Globalno zagrijavanje planete

[Taare]

E moj ti, nisu samo ljevičari. Redom krenuli prepisivat od kine

[ElTriconi]

E moj ti, nisu samo ljevičari. Redom krenuli prepisivat od kine

Pajdo ko god hoce neku promjenu vicu da je ljevicar a ko kaze da nije za promjene on je desno. Nema veze kojoj stranci il struji pripada, to ti je tako.

[ironman]

Tornado u Italiji.
I grad velicine narandze.
Uragan u Hrvatskoj te kombinacija te dvije oluje u Sloveniji.
Vjetar koji dize krovove s kuca.
Ili kisa koja kad pocne padat u martu nd prestaje do kraja juna.
Kad nastupi pakao odnekih 60- 80 dana.
Jesen koja traje do polovice februara i onda 7 dana zime pa proljece ..gdje sa prvim zrakama Sunca temperatura ide na plus 30.
I ovo opisujem uzi dio Europe i nas usput.
Sasvim normalno vrijeme.
Samo treba termometar staviti u hlad i dici na visinu ili kako vec to britki objasni.
Ljudska vrsta i nacini na koji ona uspije projicirati negiranje svega cega se ili boje ili im ne odgovara je jedna od najvecih misterija...
Klikne valjda nesto u glavi i onda ocigledno postane sumnjivo
Zadnjih 15 godina sezone na skijalistima opstaju zahvaljujuc topovima za snijeg.
Ledenjaci se tope i izbacuju ljude stradale prije 50 godina..
Okeani imaju rapidno povecanje temperature pa onda redom El nino i La nina..
Ali nee,samo treba puhnut u termometar i sva zla svijeta nestanu

[insomnia]

Svi cemo izginuti. Trebalo bi narod zakljucati makar dvije hefte.
19/08 1963 samo 3°C u Kanu

Pricam sa komsijom penzionerom i kune se da se sjeca ljeta kad je 15-og avgusta pado snijeg i tako. Bitno je kmeziti
Eno vam se i korona ponovo pojavila. Udario novi soj

[ElTriconi]

Svi cemo izginuti. Trebalo bi narod zakljucati makar dvije hefte.
19/08 1963 samo 3°C u Kanu

Pricam sa komsijom penzionerom i kune se da se sjeca ljeta kad je 15-og avgusta pado snijeg i tako. Bitno je kmeziti
Eno vam se i korona ponovo pojavila. Udario novi soj

Kakav snjeg u augustu?

[insomnia]

Cojk se kune. Sedamdeset i neke

[ironman]

Garantujem da je bilo fanatika i na Titaniku koji su kad im je voda bila do koljena lagali ljude kako to nije nista..nepotopivo.
A onda kad je vrag odnio salu trcali u camac za spasavanje prije zena i djece..

[Tokmak]

Lažu ko đubrad.
Evo ove godine nikada kraće ljeto.
Danas temp jedva preko 30 stupnjeva.

A večeri su hladne ima 10ak dana.
Pokrivaju se ljudi dok spavaju,a prije su svi ljeti goli spavali.

[insomnia]

Kod nas najavili paklenu sedmicu. Kaze evo bilo je hladno dvije al sad od utorka krece ludilo. Jucer bilo 30. Evo danas kisa pada

[Sioux]

Barbie vs Oppenheimer: two diametrically opposed universes that remind us of two existential threats

Barbenheimer” is probably the film event of the year. The simultaneous premieres of two Hollywood blockbusters by two cult directors: Greta Gerwig’s Barbie, a pink fantasy comedy and Christopher Nolan’s Oppenheimer, a sombre and psychedelic drama.

The juxtaposition of atmosphere, characters and issues unleashed lively debates in the press and on social media, ranging from hilarious memes to existential questions. For the Greenpeace community, these two films echo past and present campaigns against very real existential threats: deforestation, plastic pollution and nuclear annihilation.

Barbie: a long love affair with deforestation and plastic
Gerwig’s Barbie is a funny and resolutely feminist film. It’s funny and touching to see how everything goes wrong in this perfect universe when the main Barbie, played by actress Margot Robbie, starts to think about death. This existential crisis sees Barbie embark on a journey of discovery to the ‘real world’: Los Angeles.

In the REAL real world, Barbie is a plastic doll released by Mattel 60 years ago. The company said that 58 million dolls are sold every year, or about 100 dolls every minute, to people in 150 countries. While Gerwig’s Barbie may worry about her expiry date in reality she will most likely last forever, lost in landfills and discarded in dumps.

Beyond her baggage (promoting an unrealistic body image among young girls, maintaining anti-feminist sexist stereotypes and propagating a particular standard of beauty, marginalising people of colour), Barbie has also had a long love affair with plastic — and ended a very toxic one with deforestation after a very intense intervention.

Greenpeace International investigators had found that the toymaker Mattel was using packaging from materials supplied by Asia Pulp and Paper (APP), which had been exposed for wrecking Indonesia’s rainforests. At the time, Mattel promised to stop using deforestation-linked materials in its packaging. A promising victory, a step against pulp and paper companies that continue to threaten some of the world’s largest remaining rainforests.

Then there’s Barbie’s not-so-fantastic “plastic” which, despite being served in miniature pieces, is still a massive issue today! According to a 2014 United Nations Environment Programme report, the toy industry uses more plastic in its actual products on a revenue basis than any other sector. Last year, American researchers quantified what each Barbie doll costs the climate. Every 182-gram Barbie causes about 660 grams of carbon emissions, including plastic production, manufacture and transport.

This is a useful reminder that plastic is just fossil fuel in disguise (99% of plastic is made from fossil fuels, like fracked gas and oil) and that it contributes to climate change throughout all its life cycle. That’s why Greenpeace is continuing to fight for an ambitious global plastics treaty that would cap and phase down plastic production, including a phase-out of virgin plastic production.


Oppenheimer: the fever dream that reminds us of the horror of nuclear weapons

In the late 1920s, J. Robert Oppenheimer was one of many promising physicists who had left America to study in Europe. He soon developed a passion for quantum mechanics and constantly dreamt of that other world: that of atoms, matter and dead stars collapsing in on themselves in the silence of space.

Oppenheimer did not yet know that he would help create the atomic bomb, contributing to the deaths of hundreds of thousands of people. He had not yet “become death, the destroyer of worlds”.

Nuclear arms are the most destructive, indiscriminate and monstrous weapons ever made. In January 2021, we celebrated a major milestone: the Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons (TPNW) is now part of international law.

This new treaty will make it harder for world leaders to describe nuclear weapons as a legitimate and useful means to provide security. It creates a global norm against nuclear weapons that will hopefully lead us to a nuclear-free world in the future.

In the age of global heating the threat of a nuclear winter is far from over: in June 2023, the Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI) released its annual assessment of the state of armaments, disarmament and international security, which shows that nuclear arsenals are being fortified around the world.

“Nuclear weapons, developed to win wars, are a threat of total annihilation (…) No sustainable society is possible with these weapons continually poised for indiscriminate slaughter.” These are the words of Kazumi Matsui, the mayor of Hiroshima since 2011.

Eliminating nuclear weapons is the only guarantee they will never be used. Nuclear power and nuclear weapons are two sides of the same coin. In order to end all nuclear threats, we must phase out both.

A movie ending: We ALL live happily ever after
So, what are we to do if we want to live happily ever after? As we tackle the crises of climate, inequality and health, it’s clear there isn’t one approach, but a single driver: greed. Shaping a sustainable equitable future that puts people and the planet before corporate greed and elite profiteering is necessary, and possible.

Building a better world is within our reach — and it takes all of us.
https://www.greenpeace.org/internationa ... l-threats/

[Krokodil Behko]

Evo, nema ni sat vremena.
Pljušti najjači mogući pljusak, sunce istovremeno grije ko u džehenemu, a grmi ko u Staljingradu.

[Krokodil Behko]

ZASTRAŠUJUĆE UPOZORENJE STRUČNJAKA: "Mediteranski uragani bit će sve jači, znamo i koje će zemlje biti najugroženije..."

Oluja Daniel koja je poharala Mediteran, odnoseći žrtve u Libiji, Egiptu, Izraelu i Grčkoj, mogla bi biti najava sličnih katastrofa u bliskoj budućnosti koje će biti još češće, upozoravaju klimatolozi.

Neuobičajeno jaka oluja prvo je obilnim padalinama ubila 15 ljudi u središnjoj Grčkoj prije nego što je pogodila Libiju gdje bi moglo biti više od 10.000 mrtvih.

"More neprestano izbacuje desetke tijela. Dosad smo prebrojili više od 5300 poginulih, a taj broj će se možda i udvostručiti jer je nestalih također više tisuća", rekao je za Reuters libijski ministar Hichem Abu Chkiouat. Najmanje 30.000 ljudi izgubilo je krov nad glavom samo u Derni, kaže UN.




Do Libije je oluja Daniel stigla u nedjelju nakon što je prije pogodila Bugarsku, Tursku i Grčku. Globalno zatopljenje znači da će područje Mediterana u budućnosti vjerovatno morati biti spremno za sve snažnije oluje, prenose agencije mišljenja stručnjaka.

Kao pandan američkom uraganu, hurricaneu, za mediteranske oluje meteorolozi koriste naziv "medicane", javlja Reuters.


Postoje uvjerljivi dokazi da učestalost mediteranskih jakih oluja opada s klimatskim zatopljenjem, no istodobno medicanei postaju sve jači, upozorava meteorologinja Suzanne Gray s britanskog Univerziteta Reading.

Voda niz brdo

Grčku je zadesila iznimno snažna oluja 4. septembra nakon razdoblja velikih vrućina i šumskih požara. U Libiji su poplave potopile grad Dernu: silna voda slila se niz brda obično suhim riječnim koritom, probila dvije brane i odnijela četvrtinu grada. Strahuje se da je najmanje 10.000 ljudi nestalo, objavila je federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.





Grčki klimatolog Christos Zerefos procjenjuje da je i na Libiju pala ista golema količina vode (1000 milimetara, odnosno metar) koliko je u roku od samo dva dana palo na Tesaliju u centralnoj Grčkoj. Od početka bilježenja sredinom 19. stoljeća takvo što nije registrirano. Očekujemo da će se ovakve pojave češće događati, kaže Zerefos za Reuters. No, stručnjaci kažu da će utjecaj takvih meteoroloških nepogoda na zemlje Sredozemlja vjerovatno biti neujednačen, i to najrazorniji za one koje se ne uspiju pripremiti.

Posebno je ugrožena Libija, koja je nakon nasilnog rušenja Gadafija pretrpjela više od desetljeća haosa i sukoba. Prije nego što je izbila oluja Daniel, hidrolog Abdelwanees Ashoor s libijskog univerziteta Omar Al-Mukhtar upozorio je da je Derna ugrožena zbog opetovanog plavljenja wadija, suhog riječnog korita. No, i puno uređenija Grčka imala je velike probleme s olujom koja je nosila kuće te rušila mostove, ceste i električne vodove.

Izrael je u srijedu ujutro zahvaćen jakim kišama, ostacima oluje Daniel koja je početkom sedmice izazvala smrtonosnu pustoš u Libiji i Grčkoj. Obilna kiša je neuobičajena za Izrael u septembru, piše Times of Israel. Daniel - nazvan "medicane" zbog svog mediteranskog položaja i karakteristika sličnih uraganu - crpio je golemu energiju iz iznimno tople morske vode.


A toplija atmosfera zadržava više vodene pare koja može pasti kao kiša, kažu stručnjaci. Zagrijane vode također uzrokuju sporije kretanje ciklona, što im omogućava da ispuste mnogo više kiše, rekao je za AP Raghu Murtugudde, profesor na Indijskom institutu za tehnologiju u Mumbaiju.

Do katastrofalnog ishoda dovodi kombinacija klimatskih promjena i ljudskog djelovanja: katastrofalnu poplavu u Grčkoj olakšali su šumski požari, gubitak vegetacije i rastresito tlo, a u Libiji loše održavana infrastruktura.

Do tri stepena toplije

Takvi medicanei, mediteranski uragani, formiraju se jednom do dva puta godišnje, najčešće od septembra do januara. Obično ne dosežu snagu pravih uragana, osim rijetko, rekao je Simon Mason, glavni klimatolog na Međunarodnom istraživačkom institutu za klimu i društvo Columbia Climate School.

Ali, topla voda koja je omogućila Danielu da se intenzivira i nahranila iznimnu količinu padalina fenomen je koji se uočava diljem svijeta, ističe Jennifer Francis iz Woodwell Climate Research Centera. Niti jedno područje nije imuno na oluje poput Daniela, što su pokazale nedavne poplave u Massachusettsu, Grčkoj, Hong Kongu, Duluthu i drugdje, ističe ona.





Karsten Haustein, klimatolog i meteorolog s njemačkog Univerziteta Leipzig, kaže da je Mediteran dva do tri stepena Celzijusa topliji nego prije. Oluja je vjerovatno bila pojačana iznadprosječnim temperaturama u Sredozemnom moru ovoga ljeta, dijelom šireg trenda zagrijavanja uzrokovanog izgaranjem fosilnih goriva.

I bez klimatskih promjena moglo je doći do ovakve oluje, ali posljedice vjerovatno ne bi bile tako teške. Da je Mediteran za nekoliko stepeni hladniji, Daniel se vjerovatno ne bi tako brzo razvio i ne bi udario Libiju takvom divljom snagom, smatraju svjetski klimatolozi.

[Rum]

[ElTriconi]

Jebeno pajdo cim idu stubovi na kamionu, satralo im struju. Ako dobiju struju svi u roku dan sretni su

[ElTriconi]

Goni od dalekovoda stub, nedje odnjelo garant, nema srednjenaponske mreze

[Krokodil Behko]

DUGOROČNA PROGNOZA: Toplinski valovi u Evropi će postati češći, intenzivniji i trajat će duže

Do 2050. oko polovice evropskog stanovništva moglo bi biti izloženo visokom ili vrlo visokom riziku od toplinskog stresa tijekom ljeta, pokazao je najnoviji izvještaj Međunarodnog panela o klimatskim promjenama. Predviđa se kako će ekstremne klimatske promjene znatno utjecati na zdravlje ljudi, a samim time postati uzrok smrtnih slučajeva.

Studije su pokazale da klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećavaju učestalost i intenzitet toplinskih valova i već su utjecale na zdravlje ljudi u Evropi. Na primjer, toplinski val 2010. u rezultirao je s 55 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom..
Starije osobe, djeca, (trudnice) žene, socijalno izolirane osobe i osobe slabe tjelesne spremnosti posebno su izložene i ranjive na rizike povezane s vrućinom, kao i one osobe koje pate od već postojećih zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, poremećaje bubrega, dijabetes i respiratorne bolesti. Starenje stanovništva u Evropi povećava skupinu ranjivih pojedinaca, što rezultira većim rizikom od smrtnosti povezane s vrućinom.

Rizik od toplinskog stresa, uključujući smrtnost i nelagodu, ovisi o socioekonomskom razvoju, upozorava izvještaj. Učestalost smrtnosti i morbiditeta povezanih s vrućinom bit će najveća u južnom dijelu Evrope, gdje se također očekuje da će njihova veličina brže rasti.

Predviđa se da će se broj prijema u bolnicu zbog respiratornih bolesti zbog vrućine povećati s 11 000 (1981. – 2010.) na 26 000 godišnje (2021. – 2050.), osobito u južnim dijelovima kontinenta uglavnom zbog relativnog povećanja broja ekstremno vrućih dana. Predviđa se i da će se hladnoće smanjiti diljem Evrope, posebno u južnoj Evropi, ali ne kompenzirajući predviđene dodatne smrtne slučajeve povezane s vrućinom.


Među Evropljanima, 74% živi u urbanim područjima, gdje je učinak toplinskih valova na ljudsko zdravlje pogoršan mikroklimom zbog zgrada i infrastrukture, i onečišćenjem zraka. U velikim europskim gradovima stabilizacija klimatskog zagrijavanja na na prosjek od 1,5 stepeni smanjila bi preuranjene smrti za 15-22% ljeti u usporedbi sa stabilizacijom na 2 stepena celzijusa.

Iako postoji vrlo veliko uvjerenje da će posljedice rizika neizbježno biti sveobuhvatnije i raširenije u toplijoj Evropi, dokazi o većoj toleranciji na toplinu također se pojavljuju u većini europskih regija. Buduće projekcije stopa mortaliteta u Evropi pod pretpostavkom potpune aklimatizacije sugeriraju stalne ili čak padajuće stope mortaliteta uprkos globalnom zatopljenju; međutim, postoje velike neizvjesnosti u sposobnosti prilagodbe na buduće ekstremne topline koje bi mogle biti izvan historijskih raspona.

Ostali ekstremni događaji već rezultiraju velikim zdravstvenim rizicima diljem Evrope. Između 2000. i 2014., na primjer, poplave u Rusiji ubile su približno 420 ljudi, uglavnom starijih žena.

Broj smrtnih slučajeva povezanih s obalnim i riječnim poplavama, šumskim požarima i olujnim vjetrom mogao bi znatno porasti do 2100. godine. Životna izloženost ekstremnim vremenskim prilikama za djecu rođenu 2020. bit će oko 50% veća na prosjeku od 3,5 zagrijavanja u poređenju s prosjekom zagrijavanja od 1,5 celzijusa, dodaje se u izvještaju.

[Remzudin]

Inshallah,ako bog da,gorit ce cjela evropa.