im i matere, nisam ih ja pravio takve nesposobne

Tako je jedan otac došao na roditeljski, a nastavnica mu “Vaš sin ima dvicu iz biologije, jedinicu iz matematike, dvicu iz hemije”
Pita otac šta mu ima sin iz vladanja, učiteljica odgovori da tu ima peticu, reče otac “Ja sam svoj posao uradio kako treba, ostalo je do vas”.

Eto do koga je.

Reci ti tom ocu slobodno da je glup.

[Matan]

Moj mali je 6 razred i da bi imao , kao sto ima sve dobre ocjene, mora svaki dan da uci..
drugi razred gimnazije..
sta ce biti kasnije, ne mogu ni zamisliti..
ja npr, nisam citavu skolu nista ucio, prolazio onako na prvu, sto zapamtim u skoli..

[Matan]

Imas dvije vrste ucenika, oni koji imaju dobro pamcenje i kreativce..
uvijek je bolje biti kreativan, nego samo uciti, sto su drugi napisali..

[Naseef Mushroom]

Tako je jedan otac došao na roditeljski, a nastavnica mu “Vaš sin ima dvicu iz biologije, jedinicu iz matematike, dvicu iz hemije”
Pita otac šta mu ima sin iz vladanja, učiteljica odgovori da tu ima peticu, reče otac “Ja sam svoj posao uradio kako treba, ostalo je do vas”.

Eto do koga je.

Reci ti tom ocu slobodno da je glup.

Dobro joj je rekao, jedno od njih dvoje je krivo ako je loš iz vladanja a drugo od njih ako je loš iz hemije, likovnog, matematike.

[ElTriconi]

Ako ne pitas djete kako ide u skoli, treba li dje pomoc i tako to, skupa zadace uradit onda je do roditelja

[Naseef Mushroom]

Ako ne pitas djete kako ide u skoli, treba li dje pomoc i tako to, skupa zadace uradit onda je do roditelja

I ja sam znao 100 puta sa djecom raditi zadaću ali ako ćemo biti iskreni, mi radimo posao koji su trebali učitelji/nastavnici/profesori raditi.

Ne bukvalno da rade zadaću, ali je na njima da primjete da od 30 učenika, petero učenika slabije shvataju i obrate malo više pažnje na njih, a ne da kao većina učitelja čitav školski čas čitaju iz knjige, pišu na tabli i onda zadnju minutu kažu djeci šta im je za zadaću, pa kod kuće sami moraju reći roditeljima ili da roditelji prvi moraju to primjetiti da im djeci malo teže idu predmeti od ostalih.

Tako da, do učitelja je, mi radimo njihov posao samo zbog roditeljske ljubavi i brige.

[spacebound]

To bi bilo izvedivo kad bi jedan ucitelj radio sa 4 ucenika, a ne njih 22 do 30.

[Nice]

Predavači jednostavno nemaju vremena da obrate pažnju na svu djecu. Šta mogu učiniti za jedan čas? S našim obrazovnim planovima i programima?
Zato roditelji moraju uskočiti malo više. Bar biti u toku.

[Skin]

tamo gdje postoji kultura postivanja nastavnika i obrazovnih ustanova, ucenici pokazuju izvanredne rezultate...juzna koreja, japan, singapur, hong kong. obrazovni sistemi su im bas teski. ima i drugi recept, finska, danska, svedska.

[Naseef Mushroom]

To bi bilo izvedivo kad bi jedan ucitelj radio sa 4 ucenika, a ne njih 22 do 30.

Predavači jednostavno nemaju vremena da obrate pažnju na svu djecu. Šta mogu učiniti za jedan čas? S našim obrazovnim planovima i programima?
Zato roditelji moraju uskočiti malo više. Bar biti u toku.

To nije problem roditelja, jedini razlog zašto je to postao problem roditelja je što se roditelji dobrovoljno odlučuju da to bude njihov problem, jer ne mogu ostaviti svoju djecu na nemilost tim ublehama koje su plaćene za to.

Naravno, ne mogu učitelji vremenski posvetiti svakom učeniku 24 sata na dan ali zašto roditelj mora sam kod kuće saznati kada radi zadaću sa djetetom da mu djetetu treba 2 sata za zadaću dok njegovim vršnjacima treba 30 minuta za to, ili da mu dijete ima problema izračunati 50x50 dok vršnjaci uveliko rade 100x100?
Zašto roditelji tek saznaju nakon nekog testa da mu djetetu taj predmet ide loše od ruke?

Zato što većina učitelja jedva čeka da čas prođe, recitiraj iz knjige kao robot, napiši nešto na tablu, i onda izdiktiraj istu zadaću za svih 30 učenika iako nisu svakom učeniku posvetili toliko vremena da saznaju ko će od njih pjevajući uraditi zadaću za 10 minuta a ko će 30 minuta udarati glavom od sto jer im zadatak ne ide u glavu.

[ElTriconi]

To bi bilo izvedivo kad bi jedan ucitelj radio sa 4 ucenika, a ne njih 22 do 30.

Predavači jednostavno nemaju vremena da obrate pažnju na svu djecu. Šta mogu učiniti za jedan čas? S našim obrazovnim planovima i programima?
Zato roditelji moraju uskočiti malo više. Bar biti u toku.

To nije problem roditelja, jedini razlog zašto je to postao problem roditelja je što se roditelji dobrovoljno odlučuju da to bude njihov problem, jer ne mogu ostaviti svoju djecu na nemilost tim ublehama koje su plaćene za to.

Naravno, ne mogu učitelji vremenski posvetiti svakom učeniku 24 sata na dan ali zašto roditelj mora sam kod kuće saznati kada radi zadaću sa djetetom da mu djetetu treba 2 sata za zadaću dok njegovim vršnjacima treba 30 minuta za to, ili da mu dijete ima problema izračunati 50x50 dok vršnjaci uveliko rade 100x100?
Zašto roditelji tek saznaju nakon nekog testa da mu djetetu taj predmet ide loše od ruke?

Zato što većina učitelja jedva čeka da čas prođe, recitiraj iz knjige kao robot, napiši nešto na tablu, i onda izdiktiraj istu zadaću za svih 30 učenika iako nisu svakom učeniku posvetili toliko vremena da saznaju ko će od njih pjevajući uraditi zadaću za 10 minuta a ko će 30 minuta udarati glavom od sto jer im zadatak ne ide u glavu.

Ako treba u osnovnoj i srednjoj dva sata za zadacu ima i zato rjesenje. Lopata, sto

[spacebound]

To bi bilo izvedivo kad bi jedan ucitelj radio sa 4 ucenika, a ne njih 22 do 30.

Predavači jednostavno nemaju vremena da obrate pažnju na svu djecu. Šta mogu učiniti za jedan čas? S našim obrazovnim planovima i programima?
Zato roditelji moraju uskočiti malo više. Bar biti u toku.

To nije problem roditelja, jedini razlog zašto je to postao problem roditelja je što se roditelji dobrovoljno odlučuju da to bude njihov problem, jer ne mogu ostaviti svoju djecu na nemilost tim ublehama koje su plaćene za to.

Naravno, ne mogu učitelji vremenski posvetiti svakom učeniku 24 sata na dan ali zašto roditelj mora sam kod kuće saznati kada radi zadaću sa djetetom da mu djetetu treba 2 sata za zadaću dok njegovim vršnjacima treba 30 minuta za to, ili da mu dijete ima problema izračunati 50x50 dok vršnjaci uveliko rade 100x100?
Zašto roditelji tek saznaju nakon nekog testa da mu djetetu taj predmet ide loše od ruke?

Zato što većina učitelja jedva čeka da čas prođe, recitiraj iz knjige kao robot, napiši nešto na tablu, i onda izdiktiraj istu zadaću za svih 30 učenika iako nisu svakom učeniku posvetili toliko vremena da saznaju ko će od njih pjevajući uraditi zadaću za 10 minuta a ko će 30 minuta udarati glavom od sto jer im zadatak ne ide u glavu.

Vrlo je pogresno kriviti ucitelje. Oni nemaju vremena da se vise posvete jednom uceniku. Moraju da ispune plan i program i predju svo gradivo koje je istim planirano. Znaci, da mozes kriviti samo one koji su nam skolstvo ucinili toliko teskim i obimnim.

Ja se nisam ni u svom ni u djecijim skolskim danima susrela sa tako nezainteresovanim prosvjetnim radnicima kao sto ih ti opisujes. Mogu ih na prste jedne ruke izbrojati.
Evo od starijeg sina uciteljica, vrlo stroga, precizna, pednatna. Izuzetno predana i odgoju i ucenju. Oni nikad svih 5 godina dok je bila s njima nisu bili sami u ucionici na velikom odmoru, nisu smjeli da idu na hodnik, skacu, vriste... Vrlo cesto nisu imali fizicko i obicno su svi morali na dopunsku jer su radili matematiku. I znas sta? Sada u 6. razredu ( izmijesali su odjeljenja) djecak koji je uvijek bio los kod uciteljice los je i kod nastavnika. Pao je na polugodistu, dok moj sin nema nikakvih problema.

Jako puno je do djece, a ima i te kako i do roditelja koji takvom pricom u djecijm ocima umanjuju autoritet i postovanje djece prema prosvjetnim radnicim.
Trebam li pominjati da ja s mojima nikad ne radim zadacu?

[Nice]

To bi bilo izvedivo kad bi jedan ucitelj radio sa 4 ucenika, a ne njih 22 do 30.

Predavači jednostavno nemaju vremena da obrate pažnju na svu djecu. Šta mogu učiniti za jedan čas? S našim obrazovnim planovima i programima?
Zato roditelji moraju uskočiti malo više. Bar biti u toku.

To nije problem roditelja, jedini razlog zašto je to postao problem roditelja je što se roditelji dobrovoljno odlučuju da to bude njihov problem, jer ne mogu ostaviti svoju djecu na nemilost tim ublehama koje su plaćene za to.

Naravno, ne mogu učitelji vremenski posvetiti svakom učeniku 24 sata na dan ali zašto roditelj mora sam kod kuće saznati kada radi zadaću sa djetetom da mu djetetu treba 2 sata za zadaću dok njegovim vršnjacima treba 30 minuta za to, ili da mu dijete ima problema izračunati 50x50 dok vršnjaci uveliko rade 100x100?
Zašto roditelji tek saznaju nakon nekog testa da mu djetetu taj predmet ide loše od ruke?

Zato što većina učitelja jedva čeka da čas prođe, recitiraj iz knjige kao robot, napiši nešto na tablu, i onda izdiktiraj istu zadaću za svih 30 učenika iako nisu svakom učeniku posvetili toliko vremena da saznaju ko će od njih pjevajući uraditi zadaću za 10 minuta a ko će 30 minuta udarati glavom od sto jer im zadatak ne ide u glavu.

Ne znam kakva su tvoja iskustva, ali kao da pretjeruješ... ako i ima poneki predavač koji otaljava posao, on je u manjini bar po mom iskustvu, a troje djece školujem, od osnovne do fakulteta.
Više sam susretala predavača koji daju sebe i preko maksimuma, pa koliko ostali uslovi dozvole. Mogla bih do sutra pisati primjere.

[Naseef Mushroom]

Onda se treba mijenjati način kako se vodi nastava, ilii više profesora na času ili manji razredi.
Ne zovu ni poslodavci porodicu od radnika da dođu na posao jer ne mogu stići sav posao da urade do kraja smjene.

Ako nije do učitelja onda sigurno nije ni do roditelja 100%.
Svaki roditelj koji je normalan će se naravno potruditi da što više vremena provede sa svojim djetetom i da rade mnoge stvari zajedno, međutim kod stvari vezane za školu roditelji rade posao za koji su drugi plaćeni.
Samo što je to postalo toliko uobičajeno da i ne vidimo više problem u tome.

Zamislite, upišete dijete na trening fudbala i onda morate skoro svaki dan kod kuće trenirati sa djetetom jer je tamo previše djece pa ga oni koji su plaćeni za to nisu stigli trenirati kako treba.
Velika razlika između doborovljne partije fudbala sa djetetom koji i ne trenira, jer otac želi provoditi vrijeme sa djetetom.

I onda još na roditeljskom učitelji nabrajaju roditeljima loše ocjene učenika, kao da su roditelji plaćeni za to pa se moraju potruditi da bude bolje, a ne obratno.

[Nice]

Treba mijenjati mnogo šta, a do tad generacije prolaze...
A u zadnjem dijelu posta si u pravu
Ima razrednika smarača na roditeljskim, ima, ima...
Pa nekad pred svima čita svačije ocjene, joj kako mi je to naporno

[Matan]

Mislim da su skole uvijek bile usmjerene da bi ucenici bili na nastavi, i da su
usmjerene da je prevaga na samostalnom ucenju, poslije nastave..

[Naseef Mushroom]

Treba mijenjati mnogo šta, a do tad generacije prolaze...
A u zadnjem dijelu posta si u pravu
Ima razrednika smarača na roditeljskim, ima, ima...
Pa nekad pred svima čita svačije ocjene, joj kako mi je to naporno

To sam uvijek mrzio kod nas. Ne znam je li tako u svim njemačkim školama ali za koje znam, tu svaki roditelj ulazi posebno i ima privatan razgovor sa razrednikom u vezi ocjena, dok se kod nas glasno čitaju ocjene pred drugim roditeljima.

Mada, možda griješim pa je i kod nas sad drugačije.

[Skin]

kad posao odgajatelja i nastavnika bude dobro placen, onda se moze traziti kvalitet. to je bas tezak posao, potpuno obezvrijedjen.

[Chloe]

Ako ne pitas djete kako ide u skoli, treba li dje pomoc i tako to, skupa zadace uradit onda je do roditelja

I ja sam znao 100 puta sa djecom raditi zadaću ali ako ćemo biti iskreni, mi radimo posao koji su trebali učitelji/nastavnici/profesori raditi.

Ne bukvalno da rade zadaću, ali je na njima da primjete da od 30 učenika, petero učenika slabije shvataju i obrate malo više pažnje na njih, a ne da kao većina učitelja čitav školski čas čitaju iz knjige, pišu na tabli i onda zadnju minutu kažu djeci šta im je za zadaću, pa kod kuće sami moraju reći roditeljima ili da roditelji prvi moraju to primjetiti da im djeci malo teže idu predmeti od ostalih.

Tako da, do učitelja je, mi radimo njihov posao samo zbog roditeljske ljubavi i brige.

Ti znaš kako je kod nas u učionicama?

Saradnja roditelja i prosvjetnih radnika mora postojati,
a sve je manje prisutna. Imala sam priliku čuti i od roditelja takvo mišljenje.