Znači Iran je na strani Armenije protiv Azerbejdžana i Amerike
Šta ćemo sad? Koji su naši?
Da napomenem, Azeri onog dana izađoše iz sale, kad se glasalo za Srebrenicu
Iran obećao borbu protiv američkog koridora kroz Armeniju koji bi se trebao nazvati po Trumpu
Iran će zaustaviti uspostavu tranzitnog koridora na Južnom Kavkazu koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, čak i bez pomoći Moskve, jer bi on ugrozio regionalnu sigurnost i promijenio geopolitičku kartu, izjavio je Ali Akbar Velayati, visoki savjetnik vrhovnog vođe Irana.
“Trump misli da je Kavkaz nekretnina koju može iznajmiti na 99 godina. Ovaj prolaz neće postati kapija za Trumpove plaćenike, već će postati njihovo groblje“, rekao je Velayati za Tasnim News, medij povezan s IRGC-om, misleći na rutu uključenu u američki posredovani mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana potpisan u petak.
On je tu ideju odbacio kao "nemoguću" i "političku izdaju" usmjerenu na podrivanje teritorijalnog integriteta Armenije.
Velayati je naglasio da je Iran uvijek bio protiv takozvanog Zangezurskog koridora, rekavši da bi on promijenio granice, rascjepkao Armeniju i ograničio pristup Irana regiji. Dodao je da je, kada su Turska i Azerbejdžan ranije gurali taj plan, Iran izveo više vojnih vježbi na svojoj sjeverozapadnoj granici kako bi pokazao spremnost da ga blokira.
Velayatijeve izjave došle su dan nakon što su armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev potpisali mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a u Bijeloj kući zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Sporazum daje Washingtonu ekskluzivna prava na razvoj strateške tranzitne rute preko Armenije koja bi povezala glavni dio Azerbejdžana s njegovim eksklavom Nahčivanom, bez prolaska kroz Iran ili Rusiju.
Oglas
Bijela kuća je saopštila da će “Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet“ povećati izvoz energije i trgovinu širom regije.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova je u subotu saopštilo da “pozdravlja“ tekst mira kao “važan korak“ ka trajnoj stabilnosti, ali je upozorilo da se projekti blizu njegovih granica trebaju provoditi “u okviru zajedničkih interesa, uz poštovanje nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, te bez stranog uplitanja“.
Velayati je ponovio taj stav, rekavši da će “bilo s Rusijom ili bez Rusije, poduzeti korake da zaštite sigurnost Južnog Kavkaza“ i dodao da vjeruje kako je i Moskva protiv tog koridora iz strateških razloga.
Nazvavši koridor “političkom zavjerom, a ne samo trgovačkim putem“, Velayati je rekao da bi on otvorio put NATO-u da se pozicionira “poput poskoka“ između Irana i Rusije.
Tvrdio je da nijedna armenska vlada ne može legitimno pristati na “podjelu“ svoje teritorije, bez obzira na pritisak SAD-a, te je ustvrdio da je čak i premijer Pašinjan ranije rekao iranskim liderima da se protivi toj ruti.