Da postanemo Europejci?

[Bla]

[Zagorka]

od kad sam u evropi preporodio sam se..čudi me da nitko ovdi nije to zamijetio..i j.... sve živo..

ti otkad si u evropi poseljačio se

[Ruana]

od kad sam u evropi preporodio sam se..čudi me da nitko ovdi nije to zamijetio..i j.... sve živo..

Dodje ti u Evropu, utjerasete ali Balkan iz tebe tesko da ce istjerati. Mozda ce ti unucad biti Eurpejci.

[Spanac_113]

I Rumunija je Evropa.

[hojla]

I Rumunija je Evropa.

e nije....samo joj ime kaze da nije....

ovo novo i nije neka eu.....vidi se brate po svemu...cak i sebe tesko prevarimo da smo eu

[laganini]

od kad sam u evropi preporodio sam se..čudi me da nitko ovdi nije to zamijetio..i j.... sve živo..

ti otkad si u evropi poseljačio se

...vidim da si svatila ironiju u svakoj mojoj riči..

[laganini]

od kad sam u evropi preporodio sam se..čudi me da nitko ovdi nije to zamijetio..i j.... sve živo..

Dodje ti u Evropu, utjerasete ali Balkan iz tebe tesko da ce istjerati. Mozda ce ti unucad biti Eurpejci.

..oš reć nije gospodin ko odijelo nosi..balkane moj budi mi dobar i dobro mi stoj...

[Krokodil Behko]

Okružen planinama, smješten na obali fjorda koji oduzima dah, Bergen, drugi najveći norveški grad, čista je razglednica. Kao jedan od velikih centara naglo rastuće proizvodnje nafte i plina, Bergen je takođe bogato mjesto. Ali vrlo različit od nekog slično bogatog grada
Nema skupih automobila sa zatamnjenim staklima, nema dućana sa dizajniranim tašnama, nema redova ispred ekskluzivnih noćnih klubova.

Dok ostale zemlje kojima je nafta “udarila u glavu” troše pare, Norveška svoj novac i dalje ulaže u razvoj. Riječ je zapravo o fondu vrijednom 800 milijardi dolara koji posjeduje jedan posto svjetskih dionica, a dovoljno je velik da svakog građanina napravi milionerom, u norveškim krunama. U suštini je reč o gigantskoj štednoj knjižici.

A i većina Norvežana zadovoljna je s onim što ima. Prema istraživanjima njujorškog Columbia univerziteta, Norveška je jedna od najsrećnijih zemalja na svijetu.

"Morali smo uložiti puno novca prije nego bi se nešto moglo potrošiti”, kaže profesor Aleksandar Cappelen, iz norveške School of Economics, objašnjavajući zašto je zemlja očigledno uspjela da izbjegne zamke koje sobom nosi veliko bogatstvo.

"U drugim zemljama naftu je puno lakše izvući, tako da se novac dobija odmah. Mi smo odmah bili svjesni da je zarada ‘na duge staze’”, kaže profesor Cappelen.

Povjerenje u Vladu

Dakle, u Norveškoj nema rasipanja, uprkos bogatstvu. Zapravo, manje od četiri posto ekstra dobiti potrošeno je na projekte javne potrošnje. Postoji nekoliko razloga, zbog kojih je Norveška srećna zemlja koja uspijeva da sačuva svoje bogatstvo i da odoli iskušenjima luksuznog života.

"Da bi takav sistem funkcionirao, mora postojati veliki stupanj povjerenja”, kaže prof. Cappelen. "Morate imati povjerenja da novac neće biti zloupotrebljen, da neće biti potrošen na način koji vam se ne sviđa!”

Norvežani imaju povjerenja u svoju vlast. Kao rezultat socijaldemokratske vlasti koja poštuje ravnopravnost nastalo je homogeno društvo s visokom razinom poverenja. Na pitanje – je li Norveška bogata zbog velikog povjerenja svojih građana, ili su Norvežani povjerljivi jer su bogati, Aleksandar Cappelen kaže da je u pitanju oboje.

"Visok nivo poverenja olakšava ekonomski rast", odgovara profesor Škole za ekonomiju.

Ali naftni bum ima svoj skori kraj, šta poslije toga?

"Norveška je privreda u vrlo dobroj situaciji. Intenzivno radimo na postupnoj smjeni tokom sljedećih nekoliko godina", rekla je norveška ministarka finansija Siv Jensen.

"Imali smo sporiji rast produktivnosti u posljednjih nekoliko godina, pa ova Vlada sada radi na uvođenju kompetitivnih nivoa poreza i smanjivanju birokratije kako bi se privukli ulagači! Osim toga, svjesni smo da imamo veće cijene od većine zemalja istog nivoa”, kaže Siv Jensen.

Poštujemo težak posao

A te cijene mogu biti prilično šokantno za posjetioce. U kafiću koji gleda na ribarnicu u Bergenu, kapućino košta 10 dolara. Koliko god čudno zvučalo, to za Norvežane nije preskupo, jer su cijene usklađene sa platama.

Iznenaditi se može samo neobavješteni posjetilac kad u supermarketu otkrije da najjeftinija tjestenina, hljeb, sir i sjeckani paradajz koštaju oko 50 dolara. Ali svaki stanovnik Bergena to s lakoćom može platiti, jer se rad cijeni i dobro plaća. Činjenica da nisu velike razlike između najbolje i naslabije plaćenog radnika dovodi i do toga da neki vrlo talentirani ljudi odlaze u druge zemlje gdje su više plaćeni.

Norvežani ne razmišljaju o sebi kao o bogatim ljudima. Oni to ostavljaju na procjenu budućnosti.

Možda svijest da nafta i plin neće zauvijek trajati, objašnjava rabljene Volvo automobile na krivudavim ulicama Bergena, umesto Porschea ili Bentleya kakvi se voze po bogatim dijelovima Londona.

Oprez i pragmatizam, umjesto poziranja, ovdje su svakodnevnica. Iako postoji izvjesna briga oko Bergena, kad nafte i plina nestane, većina stanovnika sigurna je u svoju budućnost.

Studenti Škole za ekonomiju kažu da nisu zabrinuti za radna mjesta, jer će “naporno raditi, pa će sigurno i dobiti posao”.

[Lebowski]

Ništa ne kontam šta su htjeli reći

[laganini]

sredinom dvadesetog stoljeća norveška je bila siromašna zemlja ali nalazišta nafte i plina je učinila svoje....jednostavno ko pasulj što bi rekli srbi...

[storm]

Jest raj vjerojatno ako si spreman tvrdo raditi... Problem je u našem mentalnom sklopu... Što manje ili ništa raditi a da živim... Zato i jesmo i jedni i drugi tu gdje jesmo...
Ovi koji nam trenutno vladaju bez po muke bi i ovo što Norvežani imaju, uništili...

[Spanac_113]

... Što manje ili ništa raditi a da živim...

[laganini]

nebi ja sve na poltičare lako je upravit kad se ima...primjer kućnog budžeta..

[Spanac_113]

Jest raj vjerojatno ako si spreman tvrdo raditi... Problem je u našem mentalnom sklopu... Što manje ili ništa raditi a da živim... Zato i jesmo i jedni i drugi tu gdje jesmo...
Ovi koji nam trenutno vladaju bez po muke bi i ovo što Norvežani imaju, uništili...

u roku 6 mjeseci bi imali 55% nezaposlenih

[Krokodil Behko]

Ništa ne kontam šta su htjeli reći

To je u vezi ovih istraživanja nafte u BiH. Sve su prilike da su količine velike.
E jedino je problem u dubini na kojoj se nalazi, a samim tim i u isplativosti/izvodivosti. Ovim člankom, žele da dam kažu šta se sve može ako se i kad pokrenu ta naftna polja. Inače, glupo mi je poređenje, jer skoro čitah da je potrebno nekoliko bušotina, da bi nešto bilo zvanično proglašeno i prihvaćeno kao naftno polje.
Cijena je sitnica. Oko 75 miliona maraka (ili dolara?) po bušotini.
Zato je ovo poređenje s Norveškom glupo, jer nam je potrebno 400 miliona maraka, samo za jedno naftno polje. Tačnije, potrebno nbam je nekoliko naftnih polja i tako dođemo do cifre od 1.5 milijardi. Mi toliko novca nikada nećemo imati.
Zato i jeste u igri onaj "Shell". Oni će dati pare, a samim tim i pokupiti kajmak.

[storm]

Ali i norveška je do 68. Godine bila beznačajna zemlja u Skandinaviji
Oni su od tog prirodnog bogatstva stvorili nešto, mi bi ništa... To je bio point mog upisa... Mogu zamisliti bahacenje naših, kao bi ih zadesio takav resurs
Seici bi bili nula za balkanca naftasa
I da... Običan čovjek bi ostao sirotinja, što je najbitnije...

[Lebowski]

Meni bi bilo draže da to stranci preuzmu nego ova naša vlast što je samo po sebi jadno i vidš gdje smo dogurali. Pretpostavljam da ne razmišljam samo ja tako.

[laganini]

Ali i norveška je do 68. Godine bila beznačajna zemlja u Skandinaviji
Oni su od tog prirodnog bogatstva stvorili nešto, mi bi ništa... To je bio point mog upisa... Mogu zamisliti bahacenje naših, kao bi ih zadesio takav resurs
Seici bi bili nula za balkanca naftasa
I da... Običan čovjek bi ostao sirotinja, što je najbitnije...

..neću podcijenit anšu moć u onoj snađi se druže ali nije da nebi situacija bila puno bolja...primjer turizma ipak se se kreće nemoš neke stvari uništit..usporit da..

[mrki62]

Pogledajte malo njihovu (norvešku) privredu , ribogojstvo i ostalu proizvodnju. Država svugdje pomaže i vrše se projekti u tom smjeru.

[Krokodil Behko]

Skoro tri četvrtine Norvežana, odnosno 74 odsto njih, glasalo bi protiv ulaska Norveške u EU, ukazuje posljednje istraživanje javnog mnjenja u toj zemlji. Za ulazak u Uniju glasalo je samo 16,8 odsto ispitanika, dok je 9,2 odsto bilo neodlučno.

Ako se ovakav trend nastavi još šest mjeseci, Norvežani će zabilježiti desetu godinu zaredom kako gaje negativna osjećanja prema EU, navodi list "Lokal".

Rezultati ankete objavljeni su u trenutku kad norveška organizacija "Ne u EU" obilježava dvadeset godina postojanja.

Pokret je osnovala bivši lider Stranke centra Ane Enger, koja je u susret referendumu održanom 1994. godine prozvana "Kraljicom Evrope" zbog uspješne kampanje protiv ulaska u Uniju.

Na posljednjem referendumu o ulasku u EU, prije dvadeset godina, 52,2 odsto Norvežana glasalo je protiv, a posljednja istraživanja pokazuju da i dalje postoji negativan trend.

(Vijesti.ba/Srna)