Post: # 945383Post
Krokodil Behko
27 May 2016, 19:58
KARAMARKO EKSKLUZIVNO ZA AVAZ: Nema stabilnosti u BiH dok RS ne prizna genocid
Reći ću otvoreno, nisam zadovoljan količinom podrške nekih naših partnera, ali ih razumijem - kazao je prvi potpredsjednik Vlade Hrvatske i lider HDZ-a Tomislav Karamarko u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz", komentirajući izostanak podrške partnera iz Mosta nakon izbijanja afere koju su hrvatski mediji nazvali "Konzultantica". Riječ je o, kako Karamarko kaže, takozvanoj aferi, a tiče se navodnog poslovnog odnosa njegove supruge Ane i prijatelja Josipa Petrovića, savjetnika mađarske naftne kompanije MOL.
Naivni Most
Stvar bi se, ako su izvještaji hrvatskih kolega tačni, trebala rasplesti upravo danas. Most tvrdi da je većina njegovih zastupnika u Saboru protiv izglasavanja povjerenja Karamarku, iako službeno odluka nije donesena. Špekuliralo se i o navodnom ultimatumu koji je čelnik Mosta Božo Petrov dao Karamarku ponudivši mu da do danas ode sam te da, umjesto njega, HDZ kandidira drugu osobu za novog prvog potpredsjednika Vlade RH. O uzdržanom držanju Mosta nakon izbijanja afere, Karamarko tek kaže:
- Gospoda iz Mosta nemaju pretjeranog političkog iskustva, posebno na nacionalnoj razini. Oni su u vlast ušli, rekao bih, prilično poetski, dosta naivno. Mislili su da je teorija isto što i praksa. Kad su doživjeli prva razočaranja, počeli su tražiti krivce oko sebe, umjesto da pogledaju što su sami pogrešno napravili.
Ne možete voditi vlastitu politiku baveći se unutarnjim problemima druge stranke. Isto tako, pokušaj glumljenja moralne vertikale i uzora drugima, prilično je opasan hod po tankom ledu. Za sada kolega Petrov i neki iz Mosta hodaju po tankom rubu međusobne korektnosti i uvažavanja i za to ću zaista imati još jako malo razumijevanja - kazao je Karamarko.
Čovjek o kojem se ovih dana najviše priča u Hrvatskoj i regiji, za "Avaz" govori i o svojoj zemlji kao predvodniku regiona i mogućnosti snažnijeg aktiviranja specijalnih veza Federacije BiH i Hrvatske, važnosti širena NATO-a i odnosima među zemljama bivše Jugoslavije. Osvrnuo se i na napade na biskupa Franju Komaricu i izjave Milorada Dodika, ali i komentira optužbe za ustaštvo, te kako će Hrvatska pomoći BiH na putu ka EU.
Ovih dana u bh. entitetu RS provodio se, praktično, linč nad biskupom Franjom Komaricom zbog njegove usporedbe progona Hrvata iz Banje Luke s Blajburgom. Vi ste podržali biskupa Komaricu, koji je jedan od istinskih heroja povratka. Kako komentirate te napade iz RS i zašto ste reagirali?
- Ne smijemo zatvarati oči pred problemom koji postoji. Uvijek je nezahvalno kad neki političar iz Hrvatske komentira stanje u BiH, ali ne smijete zaboraviti da Republika Hrvatska ima obavezu prema Hrvatima u BiH. Koliko su naše dvije države upućene jedna na drugu, govori i povijesna činjenica o slamanju velikosrpske agresije tek kad su naše dvije države počele voditi zajedničke vojne operacije temeljem međunarodnih sporazuma kojima su velike sile bili svjedoci, a iz kojih i danas proizlazi briga Hrvatske za stabilnost i suverenost BiH.
Oni koji ne žele samostalnu i cjelovitu BiH, najprije krenu s optužbama Republike Hrvatske za navodnu podjelu države i za miješanja u unutarnje stvari. Pri tome se pazi da se ne spomene činjenica kako je baš Hrvatska među prvima priznala cjelovitost i suverenost BiH. Dakle, sve što Hrvatska politički zastupa kad je u pitanju BiH, ne ide u prilog onome što danas jest Republika Srpska i što se u RS događa. Posebno zabrinjava činjenica što u RS i danas odbijaju priznati genocid koji je počinjen u Srebrenici, što odbijaju prihvatiti odgovornost za ratne zločine.
To je trajna prepreka stabilnosti BiH, države u kojoj živi veliki broj Hrvata, s kojom Republika Hrvatska ima prilično dugu granicu i kroz koju prolaze neki, za nas vrlo važni prometni koridori. To što biskup Komarica radi trebao bi podržati svaki političar kojem je mir prioritet u vođenju politike. Ako netko staje na put pokušaju povratka ljudi u njihove domove, onda usporedba s Blajburgom i nije pretjerana.
Strateške veze
S druge strane, predsjednik RS Milorad Dodik kazao je da Vi potičete proustašku politiku koja je u Jasenovac odvela 500.000 Srba. Vaš komentar?
- Zaista je nevjerojatno i licemjerno da netko poput Milorada Dodika, tko negira genocid u Srebrenici, javno bilo kome dijeli lekcije. Pa Srebrenica se dogodila praktično jučer, a on nam danas govori kakve bi odnose trebali voditi.
Njegova retorika ne pridonosi ničem drugom nego relativiziranju srpskih zločina u BiH i Hrvatskoj, a Hrvatsku konstantno pokušava dovesti u vezu s ustaškim režimom. To tako neće ići. Opet mogu ponoviti i da, ako se Milorad Dodik želi zaista posvetiti razvoju ozbiljnog dijaloga, neka prestane dovoditi u pitanje istinu o stradanju Hrvata i Bošnjaka u dijelu BiH kojem je on danas na čelu.
Kako vidite odnose između BiH i Hrvatske? Koliko ste zadovoljni i u kojem bi smjeru oni trebali ići, prema Vama? Često dolazite u BiH.
- Naše dvije države strateški su povezane na više područja. Već sam spomenuo da kroz BiH prolaze neki za nas vrlo značajni prometni pravci. Postoji velika povezanost naših gospodarskih subjekata. Mislim da mogućnosti kulturne suradnje nisu ni izbliza iskorištene. Nisam zadovoljan razinom dosadašnje suradnje i vjerujem da ona može biti znatno bolja. BiH je, na neki način, zagrljena Hrvatskom na strani koja gleda prema Europi. U Europskoj uniji postoje znatna sredstva koja potiču aktivnosti država članica u prekograničnoj suradnji s onima koje to nisu. To može biti prilika za obje države.
Hrvatska kao jamac
Može li Hrvatska i na koji način pomoći bržim evropskim integracijama BiH u EU? Više hrvatskih dužnosnika jasno je kazalo da je interes Hrvatske ulazak BiH u EU, što prije.
- Hrvatska na tom području može pružiti veliku pomoć, ali osnovni preduvjet je postojanje jasno izražene volje nositelja vlasti u BiH. Mi želimo da BiH dođe u društvo država članica EU i da imamo isti pravni okvir kojeg ćemo se držati.
Dakle, Hrvatska može jako pomoći svojim iskustvom, možemo svoje stručnjake, pa čak i cijele timove, staviti na raspolaganje u pripremi pravnog okvira, možemo ustupiti prijevode pravne stečevine EU bez kojih je nemoguće obaviti sve što je potrebno u pristupnom procesu. Možemo i želimo pomoći, a zauzvrat tražimo samo iskreno političko partnerstvo i istinsku orijentiranost cijele BiH europskim vrijednostima.
Dejtonski sporazum dao je Srbiji i Hrvatskoj da mogu uspostaviti specijalne veze s entitetima. Razmišlja li Hrvatska u smislu snažnijeg obnavljanja tih veza sa FBiH, o čemu se ponekad govori u javnosti?
- Mi smo u Republici Hrvatskoj otvoreni za sve vrste suradnje koja će BiH voditi na put u Europsku uniju. Dok se to ne dogodi, tražimo da se poštuju preuzete međunarodne obveze i da se Hrvatima u BiH osigura potpuna ravnopravnost i uvažavanje činjenice da su konstitutivni narod. Dakle, Hrvati moraju u svemu biti ravnopravni s ostala dva konstitutivna naroda i tu nitko ne smije računati da će nešto značiti to što su Hrvati najmalobrojniji. To potpisani međunarodni dokumenti kojima je i Hrvatska jamac, nigdje ne spominju kao važni faktor u provedbi potpisanoga.
Mislim da bi za cijelu BiH, a posebno za Federaciju BiH, bilo dobro jačanje gospodarskih, kulturnih i političkih veza s Hrvatskom. Mi smo spremni na to temeljem pravne stečevine EU koju smo preuzeli i koju moramo poštovati. Konačno, Hrvatska s Federacijom Bosne i Hercegovine ima potpisan i Ugovor o posebnim odnosima za koji smatram da se zaista može kvalitetnije koristiti i primjenjivati. Vlada u kojoj sam član sasvim sigurno će intenzivno raditi na tome.
BiH mora u NATO
Koliko je, prema Vama, važno da se NATO širi u regiji, u BiH, primjerice, i da njegova pozicija jača radi šire stabilnosti?
- NATO je neosporni faktor mira i stabilnosti u svim državama članicama, odnosno u svim dijelovima svijeta u kojima se vijori zastava saveza. NATO nije samo vojni savez. Riječ je, prije svega, o političkom udruživanju kojem je cilj obrana modernih demokratskih vrijednosti i mira. Taj savez danas nema alternativu. Bilo bi vrlo važno da BiH postane članicom NATO saveza zbog nekoliko stvari.
U procesu priprema za članstvo BiH bi uz pomoć drugih prošla kroz prilagodbu NATO standardima, što se ne odnosi samo na djelovanje i ustroj vojske nego i na političku razinu. Nakon što bi postala članicom NATO saveza, BiH bi bila potpuno sigurna država od bilo kakve vanjske ugroženosti ili unutarnje prijetnje. Za Hrvatsku bi to bilo vrlo poželjno, jer bismo u susjedstvu imali državu u kojoj je mir garantiran istim standardima koje i mi imamo.
Žele me politički eliminirati, zato brutalno napadaju moju obitelj
Posljednjih dana Hrvatsku potresa afera o Vašem, navodnom, sukobu interesa zbog poslovnog odnosa između Vaše supruge Ane i prijatelja Josipa Petrovića, savjetnika mađarske naftne kompanije MOL. Šta je istina o toj aferi?
- Malo ću vas ispraviti, radi se o takozvanoj aferi. A takvom je mogu okarakterizirati jer za nju nema baš nikakvog temelja, s obzirom na to da se temelji na suradnji dvije privatne tvrtke, jedna od kojih je tvrtka moje supruge, a koja je započela prije nego sam uopće postao predsjednik HDZ-a, a završila istog trenutka kad je bilo jasno da ću postati član Vlade. Jasno mi je da se moji politički protivnici služe svim sredstvima da mi politički naštete, ali u ovom slučaju su prešli svaku granicu svakog dobrog ukusa i običaja korektnog ponašanja i počeli brutalno napadati moju obitelj.
Za to postoji samo jedan razlog, a to je moje mišljenje i stav o INA-i u kojem jasno zastupam pozicije nacionalnih interesa Hrvatske, a na koje kao građanin Hrvatske i konačno političar, imam svako pravo. Od trenutka kad sam javno artikulirao svoj stav o INA-i, to se nekim interesnim skupinama nije svidjelo i počeli su brutalno izmišljanje afera i napadi na moju obitelj. Razumijem da oporba i moji politički protivnici žele napraviti štetu, ali očito da im, nakon što su pokazali da ne znaju upravljati državom, preostaje jedino ovakav prljavi način političke borbe.
Iz SDP-a Hrvatske zatražili su Vaš opoziv, dok njihov partijski šef Zoran Milanović u više navrata govori da ste Vi već trebali podnijeti ostavku. Vaš komentar?
- Iz SDP-a tvrde da su spremni preuzeti vlast, a prije pola godine građani su im uskratili povjerenje. U četvrtstoljetnoj hrvatskoj povijesti oni su dvaput dolazili na vlast i svaki put iza njih je ostala katastrofa koja se dugo popravljala. Oba puta su nam ostavili povećanje nezaposlenosti i inozemnog zaduživanja te pad proizvodnje i životnog standarda. Mislim da su i sami svjesni kako su građani ove države umorni od njihovog neznanja i nesposobnosti. Ipak, moraju nekako opravdati svoje plaće koje primaju zbog bavljenja politikom.
Nažalost, umjesto da nam budu konstruktivna oporba koja će nas svojim radom i prijedlozima tjerati da budemo još bolji, oni žrtvuju budućnost cijele države stvaranjem umjetnih afera u kojima već tjednima napadaju moju obitelj. Oni svjesno nastoje paralizirati politički sustav ne bi li se vratili na vlast i nastavili zemlju voditi u socijalnu i gospodarsku katastrofu, što mi sad s teškom mukom zaustavljamo i nastojimo preokrenuti trendove.
Iako su sada samo navodne HDZ-ove afere u prvom planu, nije ni SDP baš lišen svojih afera i problema. Vaš komentar?
- Pa SDP-ovih afera su puni mediji prošle četiri godine. Pa, praktično, svaki drugi član njihove vlade bio je i službeno u sukobu interesa, pola ministara iz bivše vlade otišlo je prije kraja svojih mandata zbog raznoraznih nečasnih poslova, a neke državne institucije, poput Porezne uprave, doslovce su koristili kao sredstvo za eliminaciju političkih protivnika.
Prije svega nekoliko tjedana mediji su bili prepuni afere s remontom hrvatskih borbenih zrakoplova MIG, što je ne samo kriminal nego doslovce izdaja nacionalnih interesa. Konačno, posljednja u nizu sramota i šteta koje je SDP napravio Hrvatskoj jeste odluka Europske komisije koja je Hrvatskoj blokirala 1,23 milijarde kuna poticaja za poljoprivredu zbog sumnji u nepravilnosti i pogodovanja.
Zar nakon takve štete oni imaju obraza prigovarati bilo kome drugome? Budite bez brige, SDP-ove afere i šteta koju su činili za vrijeme svog mandata itekako će izaći na svjetlo dana.
Ne isključujem ni tužbe
Šta ako se na kraju dokaže da ste potpuno nevini bili inkriminirani, hoćete li pokrenuti tužbe protiv onih koji su iznijeli ovakve informacije u javnost?
- U ovom trenutku ne razmišljam o tužbama, iako je i to uvijek otvorena mogućnost. Siguran sam da će se vrlo brzo pokazati kako moju obitelj i mene potpuno neutemeljeno napadaju, i to zbog jeftinih političkih poena. No, najrelevantniji sud onima koji to čine bit će kad im građani na izborima presude zbog ovakvog načina vođenja političke borbe.
Mi jesmo politički lideri u regiji
Ima li Hrvatska spremnost i na koji način da bude neka vrsta predvodnika u regionu. I sami znate da su u međunarodnim krugovima, posebno iz Amerike, bili zainteresirani za takvu vrstu pristupa. Vaš komentar?
- Mi jesmo politički lideri u regiji, ali ne vidimo potrebu da to stalno naglašavamo i ističemo. Naša uloga nije u tome da nekoga tjeramo ili prisiljavamo da nam se pridruži i da slijedi naš politički put. Mi želimo ponuditi našu otvorenost za suradnju, a unutarnja stvar svake države je hoće li to prihvatiti ili ne. Mi smo spremni biti poveznica prema EU državama iz našeg okruženja, ali i prema SAD-u, kojeg smatram izrazito važnim hrvatskim vanjskopolitičkim strateškim partnerom.
Srbija mora odustati od političke dvoličnosti
Kako vidite odnose u regionu? U situaciji smo globalnih gibanja, od jačanja desnice do migrantske krize. U Srbiji je na snazi načelna proevropska politika koju predvodi premijer Vučić, ali su tu i dalje jako prisutni i nacionalistička retorika i političari tipa Šešelja koji su u čak i u parlamentu. Pri tome je sve jači i proruski faktor. Kako gledate na sve te izazove?
- Mi se nalazimo u vremenu velikog globalnog preslagivanja koje je definirano i promjenama u svjetskoj energetskoj politici. Uvijek su naše države u povijesti civilizacije bile na važnim strateškim pravcima. Tako je i danas. Nažalost, međusobni odnosi velikih sila stagniraju, što za male države nikad nije dobro. Republika Hrvatska ima jasnu politiku. Mi smo članica Europske unije i NATO saveza, a naš je važan partner SAD. U politici koju smo mi odabrali, dosljednost je vrlo važna. Žao mi je što naši susjedi iz Srbije, kad se nađu pred zidom, počinju druge optuživati da blokiraju njihov put u EU. To nije točno. Oni moraju shvatiti kako težnja velikih sila da Srbija bude pod njihovim utjecajem nije tolika da bi Srbiji omogućila političku dvoličnost. Oni će se brzo morati opredijeliti žele li uistinu biti dio moderne Europe.
Pričom o ustaštvu žele destabilizirati Hrvatsku
Nevezano za Dodika, svjesni ste da je HDZ često bio na meti prigovora iz dijela EU, raznih domaćih i stranih udruženja i organizacija, u pogledu prešutne reafirmacije ustaštva i njegovih relikta. Postoji li u hrvatskoj tzv. bauk ustaštva?
- Više puta sam se ogradio od svake vrte radikalizma i totalitarizma. No, neki to, jednostavno, ne žele čuti. Priče o ustašizaciji hrvatskog društva dio su planova za destabilizaciju Republike Hrvatske, a one su posebno potencirane nakon promjene vlasti. Pogledajte samo političku opredijeljenost pojedinaca, ali i cijelih udruga koje potenciraju te priče. Krimen ministra Hasanbegovića očito se ogleda kroz dvije stvari. Prvo, on je odličan povjesničar koji vješto razotkriva povijesnu činjenicu da antifašizam i komunizam nisu isto.
Drugo, ministar Hasanbegović od prvog je dana počeo uvoditi reda u financiranje rada nevladinih udruga koje su u mandatu prethodne vlasti bile pod izravnim utjecajem politike. Tamo je bilo masovnog sukoba interesa, kršenja zakona i puno nereda. U povjerenstvu koje je dijelilo novac udrugama sjedili su šefovi tih udruga ili urednici portala koji su dobivali novac. Pravila kažu da oni trebaju biti neovisni o vlasti. Sad kada im je zatvoren dotok novca koji im ne pripada, oni dižu glas o ustašizaciji društva. Valjda smatraju da je to optužba koja uvijek u svijetu izazove pozornost.
Autor: Faruk VELE
online
Isključivo zato je i postala Predsjednica, da bi završila dogovoreni pos'o, te da bi povećala obrambeni budžet (već su pale i narudžbe oružja, dok zemlja grca u dugovima), kako je dobronamjerno savjetovano svim članicama, a zbog čega je, kao što smo vidjeli, susjedna Slovenija propisno izružena jer nije ispunila očekivanja tj. nije sprovela direktivu o 2% BDP-a u te svrhe...
