Predsjednik najveće oporbene stranke u Hrvatskoj zadnjih dana pred javnošću načinje teme koje su u mnogočemu kontroverznije od onih s kojima se ukoštac hvata HDZ-ova predsjednička kandidatkinja.
Odlučujući kako će se i HDZ ukrcati na vlak uvođenja novih vrijednosti u Ustav, Tomislav Karamarko najavio je u izjavi novinarima 10. prosinca, uoči svečane akademije u povodu 15. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana, kako će po dolasku na vlast verificirati ulogu i djelo dr. Franje Tuđmana u školskim udžbenicima, a u hrvatski Ustav uvesti pojam tuđmanizma.
Najave predsjednika HDZ-a izazvale su mnoge polemike u društvu, a buru je podigla i Karamarkova izjava o tome kako bi podržao ustavne promjene koje bi omogućile da se predsjednik Republike ubuduće bira u Saboru.
Kolarić: Nije na političarima da pišu udžbenike povijesti
Aleksandra Kolarić za Index je kazala kako recentni medijski istupi Tomislava Karamarka idu na štetu HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje.
"Nedavne izjave Tomislava Karamarka ne iznenađuju, HDZ je uvijek, nažalost, bio sklon onome što bi stranci donijelo maksimum moći i minimum odgovornosti. U tom svjetlu treba gledati ove Karamarkove probne balone. Valja istaknuti kako ovim najavama Karamarko baca klipove pod noge vlastitoj kandidatkinji.
Što se tiče Tuđmanove uloge u udžbenicima, naglasila bih kako ni u jednoj demokratskoj državi političari ne pišu povijesne udžbenike, niti propisuju što bi u njima trebalo biti. To je potpuno nedopustivo, ono što bi se tada dogodilo bilo bi istovjetno diktatu politike nad povijesnom stvarnošću. Nijednom pojedincu nije mjesto u Ustavu, a uloga predsjednika Tuđmana je diskutabilna, pored njegovih osobnih zasluga u doba osamostaljivanja države. Ocjena te uloge, koja ne može biti u Ustavu, morat će uključiti i sve autoritarne aspekte njegove vladavine, kao i privatizacijsku pljačku koja se dogodila za njegove vlasti.
Karamarkovo najavljivanje uvođenja "tuđmanizma" u Ustav zapravo je proziran pokušaj onemogućavanja bilo kakve argumentirane rasprave o tom razdoblju hrvatske povijesti", rekla je Kolarić za Index.
Rimac: Tuđmanizam znači skrivanje iza kulta ličnosti
Politički analitičar Ivan Rimac upozorio je na nepomirljivost ideje o biranju predsjednika u parlamentu i aktualnih očekivanja javnosti, koja želi biti uključenija u političke procese i biranje političkih dužnosnika.
"Mislim da Tomislav Karamarko ponekad i ne promisli najbolje koje konzekvence mogu imati izjave koje daje. U ovom slučaju, vezano uz preferencije oko promjena izbornog sustava i biranja predsjednika, on otvoreno najavljuje da će HDZ izgubiti ove predsjedničke izbore te pred izbore pokušava naći alternativu kojom bi se, ako on i HDZ dobiju parlamentarne izbore, izvukao iz suživota s predsjednikom koji mu ne odgovara. Smatram da time on više šteti svojem kandidatu nego što daje razumnu osnovu za promjenu sadašnjeg izbornog sustava.
Sam prijedlog o promjeni, izvan konteksta predsjedničke kampanje, nije na tragu očekivanja javnosti, koja želi biti više involvirana u odlučivanje o političkim dogovorima te želi direktniji utjecaj na izbor političkih dužnosnika.
Inicijativa kao "U ime obitelji", koja je tražila preferencijalno glasanje, ovime bi bila potpuno negirana jer bi čak i tamo gdje imamo direktno glasanje (predsjednički izbori) o pojedinim kandidatima, ovakvom promjenom to izgubili.
Komentari koje smo mogli čuti nakon najava o tuđmanizmu dali su nam do znanja da taj potez ima nekoliko dvojbenih elemenata. Prvo, Karamarko najavljuje ideju o tome da je spreman raditi jednostrane promjene Ustava ako za to dobije dovoljno mandata u Saboru, bez obzira na mišljenje drugih stranaka, što je kao model veoma udaljeno od demokracije. Drugo, slažem se s onim komentatorima koji su istaknuli kako se on takvim potezom skriva iza pozitivnih emocija koje ljudi imaju spram Franje Tuđmana. Treće, i najlošije, je to što od Karamarka i od sadašnje vlasti dobivamo modele upravljanja i razmišljanja koji su bliži socijalizmu nego demokraciji, demokraciji koju smo htjeli razviti ovih 14-15 godina otvorenih demokratskih izbora u kojima biramo predstavnike vlasti.
Skrivanje iza kulta ličnosti, bez obzira na njezine zasluge, ima ozbiljne reperkusije na slobodu govora jer se aktualni vlastodršci na taj način mogu sakriti od bilo kakve kritike te progoniti one koji kritiziraju njihov rad, po logici da se ne slaže s kultom povijesne ličnosti. Takve primjere imamo u Sjevernoj Koreji, gdje sin pokojnog diktatora ima goru strahovladu od oca, oslanjajući se na njegov kult, tako je bilo i za vrijem Staljina. Takvih strahovlada i blokiranja demokratskog dijaloga ima u svim diktatorskim režimima. Ovoj zemlji treba otvaranje dijaloga, a ne njegovo zatvaranje u centre moći.
Što se tiče revizije Tuđmanove uloge u udžbenicima, Karamarko je završio povijest i tu vidim interes za stručne teme kojima se bavio za vrijeme studija, no, nije na predstavnicima stranke, vlade ni države da pišu povijest i povijesne udžbenike.
Povijesne uloge pojedinih ljudi i političara treba ostaviti povijesnim i znanstvenim analizama, a ne pisanju pamfleta koje političari stvaraju za jačanje prigodnih kultova ličnosti, smanjujući pritom kulturu razgovora u zemlji", rekao je Rimac Indexu.
Puhovski: Tuđman nije ostavio koherentnu političku doktrinu
Žarko Puhovski za Index je istaknuo kako je u trenutačnoj situaciji u zemlji, u kojoj postoje velike podjele između dva velika bloka, potrebna figura predsjednika kao posrednika koji će iza sebe imati legitimitet direktnog izbora.
"Moguće je podesiti sustav tako da predsjednik države bude biran u parlamentu, no to nema smisla onoliko dugo dok se kopaju svjetonazorski rovovi u društvu, a tu je Karamarko posebno aktivan, on sam niječe smisao svojeg prijedloga. U uvjetima u kojima imamo ovakve razlike između dva bloka, potreban je netko tko će posredovati, a tko ima legitimaciju direktnog izbora. U ovom trenutku to ne dolazi u obzir.
Tuđmanizam je pojam bez smisla, nisam svjestan toga da je Tuđman za sobom ostavio suvislu i koherentnu političku doktrinu. On je mnogo prije osobno vladao nego što je ostavio političku doktrinu, bio je jedan od tipičnih komunističkih, poludemokratskih nacionalista. Čak i da je ostavio doktrinu, mislim da bi bila katastrofa za društvo da se bilo koja doktrina "usidri" u Ustavu, jer je to primjereno samo za totalitarne sustave.
Što se tiče revizije Tuđmanove uloge u udžbenicima, to bi značilo jedan ponovljeni pogled, a on je s vremena na vrijeme potreban za sve povijesne figure. Tuđman je sigurno jedna od najznačajnijih povijesnih figura hrvatskog društva 20. stoljeća, a tu reviziju mogu korektno izvršiti samo povjesničari, politolozi i drugi društveni teoretičari. Za to će, smatram, biti potrebno još mnogo vremena", naglašava Puhovski Indexu.
ali kakav ustav 
