Zašto se ADHD ne treba tretirati kao medicinski poremećaj

[ironman]

Neunistiva sorta.
Ja sam svoju nenu a zvao je majka volio vise nego mamu.
Blagost i utjehu sto sam u zivotu osjetio ko dijete a i kasnije od nje je bilo.
I ona je bila slicna..nema toga sto nije mogla stic i uradit..
A nije to bio jednostavan zivot.
Sebe sad kad pogledam..nisam ja lijen znam da nisam . Ali uopce se ne mogu uporedit sa njom.

[ElTriconi]

I sta je odgovor medicine na to? Metnu ti tablete da te uspore a tablete imaju kolko hos nuspojava. Za ozbiljnije nuspojave ti daju tablete koje ce mozda ublazit nuspojave. Moguce da je kod tebe fazon sto si pokupila dosta maminih ponasanja, sto je normalno.

I ja sam isti ko babo sto se tice ponasanja i svega. Jednostavno vremenom te oblikuju da licis na roditelje i to ti je to.

[tuzlak1212]

Ma i s tabletom il bez nje il ces nesto uradit il neces

[Dori]

Nasi prijatelji imaju cerku kojoj su diagnosticirali ADHD i dali joj neke ljekove....Da ne pricam sad sve, ali ona je sad vec djevojka i ne moze npr polagati vozacki, jer uzima te tablete....

[Morgen]

Neke moje bivse zaove sin bio dijagnosticiran od uciteöjive 1. razreda! da ima adhd i preporucila da mu se prepise terapija. Mali je bio jednostavno samo „zivahan“ (sto se mene tice uopste nije bio toliko) ali uciteljica se nije mogla nositi tim.
Ja sam zapretila zaovi da u zivotu nikad necu pricati vise sa njom ako mu stvarno da Ritalin. Jednostavno se nije njemu dosta posvetila, razvodila se tad od njegovog oca.

[HAVANA]

Sta je ritalin?Da mi da djetetu lijek jer je zivahno?Pa kakvo ce bit?Nek ga majci svojoj da.

[HAVANA]

E cuj ritalin.Pa u nase vrijeme da su te budale u lance bi nas okovali.

[Morgen]

Ali da se usudi da daje dijagnozu, alo

[HAVANA]

Mom je davat nece nek daje ko mu dozvoli.Moze bit sta hoce,osjecat se musko ko zensko,zensko ko musko,i ko cuko moze,moze musko pisat u zenskom wc-u,moze bit i ono,svasta moze al ne moze bit zivahno i nestasno.Odma lijek daj.Ma mrs u tri pm.

[Nora Ibsenova]

Mom je davat nece nek daje ko mu dozvoli.Moze bit sta hoce,osjecat se musko ko zensko,zensko ko musko,i ko cuko moze,moze musko pisat u zenskom wc-u,moze bit i ono,svasta moze al ne moze bit zivahno i nestasno.Odma lijek daj.Ma mrs u tri pm.

Nisu djeca zivahna, nego roditelji lijeni.

Davno sam baby sittala djevojcicu od 2 do 6 godine kad je krenula u skolu i prepoznala sam da je hiperaktivna ali i prepreprepametna, ako hoces da ne rasturi sve oko sebe ko tornado, svaka sekunda mora bit necim njoj interesantnim ispunjena, inace, Cao djaci.

Crtani? 5 minuta gleda i onda nema sanse, telefon? ma kakvi, sjede na minut i gotovo, ode, al i dalje nosi telefon.

Nije se dala grlit, mazit, pokazivala je nekad i zelju, pa dodje u krilo, ili nasloni glavu, ali zato kad spava moras cijelo vrijeme i ti biti tu da te drzi za prst.

Da 4 smo naucile pisat, s 5 citat, one djecije pitalice I zagonetke mi je odgovarala u seundi ono ko da se Salim, sto je to pitam, Kako to ne znam

Molila sam njene da je vode gdje testirati, ne zato da joj daju lijekove, nego da vide Kako gdje da je usmjere

Ovako je postala problematican djak, prebacena iz osnovne skole prije 5 razreda jer je bila nepodnošljiva, brzo skonta sta je tema dana i njoj se vise ne prati cas, ode.

[HAVANA]

Pa to je na roditelju da prati svoje dijete kakvo je i da usmjeri tu energiju i izvuce maksimum dobrog iz nje.Svako dijete je prica za sebe,moras pratit,posvetit paznju,dat ljubav,razumijevanje,podrsku…Usmjerit da tu energiju ispravno sagori.Ja sa mladjom nisam nista moro,hoce sve ali razumno i u granicama normale.Starija skijanje od malih nogu,2 puta je hitna odnijela,dao joj quad da proba ,odma se ona u banderu zabila,nema zipa da ga nije probala,pobjegla nam skocila s dubrovackog mosta s onom kanafom,polozila vozacki isto frajer vozi,s 18 odma u donesi na dostavu hrane,polozila za brod do 18 metara,skuter,gliser,boga oca vozi,sve skole zavrsila na vrijeme,diplomirala,magistrirala,svijet oplovila,skucila se a 26 godina.I sta cu joj?Da je nisam razumio i podrzavo,da smo je sputavali sad bi u belaju bila velikom,sigurno…Sta sam trebo,tablete za smirenje joj dat? Ja sam slican bio i moro sam na tezi nacin spoznati sve to i profurati.Ona ne mora.I takvo neko dijete kljukati tabletama jer neki celavi debil misli da je hiperaktivna i odudara od svojih vrsnjaka,sestre itd je debilno.Nego lakse im celi dopustit da im eksperimentise sa djetetom nego mu posvetiti paznju i razumiti ga.

[Nice]

Samo da skinu odgovornost sa sebe, to je to.... mislim na roditelje

[Veca]

Nasi prijatelji imaju cerku kojoj su diagnosticirali ADHD i dali joj neke ljekove....Da ne pricam sad sve, ali ona je sad vec djevojka i ne moze npr polagati vozacki, jer uzima te tablete....

ja, da sam ona, bih postepeno sama sebi ukinula te tablete, prvo bih smanjila na pola, pa onda na cetvrtinu, pa svela na nulu...moj stariji sin je imao ADHD, vec od malena sam primijetila, nisam ga htjela voditi doktoru, djetetu je najlakse uturit psiho dijagnozu, ja sam se trudila oko njega i upravljala s tim...i sta ja znam, sve je islo svojim tokom, trudila sam se da ima sto manje stresa...i kad sam se rastavila od muza, novi grad, nova skola, novi prijatelji, dijete to nije moglo bas tako svariti................i onda me uciteljica pozvala u skolu i rekla mi, da ona misli, da je on hiperaktivan, (mislim u sebi, e jesi me iznenadila), a u skoli prije te, nikad nisam od ucitelja cula tu rijec i drzi nedaj, tacno me je prisilila da ga odvedem doktoru, i odvela sam ga, doktor je i dijagnosticirao ADHD, prepiso mu ritalin, nije ga dobro podnosio, smirio se, ocjene popravio, ali dijete mi je izgubilo svoju osobenost, kad sam ja to primijetila, nije mi bilo drago, uzimao je neko vrijeme ritalin, mozda jedno godinu dana i onda mi je rekao-mama, ja ovo vise necu uzimati-ja kazem, dobro, sine-fino krenemo smanjivati dozu i prekinuo skroz...jest da je u pubertetu bio malkice nestasan, a i neka je, kad ce ako nece tad...zavrsio svoju skolu, Realschulabschluss mit Qualifikation, 3 godine koledza, stekao zanimanje, radi godinama, stekao i druge kvalifikacije, cim je stekao godine, odmah polagao, cak ima i za onaj veliki kamion vozacku, kad mi je poslao sliku kamiona koji vozi, ja umrla hvala Bogu, ne vozi ga vise, napustio je taj posao, sad sjedi u kancelariji k'o gospodin, a kad treba ide i vanka iz firme, pravi im pare super zadovoljni s njim ...djetetu je najlakse dijagnozu uvaliti i proglasiti ga bolesnim, jah, tableta ce sve srediti, hoce al' u Qrtzu sa djetetom moras raditi.

[Morgen]

Svaka cast veco!

[ElTriconi]

Mene su mama i babo ljecili kajsem i sad im cudo sto ih ne zovem i sto imamo poslovan odnos

[Veca]

Mene su mama i babo ljecili kajsem i sad im cudo sto ih ne zovem i sto imamo poslovan odnos

i meni moji, sad kad su odrasli, prebacuju sto ih nisam gazila nogama i sad kad ih vidim kako se prema meni ponasaju, tacno mi bude zao sto ih nisam boxala

[tuzlak1212]

Ma ne znaju u tom vaktu roditelji kako bit roditelj, to je sve borba i njima a plus i njih su lemali ko volove, nisu nista drugacije ni znali

Lahko je danas s internetom i pristipacnim infirmacijama palamudit sto oni bez informacija nisu bili bolji, nisu jer nisu mogli teoretski ni prakticno (mislim na vecinu, sad da se neki sin Emilije Popadic ne upali)

[tuzlak1212]

Danas moja generacija cita knjige godinama o djeci i roditeljstvu pa razmislja bil pravilo djecu il se nastavilo drogirat, nije to tad tako islo, djeca su bila i asset i teret, danas je dijete samo teret i to bezobrazni teret, zato se niko i ne poradja jer nemas od djeteta nista i plus nemas ni zivota vise kad ga dobijes

Treba vratit doba kajsa, batina i child labora vidjet ces kako cemo se nakotit ko Kina

[Veca]

ovdje se familije raspadaju zbog hiperaktivne djece, djeca se salju u domove ili u druge familije...ima reportaza koliko hoces, gdje su te familije snimali

[Krokodil Behko]

ADHD I AUTIZAM: Trend na društvenim mrežama, testovi za samodijagnosticiranje

ADHD i autizam nisu slučajno vrlo često tema na TikToku i Instagramu. Sve je više svijesti o tome da svaki ljudski mozak funkcioniše drugačije. U tome leži ogroman potencijal – za sve nas.

Na društvenim mrežama u trendu su testovi za samodijagnostiku. Mnogi međutim pogrešno ili netačno prikazuju simptome ADHD-a (poremećaja pažnje i hiperaktivnosti) i autizma (medicinski: poremećaj iz spektra autizma).

Često time dodatno učvršćuju predrasude i stereotipe, poput slike djeteta s ADHD-om koje se stalno vrpolji i ne može da se koncentriše, ili nekoga s autizmom, ko živi društveno izolovano i ponaša se čudno, prenosi Deutsche Welle.


TikTok testovi: često obmanjujući, ali ponekad i korisni


Novo istraživanje iz SAD pokazuje da upravo popularni TikTok snimci na ovu temu imaju ozbiljne sadržajne slabosti.

Više od 50 odsto simptoma koji se u njima navode kao karakteristični za ADHD, iz medicinske perspektive to zapravo nisu – već su „normalna ljudska iskustva“. Prema rezultatima studije, mladi koji se informišu o temi preko društvenih mreža precenjuju koliko je ADHD zapravo rasprostranjen i lakše pretpostavljaju da su i sami pogođeni.

Sličan efekat je još 2023. utvrđen i u jednoj studiji o TikTok sadržajima vezanim za autizam.

Ipak, činjenica da su internet testovi samodijagnostike toliko popularni ukazuje i na veliki nedostatak informacija. Hashtagovi #ADHD, #ADD, #ADHS #ADS i #autizam su među deset najčešće korišćenih zdravstvenih hashtagova na društvenim mrežama.

Ti klipovi su često jedini izvor informacija koji je ljudima uopšte dostupan. Ipak, oni takođe podižu svijest o tom zapostavljenom problemu i mogu doprinijeti razbijanju predrasuda. Za one koji su zaista pogođeni, samodijagnostika preko društvenih mreža može biti važan prvi korak – da postave prava pitanja i potraže zvaničnu dijagnozu.



ADHD: Haos i hiperfokus


ADHD je psihički poremećaj koji se češće javlja kod djece i adolescenata, ali može da potraje i tokom cijelog života.

Jedan od onih koji su pogođeni ovim poremećajem opisuje to ovako: „Kao da kroz glavu prolazi pokretna traka misli. Kad god nešto pogledam, odmah mi se u glavi pojavi neka riječ, neka uspomena ili nešto što jednostavno uz to pomislim. Zamislite da je na vas pričvršćeno 15 do 20 užadi i da vas vuku u različitim pravcima.“

Ljudi sa ADHD-om se brzo zamaraju kod monotonih zadataka. Kada ih nešto zaista zainteresuje ili ih emocionalno stimuliše – kod osoba sa ADHD-om vrlo često automatski uspostvlja hiperfokus. Tada mogu satima da budu potpuno uronjene u zadatak – na primjer, crtanje, programiranje, igranje video-igara ili istraživanje neke teme – bez prekida. To je dvosjekli mač: može biti produktivan (ako se usmjeri na pravi cilj), ali i problematičan (ako dovodi do zanemarivanja važnih svakodnevnih obaveza).

Poremećaj iz autističnog spektra (PAS)

Autizam može da se ispolji na razne načine, pa stručnjaci više ne govore o autizmu kao jedinstvenom pojmu, već o poremećaju iz autističnog spektra (PAS). U medicini se dugo razlikovalo između ranog dječjeg autizma, Aspergerovog sindroma i atipičnog autizma, ali se ta podjela danas smatra prevaziđenom.

Uobičajene osobine koje se javljaju kod ljudi iz autističnog spektra uključuju specifičan način ophođenja prema drugim ljudima. Mnogi izbegavaju kontakt očima, teško se uživljavaju u tuđe emocije ili ne razumiju ironiju. Neki od njih imaju poteškoće u učenju govora ili govore monotono. Za mnoge je takođe tipično da su im veoma važni ustaljeni rituali i rutine.

Ipak, poremećaji iz autističnog spektra su toliko individualni da se nijedna od ovih osobina ne mora nužno javiti kod svih.

Neurodivergentnost: Biti drugačiji nije bolest

Ljudi s autizmom ili ADHD-om nazivaju se i neurodivergentnima, jer njihov mozak funkcioniše drugačije u odnosu na prosječan. Međutim, zbog neprilagođenosti društva, mnoge neurodivergentne osobe razvijaju dodatne psihičke probleme tokom života – depresiju ili anksioznost – pogotovu prije nego što su dijagnostifikovani kao neurodivregenetni.

Koliko je ljudi koji nisu neurotipični? Odgovor zavisi od istraživanja i varira od zemlje do zemlje. Britanski naučnici procjenjuju da tri do četiri procenta populacije ima ADHD, a više od tri procenta verovatno spada u autistični spektar.



Kada se tu ubroje i druge dijagnoze, na primer disleksija (teškoće u čitanju i obradi pisanog jezika) ili diskalkulija (teškoće u razumijevanju brojeva, računanju) – iako je inteligencija prosječna ili iznad prosjeka – onda je i procenat neurodivregnetnih u svijetu 15-20 odsto.

Različiti sistemi pažnje

Tri sistema pažnje upravljaju time šta primećujemo iz svijeta oko nas.

Alarm: Prvi sistem pažnje nas alarmira kada se desi nešto neočekivano – tada se budimo i koncentrišemo. Kod autističnih osoba taj sistem se vrlo lako aktivira, dok se kod osoba sa ADHD-om aktivira relativno kasno.

Orijetnacija: Drugi sistem pažnje dodjeljuje značenje nadražajima i sortira ih – povezuje ono što pripada zajedno. U zavisnosti od toga, možemo da vidimo granu, cijelo drvo ili šumu. Ovaj sistem je kod mnogih autističnih osoba proširen, pa oni opažaju više detalja.

Ekzekutiva: Trećim sistemom mi svjesno upravljamo pažnjom, na primer tako što sebi kažemo: „Nemoj da zaspiš, skoncentriši se, razmišljaj logično!“

Eksperimenti pokazuju: osetljivost ovih triju sistema pažnje može se veoma razlikovati od osobe do osobe. To znači i da neko može da pokaže autistične osobine u jednoj dimenziji, a u drugoj da ima izražene karakteristike ADHD-a.

Kako bi trebalo da se promeni društvo ?

„U jednom kubnom milimetru mozga ima više veza nego što u Mliječnom putu ima zvijezda. Zbog toga ne postoje dva ista ljudska mozga“, kaže Andre Cimel, direktor Centra za istraživanje neurodiverzitetа na Univerzitetu u Hamburgu.

On kaže da bi za sve bilo važno da već u školi naučimo kako funkcionišemo: „Ako znam u čemu je moj nervni sistem posebno dobar, a gdje mi je potrebna pomoć, onda će i moj obrazovni uspijeh biti najveći.“


Ipak, neurodivergentne osobe vrlo često imaju poteškoće pri traženju posla, čak i oni koji su visoko obrazovani i natprosječno inteligentni. U zavisnosti od istraživanja, stopa nezaposlenosti kod autističnih osoba kreće se između 40 i 60 procenata. Ono što bi im moglo pomoći jeste mirno radno okruženje, podrška u vidu tehničkih sredstava, prostori za povlačenje i individualno prilagođeno radno vrijeme.