Banke, agencije, krediti, leasing

[HAVANA]

Ja kad bi to radio ispo bi u avazu peti dan

[HAVANA]

U stvari ne bi moglo i da hocu zbog visine pologa.

[HAVANA]

Cekaj ba majo ne kontam to.Nemoj se u belaj uvalit.Nemam obrt pa ne znam bas tacno ali polog pazara je polog pazara.Po rn taj i taj za to i to…Kako sebi polozis pa na obrt?Ispade sama sa sobom radis,sebi prodajes.Sva naplata od tebe?

[ironman]

Ja mogu uplatit pazar preko bankomata ali direktno na racun firme.
Ne moze ko kod Maje.

[HAVANA]

Naravno

[HAVANA]

I knjigovodstveno ces rasknjizit ako te pita inspekcija sta je.Ovo na svoje ime ne zvuci nimalo dobro

[Pasaga]

imam 3. konta
....mjesta na njima kolko volis

[Melek]

Ode Maji u tvorza, ti jarca

[Maja]

Cekaj ba majo ne kontam to.Nemoj se u belaj uvalit.Nemam obrt pa ne znam bas tacno ali polog pazara je polog pazara.Po rn taj i taj za to i to…Kako sebi polozis pa na obrt?Ispade sama sa sobom radis,sebi prodajes.Sva naplata od tebe?

Ma jok bolan, na racun od obrta prebacim samo koliko moram dati za doprinose, tvrtku i sl.
Ostalo drzim na svom racunu. Nemam ni knjigovodju, nit su mi ikad ista provjeravali. Samo jednom inspekcija pregledala radnju. Ja sam mala maca za njih, ko ce mene provjeravati.

[HAVANA]

Ne kontam.Koji ti je onda i sta ti je prihod? Odakle ti novac za rashod? Ako imas registrovanu djelatnost moras onda imati promet,prihod,rashod,troskove poslovanja itd Zar moze ikako i ista bez knjigovodje? Sta ces prikazati na kraju godine,ko ce ti napraviti bilans stanja i uspjeha.I jos sto pitanja,ne kontam.

[Maja]

Svoj ti poso...

[HAVANA]

Dobro bona ja ti sa najboljom namjerom govorim.Doce oni, ne sekiraj se. https://chronos.ba/alati/pravilnik-o-bl ... oslovanju/. Pravna i fizička lica lica koja naplaćuju novčana sredstva u gotovini, po bilo kom osnovu, imaju izričitu zakonsku obavezu polaganja iste na transakcijski račun. Izuzetak je dnevni promet do 200,00 KM koji se ne mora položiti na transakcijski račun sutradan, već nakon isteka radne sedmice.

Gotov novac se mora evidentirati (zadužiti) u blagajnu, svakodnevno, što je propisano članom 22. stav 4. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH (“Službene novine FBiH”, broj 83/09). U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine koja se vodi u blagajni pravnog lica. Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se računovodstvu na knjiženje istog, a najkasnije narednog dana.

[Maja]

Ja nemam blagajnu, nemam kasu, kako ce oni znati koliki mi je promet kad mi novac daju u ruku a ja s njim u novcanik

[HAVANA]

Ok.Ne kontam ja uopste sta ti imas.Samo pazi.Procitaj odluku o osnivanju,sudsko rjesenje,broj djelatnosti…Sta god da imas ako je registrovana djelatnost podlijezes zakonskim obavezama za to i to…Ne postoji ni jedan oblik poslovnog subjekta da ne mora evidentirati promet i sve sto iz toga slijedi…

[Maja]

Vidi, da ja sad odlucim prodavati kolace u Bingu npr to bi vec bila druga stvar. Morala bih imati bar kod, Bingo bi mi morao uplacivati na racun od obrta i tad bih morala cini mi se 10 posto od iznosa koji mi uplati bingo platiti kao porez posto nemam kasu, pdv. Ali posto prodajem obicnim ljudima, daju mi kes iz ruke u ruku i moja obaveza prema drzavi je pausalni porez kojeg uplacujem 1 mjesecno plus za novu godinu na ime tvrtke i sto platim za potvrdu da nisam u pdv sistemu.
Drugacije je kod mene, sve sam se ja raspitala kod racunovodje prije otvaranja obrta.

[HAVANA]

Ok,samo pazi.Ja opet mislim da nije u redu poloziti novac na svoj racun pa sa svog na racun obrta,ako je tako.U stvari siguran sam da nije u redu.A doo garantuje osnivackim kapitalom…Obrt vlastitom imovinom!!!

IMG_0398.jpeg

IMG_0399.png

[HAVANA]

A knjigovodja sto te moze uvalit u belaj niko ne moze.
Kao pausalac moras voditi knjigu prometa obrazac kp-1042 ili ako bas nista nemas sa pravnim licem opet moras imati zaveden promet.Pitaj ti opet,,,

https://pufbih.ba/v1/public/upload/file ... u_FBiH.pdf.

IMG_0401.jpeg

[Krokodil Behko]

Zauzeto

Ako si izgubio na mostu, imaš priliku da dobiješ na ćupriji

PROMJENE NA TRŽIŠTU: ASA banka na berzi, nominalna vrijednost ukupne emisije obveznica iznosi 60 miliona maraka

ASA Banka d.d. Sarajevo objavila je javni poziv za upis i uplatu prve emisije obveznica javnom ponudom putem Sarajevske berze vrijednosnih papira.

Emisija je odobrena rješenjem Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH.

Nominalna vrijednost ukupne emisije iznosi 60 miliona KM. Riječ je o 60.000 obveznica nominalne vrijednosti po 1.000 KM.

Obveznice će nositi prinos na glavnicu po fiksnoj kamatnoj stopi 6 posto na godišnjem nivou.

Dospijeće glavnice je 6 godina, a računa se od dana donošenja rješenja o uspješnosti emisije od strane Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH.



Isplata glavnice se vrši jednokratno po dospijeću, a isplata kamate će se vršiti mjesečno kroz šest godina. Period upisa obveznica je od 17. februara do 18. marta 2025. godine.

Emisija će se smatrati uspješnom ukoliko se u predviđenom roku upiše i uplati najmanje 60 posto ukupnog broja ponuđenih obveznica.

Podsjetimo, ASA Grupacija jedna je od pionira u prikupljanju novca na financijskom tržištu među privatnim kompanijama u BiH.

U BiH se uglavnom entiteti zadužuju na ovaj način, odnosno izdavanjem vrijednosnih papira.

Prošle godine je ASA Finance, također član ASA Grupacije, emitirala obveznice u vrijednosti od 30 miliona KM.

[Arthur Dent]

kupovati, nego sta.

[Krokodil Behko]

Život na kredit – bh. svakodnevica. Kredit - dužničko ropstvo ili rješavanje problema? Građani se sve više zadužuju za pokrivanje osnovnih troškova.

Prema podacima Centralne banke BiH na kraju maja ove godine, krediti plasirani stanovništvu iznose 13,5 milijardi maraka. Prednjače nenamjenski krediti. Stručnjaci pozivaju na oprez i važnost finansijske pismenosti.


Zinka Mujkić je u penziji i kreditno je zadužena. Minimalna penzija nedovoljna je, kaže, za život dostojan čovjeka.


"Pola penzije minimalne u kreditu. Ne možete više biti ni čarobnjak".

Potvrđuju nam to i drugi anketirani građani. Kreditno su se zadužili uglavnom za kupovinu stana i pokrivanje osnovnih troškova života.

- Kredit da mogu državi plaćati dadžbine.

- Stambeni kredit digli, hipotekarni, ne možeš drugačije, kako?

Ovo su podaci Centralne banke BiH - Najveći dio kredita stanovništvu od oko 13 i po milijardi maraka se odnosi na nenamjenske, gotovinske kredite koji su na kraju maja iznosili skoro 10 milijardi, slijede stambeni, potom po kartičnom poslovanju, te oni za preduzetništvo i kupovinu automobila.

"Krediti stanovništva u Federaciji su rasli nekih 6 posto u odnosu na kraj 2024. godine i samim tim dostigli su vrijednost preko 10 milijardi KM u kontekstu makro ekonomskih prilika, inflacije, promjena ukupnih, bilo je očekivano da će se krediti građana mijenjati i rasti", objašnjava Amil Nukić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH.

A zašto posljednjih godina građani sve česće posežu za kreditima, razlozi su brojni.

"Imamo enorman rast cijena energenata, hrane stanovanja i ostalog. S druge strane primanja građana ne prate dinamiku rasta ovih cijena i stvara se jaz koji građani nastoje namiriti iz potrošačkih kredita", pojasnila je Velida Krvavac, predstavnica Udruženja banaka BiH.


Iz Udruženja banaka navode i da su zaduženja u BiH mnogo niža u odnosu na ona u zemljama regije i Evrope. Istovremeno, depoziti kontinuirano rastu.

Građani na računima imaju više od 18,3 milijarde maraka. I dok se jedni kreditno zadužuju, drugi štede.

"Sve je dramatičnije stanje u kojem se građani nalaze, a istovremeno imamo rast štednje u bankama koja pokazuje potpunu razdvojenost društava u BiH - malobrojno društvo bogatih koji su i u mogućnosti da štede, kupuju stanove, vikendice, luksuzne automobile, i ogromna većina stanovnika, jedva uspijeva da preživljava i pokriva se svojim prihodima ili ni to nije u mogućnosti nego preživljava zahvaljujući doznakama iz inostranstva ili kreditima raznih vrsta", upozorava ekonomski stručnjak Igor Gavran.

"Problem je ako kredit uzimamo da krpimo porodični budžet, nažalost, izgleda da sve više ljudi na feninge i na takav način krpi kraj sa krajem", kaže Aziz Šunje, ekonomski stručnjak.

Stoga je potrebna strateška pomoć. Neophodno je, zaključuju sagovornici, utjecati na smanjenje cijena i istovremeno raditi na povećanju primanja i prihoda. Ukoliko se ipak odlučite kreditno zadužiti, budite oprezni.

(Federalna.ba)