Dogodilo se na današnji dan...

[greeneyes]

Ja kontao nAka vijest na madjarskom.

[Nole]

Tako je !
Ajd fino popravi naslov

kad bih znao kajo

[greeneyes]

Ne znaš još pisati na forumu, vrati se na poligon(čat) pa kad se dovoljno ispraksiraš dodji na forum.

[Mala_Mu]

Mirom u Parizu na današnji dan 1617. godine habsburški nadvojvoda i budući car Ferdinand obvezao se da će protjerati uskoke iz Senja. Uskoci su naseljeni u okolici Otočca i na Žumberku gdje njihovi potomci žive još i danas.

Nakon američke revolucije trebalo je trinaest godina da se nova država ustroji kako spada, pa su tek na današnji dana 1789. godine otvorene neke važne pozicije u administraciji. Tako je Thomas Jefferson postao pvi državni sekretar, John Jay postavljen je na mjesto glavnog suca federalnih sudova, Samuel Osgood preuzeo je mjesto šefa pošte, a Edmund Randolph postao je prvi državni tužitelj.

Chicago je bio poprište prve televizijske debate predsjedničkih kandidata u živom prijenosu. Na današnji dan 1960. godine sučelili su se Richard Nixon i John F. Kennedy, a na kraju predsjedničke utrke pobijedio je mlađi, famozni JFK. Ipak, Nixon je došao na svoje dva mandata kasnije, postavši predsjednik koji je završio rat u Vijetnamu, a JFK ga je pokrenuo.

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan vrijedi izdvojiti ruskog nobelovca Ivana Pavlova, američko/britanskog književnika T.S. Eliota i njemačkog filozofa Martina Heideggera.

[Krokodil Behko]

Kad su u pitanju srpsko-hrvatski odnosi, prosto je nemoguće, bar ponekad ostati po strani, a ne prokomentarisati nešto. Tipični ravnogorski članak o napadu na nedužnu i goloruku srpsku nejač, o tome kako su samo drugi krivi za raspad Jugoslavije itd, a kad onima koji vjeruju u to kažeš da provjere IQ, osjećaju se uvrijeđeno.

[Mala_Mu]

Opsada Beča ili Prva bitka kod Beča započela 27. rujna 1529., kada je osmanlijska vojska predvođena sultanom Sulejmanom Veličanstvenim, prodrla najzapadnije u Srednju Europu. Osmanlijska vojska brojila je oko 120.000 vojnika. Među svim prethodnim bitkama između kršćanskih i islamskih vojski, ova je opsada nagovijestila kraj napredovanja prethodno nezaustavljivih turskih snaga, koje su ipak i nakon toga nastavile osvajanja dijelova Mađarske pod kontrolom Austrije. Ova se bitka u osmanlijskim vojnim izvorima zove "Prva bitka kod Beča", jer se dogodila i "Druga bitka kod Beča" 1683. godine.

Papa Urban VII nasljednik je pape Sikstusa V, a bio je papa samo 13 dana. Izabran je za papu 15. rujna 1590., a umire od malarije upravo na današnji dan, 27. rujna 1590. što njegov pontifikat čini najkraćim u povijesti papa. Unatoč tako kratkoj poziciji na čelu Vatikana, zapamćen je po prvoj zabrani pušenja u svijetu, koja se odnosila na područje unutar crkve.

Prva javna željeznička prometna veza uspostavljena je između engleskih gradova Stocktona i Darlingtona. Lokomotiva engleskog inženjera i izumitelja Georgea Stephensona, kojom je sam upravljao, vukla je 27. rujna 1825. na pruzi Stockton - Darlington prvi putnički vlak na svijetu.

Trojni pakt su potpisale tadašnje fašističke države Italija, Njemačka i Japan 27. rujna 1940. u Berlinu i time stupile u vojni savez. Potpisnici su bili Saburo Kurusu za Japansko Carstvo, Adolf Hitler za nacističku Njemačku i Galeazzo Ciano (ministar vanjskih poslova) u ime Kraljevine Italije. Tako su osnovane Sile Osovine koje su se obvezale međusobnu suradnju u stvaranju i održavanju novog poretka na azijsko-pacifičkom prostoru i u Europi te na međusobno pomaganje u slučaju da jednu od njih napadne neka druga sila, koja nije umiješana u europski ili japansko-kineski rat. Prvenstveno su na umu imale spriječiti ulazak SAD-a u rat. Svijet je tako početkom Drugog svjetskog rata bio podijeljen na interesna područja imeđu Sila osovine i saveznika.

Bell X-2 "Starbuster" je bio američki eksperimentalni zrakoplov dizajniran kako bi ispitao strukturalne utjecaje aerodinamičkog zagrijavanja te stabilnost i upravljivost zrakoplova tijekom leta na velikim visinama i pri visokim brzinama. 27. rujna 1956. pilot Milburn Apt postavio je novi brzinski rekord od 3,196 Macha, no uspjeh je zasjenila nesreća koja je uslijedila. Iz nepoznatih razloga, Apt je naglo skrenuo prema bazi Edwards i izgubio kontrolu nad letjelicom. Iako se kapsula u kojoj se nalazio uspjela odvojiti, pilot nije mogao izaći iz nje prije nego je udarila od tlo.

Clifford Lee Burton bio je drugi basist grupe Metallica. Priključio se sastavu 1982. godine (zamijenio je Rona McGovneya). Njegov život i tragična smrt su inspirirali pjesme mnogih sastava uključujući Megadeth i Primus. Poginuo je u autobusnoj nesreći u Švedskoj 27. rujna 1986. godine. Burton je poginuo kad je autobus proklizio preko leda (bilo je nagađanja da je i vozač bio pijan). Autobus se oteo kontroli i skotrljao na travu. Burton je ispao kroz prozor, pao ispod autobusa i autobus ga je prikliještio. Autobus se malo podigao i pao na njega drugi put. Burtonova stopala kako vire ispod autobusa je prizor koji je proganjao ljude koji su bili u autobusu (Jamesa Hetfielda, Larsa Ulricha, Kirka Hammetta i tehničare) jako dugo.

Na današnji dan rođeni su Janko Vuković Podkapelski, hrvatski carski i kraljevski admiral (1871.), Bud Powell, američki jazz pijanist (1924.), američki glazbenik i pjevač Meat Loaf (1947.), A Martinez, američki glumac poznat po ulozi Cruza Castilla u sapunici "Santa Barbara" (1948.), Danijela Trbović, hrvatska tv- voditeljica (1963.), Gwyneth Paltrow, američka glumica i pjevačica (1972.), te kanadska pjevačica Avril Lavigne (1984.)

[Mala_Mu]

Godine 1066. iskrcavanjem normanskih trupa kod Pevenseya počela je borba za englesko prijestolje na koje je pravo polagao Vilim, vojvoda od Normandije. Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u bitci kod Hastingsa pobijedio kralja Harolda II. Henrik Bolingbroke, sin vojvode od Lancastera, uspio je zatvoriti engleskoga kralja Rikarda II. 29. rujna 1399. Time je okončana brutalna vladavina kuće Anjou-Plantagenet. Bolingbroke je nakon Richardove smrti u veljači 1400. došao na englesko prijestolje kao Henrik IV.

Londonska Metropolitan Police ili Scotland Yard osnovana je na današnji dan 1829. Trenutno sjedište Scotland Yarda nalazi se u Westminsteru, a administrativno sjedište je Empress State Building.

U Blackpoolu u Engleskoj 1885. godine pušten je u promet jedan od prvih električnih tramvaja. Tramvaj je pušten u promet šest godina nakon što je Siemens demonstrirao električne tračnice. Inauguraciju tramvaja predvodio je Holroyd Smith, koji je i izumio sustav, te Alderman Harwood, gradonačelnik Manchestera.

Na konferenciji u Münchenu 1938. godine Adolf Hitler, Benito Mussolini, britanski premijer Neville Chamberlain i francuski premijer Édouard Daladier potpisali su ugovor kojim je riješena sudetska kriza. Češka pokrajina Sudeti tako je pripala Njemačkoj. Ostavljena na cjedilu, čehoslovačka vlada je podlegla njemačkom ultimatumu. Dok je dio svjetske javnosti ovim događajima bio šokiran i razočaran, velik dio zapadne javnosti ih je smatrao ispravljanjem versajskih nepravdi te iskorištenom prilikom za postizanje trajnog mira u svijetu. Te su se nade vrlo brzo izjalovile, kada su mađarska i poljska vlada iskoristile Hitlerov presedan kako bi i one tražile i na kraju dobile čehoslovački teritorij. Do proljeća 1939. autoritet vlade u Pragu je bio tako uzdrman da se u Slovačkoj, na njemački poticaj, razvio separatistički pokret. Koristeći to kao izgovor, njemačke snage su u proljeće 1939. okupirale Češku i uspostavile protektorat u sastavu Reicha, dok je Slovačka uspostavljena kao satelitska država.

1941. godine njemački nacisti su uz pomoć suradnika započeli masakr u Kijevu u Ukrajini. Više od 30.000 židova je ubijeno u dva dana, a tisuće više u mjesecima koji su uslijedili.

Dvanaest zemalja potpisalo je 1941. konvenciju kojom je uspostavljena Europska organizacija za nuklearno istraživanje (CERN). Sjedište organizacije je u Ženevi.

Na današnji dan 1457. rođen je najveći španjolski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti Miguel de Cervantes Saavedra. Autor je mnogih djela od kojih su najpopularnija roman Bistri vitez Don Quijote od Manche te zbirka novela Uzorite novele. Na današnji dan 1758. rođen je Horatio Nelson, britanski pomorac i admiral. Slavu jednog od najvećih stratega pomorskog ratovanja Nelson je stekao u bitkama protiv revolucionarne Francuske i Napoleona. Godine 1863. rođen je Hugo Haase, njemački političar, kancelar i pacifist. Haase je postao prvi socijaldemokrat u Königsberškom Stadtratu, a 1897. je postao zamjenik u Reichstagu. Branio je socijaldemokrate u mnogim slučajevima gdje su bili žrtve političkih napada. Glumica Lizabeth Scott, zvijezda filmova noir rođena je 1922. godine. Američki scenarist, redatelj i glumac Robert Benton rođen je 1932. godine. Benton je vlasnik triju Oscara i to za filmove Kramer protiv Kramera iz 1979. i Mjesto u srcu iz 1984. Jedan još slavniji redatelj rođen je na današnji dan - Michelangelo Antonioni koji je karijeru diplomiranog ekonomiste zamijenio onom filmskog kritičara i kasnije scenarista i redatelja. Bio je jedan od redatelja koji su najviše utjecali na razvoj art filma. Američka rock zvijezda Jerry Lee Lewis rođen je 1935. Jedan je od začetnika rock and roll glazbenog žanra. Talijanski poduzetnik, političar i aktualni predsjednik talijanske vlade Silvio Berlusconi rođen je 1936. Vlasnik je Fininvesta, medijske kuće koja je s vremenom obuhvatila sve najvažnije privatne TV i radijske postaje te novine u Italiji. Zahvaljujući tome, a i vezama sa Socijalističkom strankom i njenim vođom Bettinom Craxijem, postao je jedan od najbogatijih i najutjecajnijih ljudi u Italiji. Berlusconi rođendan dijeli s legendarnim vođom Solidarnosti i prvim predsjednikom slobodne Poljske nakon pada željezne zavjese, dobitnikom Nobelove nagrade za mir Lechom Walesom.

[Mala_Mu]

Na današnji dan 1452. izdana je Gutenbergova Biblija, jedna od prvih knjiga koje su tiskane u Europi. Johannes Gutenberg bio je njemački tiskar i izumitelj tipografije u Europi. Iako su Kinezi već u 6. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi. Gutenbergova Biblija izdana je na 1.282 stranice u 2 stupca po 42 retka i tiskana u 100-200 primjeraka, dijelom na pergamentu, dijelom na papiru.

1630. u Plymouthu je pogubljen prvi čovjek u SAD-u. Radilo se o Johnu Billingtonu, Englezu koji je sa svojom ženom i dvojicom sinova preplovio ocean na poznatom brodu Mayflower. Osuđen je na smrt vješanjem nakon što je ubio čovjeka.

30. rujna 1846. zubar William T.G. Morton prilikom vađenja zuba prvi je put upotrijebio anesteziju u nekoj operaciji. Sam termin skovao je liječnik William Holmes u pismu Mortonu. Predvidio je da će njegov izraz koristiti jezici svih civiliziranih naroda.

Na današnji dan 1882. u Appletoneu u Wisconsinu puštena je u promet prva komercijalna hidroelektrana u svijetu. 1954. puštena je u pogon prva nuklearna podmornica, USS Nautilus. Krštena je i puštena u Temzu još 21. siječnja, ali službeno je u upotrebi od 30. rujna 1954. Nautilus je prvo plovilo koje je došlo do Sjevernog pola.

Na današnji dan 1968. iz tvorničke hale u Everettu izašao je prvi Boeing 747. Boeing 747, često zvan Jumbo Jet, najprepoznatljiviji je zrakoplov današnjice i dugo jedan od najvećih komercijalnih putničkih zrakoplova. Uvođenjem Airbusa A380 u redovni promet 25. listopada 2007. godine Boeing 747 gubi status najvećeg putničkog zrakoplova.

30. rujna 1715. rođen je Étienne Bonnot de Condillac, francuski filozof. Cijenjen je kao psiholog, a utemeljio je Lockeova načela u Francuskoj. Deborah Kerr, škotska glumica, rođena je 1921. Šest je puta bila nominirana za Oscara za najbolju glumicu, ali nijednom ga nije osvojila. Na današnji dan 1945. rođen je Ehud Olmert, bivši izraelski premijer. Godine 1957. rođena je Fran Drescher, američka glumica poznata po naslovnoj ulozi u seriji Dadilja. Na današnji dan 1964. rođena je talijanska glumica Monica Bellucci. Svjetsku slavu stekla je glavnom ulogom u talijanskom filmu Malèna iz 2000. Pojavila se i u drugom i trećem nastavku serijala Matrix, a posebnu je pažnju privukla ulogom Marije Magdalene u Pasiji redatelja Mela Gibsona.

[Heidi]

Invazija sirijskih izbjeglica u BiH

[kuplung]

Invazija sirijskih izbjeglica u BiH

[storm]

CRNOGORSKA ČAST



Admiral JNA koji se 1991. ubio jer nije htio ratovati protiv Hrvata: ‘Oni nisu ništa krivi’
Autor: Snježana Vučković
Dok je bio zapovjednik u Puli kao sudionik u pregovorima oko odlaska JNA iz tog grada, ostao je upamćen po izjavi: "Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen da naredim razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti"

Treba zapamtiti ime Vladimir Barović… Ovaj je crnogorski admiral JNA prije točno 24 godine prislonio cijev pištolja na sljepoočnicu i… opalio. Samoubojstvo Vladimira Barovića časni je čin admirala JNA koji do danas, na žalost, nitko u Hrvatskoj nije prepoznao, a zbog nje je, na neki način, umro.

Admiral Vladimir Barović svjesno je životom platio odluku da ne sudjeluje u Domovinskom ratu, ostavljajući poruku da bi to bilo “protiv časti Crnogorca”.

Barović se ubio 29. 09. 1991. na Visu, i to istog dana kada je preuzeo dužnost načelnika štaba Vojnopomorske oblasti, što je podrazumijevalo njegovu suglasnost na svako borbeno djelovanje protiv hrvatskih građana.

U oproštajnom pismu kao razlog samoubojstva naveo je agresiju JNA protiv Hrvatske koja je za njega predstavljala djelo suprotno crnogorskoj časti. U pismu je kazao:

“Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio”.

Kao razlog samoubojstva naveo je i “svoju nemoć u sprječavanju djelovanja JRM protiv Hrvatske, ali i zbog potpunog neslaganje s vrhovnom komandom JNA”.

“Jedini ispaljeni metak u ovom ratu na koji Crna Gora može biti ponosna jeste onaj admirala Vladimira Barovića, komandanta JRM. Njegovo crnogorsko shvaćanje časti nije mu dozvolilo da izda zapovijed floti da bombardira primorske gradove i naselja u Dalmaciji kada mu je to naređeno”, zapisao je 1996. godine crnogorski književnik Momir M. Marković.

Dok je bio zapovjednik u Puli kao sudionik u pregovorima oko odlaska JNA iz tog grada, ostao je upamćen po izjavi:

“Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen da naredim razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti”.

Vladimir Barović rođen je 1939. godine u Banja Luci, a po nacionalnosti je bio Crnogorac. Sahranjen je u Herceg Novom.

Prije nekoliko godina Slovenci su izrazili želju da Barovića uvrste i u njihove generale i admirale jer mu je majka bila Slovenka.

[Mala_Mu]

Na današnji dan 331. pr. Kr. Aleksandar Veliki porazio je perzijsku vojsku u bitci kod Gaugamele. Makedonski generali htjeli su noću zateći Perzijance nespremne, no Aleksandar je ustvrdio da on nije običan general te se neće tako ni ponašati. Darijeva vojska probdjela je cijelu noć u strahu od napada te su ujutro pokleknuli pred odmorenim Aleksandrovim vojnicima. Aleksandar Veliki vladao je 336. pr. Kr. - 323. pr. Kr. Kao zapovjednik udružene vojske Makedonije i Grčke osvojio je veliko Perzijsko Carstvo, Egipat te s vojskom došao do Indije. Nakon njegove smrti u 33. godini veliko carstvo se raspalo u ratovima njegovih vojskovođa koji se zovu dijadosi.

1. listopada 1800. godine Španjolska je sporazumom u San Ildefonsu prepustila Louisianu Napoleonu. Sporazum je čuvan u tajnosti sljedeće dvije godine. U Drugom svjetskom ratu Saveznici su zauzeli Napulj na današnji dan 1943.

Godine 1949. Komunistička partija predvođena Mao Zedongom konačno je nakon višegodišnjeg građanskog rata preuzela vlast u Kini i proglasila Narodnu Republiku Kinu. Nova vlast nacionalizirala je industriju i zemlju te započela s nizom višegodišnjih planova za preobrazbu zemlje u veliku industrijsku silu. Nakon smrti Mao Zedonga 1976. godine, Kinezi su počeli modernizirati svoje gospodarstvo uvodeći zapadnjačke ideje i tehnologiju.

1. listopada 1958. NASA je počela s radom. National Aeronautics and Space Administration (NASA) je američka svemirska agencija, osnovana 29. srpnja 1958. godine s ciljem ostvarivanja javnog svemirskog programa Sjedinjenih Američkih Država. Cilj joj je i dugoročni razvoj civilnih i vojnih letjelica.

1. listopada 1207. rođen je engleski kralj Henrik III. Godine 1881. na današnji je dan rođen William Edward Boeing, koji je utemeljio američku zrakoplovnu i vojnu industriju, jednog od svjetskih lidera u proizvodnji putničkih aviona. 1. listopada 1904. u Kijevu je rođen ukrajinski pijanist Vladimir Horowitz. Smatran je jednim od najistaknutijih pijanista svih vremena, a njegova tehnika, korištenje boje tona i uzbudljivost njegova sviranja bili su legendarni. 1911. godine rođen je američki skladatelj Irwin Kostal, dobitnik Oscara za najbolju filmsku glazbu u filmu The sound of music. Autor je mnogih poznatih mjuzikala, uključujući Priču sa zapadne strane. 1920. rođen je Walter Matthau, američki filmski, kazališni i televizijski glumac. Ostvario je niz zapaženih, pretežno komičnih uloga, a za onu u filmu Kolačić sreće dobio je Oscara za najboljeg sporednog glumca. S prijateljem Jackom Lemmonom snimio je deset filmova, od kojih su najpoznatiji Stara gunđala i Stara gunđala 2. 1. listopada 1924. rođen je Jimmy Earl Carter, 39. predsjednik SAD-a. Poznat je po borbi protiv rasne segregacije, brizi za okoliš i prekidu tradicije New Deala. Bio je na funkciji predsjednika od 1977. do 1981. Na današnji dan 1935. godine rođena je Julie Andrews, engleska glumica i pjevačica. Već je bila poznata na Broadwayu kad je 1964. debitirala ulogom u filmu "Mary Poppins", za koju je nagrađena Oscarom, Zlatnim globusom i nagradom BAFTA. Nominaciju za drugog Oscara, kao i nagradu Zlatni globus, dobila je već godinu dana kasnije za nezaboravnu ulogu Marie Von Trapp u filmu "Moje pjesme, moji snovi". Treću nominaciju za Oscara i treći Zlatni globus dobila je za ulogu u filmskom klasiku "Victor/Victoria". Godine 1949. na današnji je dan rođena fotografkinja Annie Lebowitz, a 1950. glumac Randy Quaid.

[Mala_Mu]

2. listopada 1608. nizozemski znanstvenik Hans Lippershey izumio je prvi teleskop. Njegovo dvoje djece igralo se sa staklenim lećama te su opazili da je slika jasnija kad se leće stave jedna preko druge. To je inspiriralo Lippersheya za usavršavanje naprave slične današnjem teleskopu. Godine 1833. u New Yorku su William Lloyd Garrison i Arthur Tapan na današnji dan osnovali Američko antisegregacijsko društvo. 1870. Kraljevina Italija je nakon uklanjanja francuske zaštite pripojila Rim, koji je postao glavni grad nove ujedinjene Italije.

U Washingtonu je 2. listopada 1889. održana prva Pan-Američka konferencija, koju je organizirao James G. Blaine kako bi povezao SAD i Latinsku Ameriku u području trgovine. 2. listopada 1942. Enrico Fermi je u Chicagu prvi put demonstrirao samoodrživu nuklearnu lančanu reakciju.

Na današnji dan 1950. godine prvi je put u devet novina izašao kultni strip Peanuts, koji prati dogodovštine Charlieja Browna, njegova psa Snoopyja te Woodstocka, Lucy, Linusa i drugih prijatelja. Posljednje izdanje izašlo je 12. veljače 2000. godine, kada je autor stripa umro. Strip se tiskao u 2.600 novina, bio je popularan u 75 zemalja i preveden je na 21 jezik. Dvaput je ekraniziran na TV-u.

Godine 1986. dogodio se pokušaj atentata na indijskog premijera Rajiva Gandhija. Bio je indijski premijer od 1984. do 1989. godine. Rajiv Gandhi je stariji sin indijske premijerke Indire Gandhi, koja je sedam godina prije također stradala u atentatu. Gandhi je rođen 1944. u Bombaju, školovan je na sveučilištu Cambridge te je godinama radio kao pilot Indian Airlinesa. Gandhi je u drugoj polovici osamdesetih godina nastojao modernizirati Indiju i učvrstiti sekularnost političkog sustava na kojemu se temeljila indijska demokracija.

2. listopada 1990. Radio Berlin International emitirao je svoju posljednju pjesmu, ''The End'' grupe ''Doors''. Radio Berlin International pokrenut je u svibnju 1959. kao kontra zapadnonjemačkom radiju Deutsche Welle. Program te radijske postaje svodio se uglavnom na socijalističku propagandu. Postaja je zatvorena je neposredno prije ujedinjenja Njemačke.

Nat Turner, predvodnik ustanka robova u Virginiji u SAD-u, rođen je 2. listopada 1800. Na današnji dan 1851. u Francuskoj je rođen Ferdinand Foch, general i maršal iz Prvoga svjetskoga rata. Postao je vrhovni zapovjednik savezničkih snaga i zalagao se za postavljanje teških mirovnih uvjeta Njemačkoj kako bi se ona onesposobila da ponovo predstavlja prijetnju Francuskoj. Nezadovoljan Versajskim sporazumom rekao je: „Ovo nije mir. Ovo je primirje na 20 godina." Indijski vođa nacije koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije, Mahatma Gandhi, rođen je 2. listopada 1869. Studirao je pravo u Londonu. Kada je došao u Durban, Gandhi je otkrio kako ga tamo smatraju pripadnikom niže rase. Istovremeno je bio zapanjen nijekanjem građanskih i političkih sloboda indijskih imigranata u Južnoj Africi. To ga je potaklo da se pridruži borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce. Na današnji dan rođena su dva poznata komičara: Julius „Groucho" Marx 1890. i Bud Abbott 1895. godine. Pjevač Don McLean rođen je na današnji dan 1945., a poznata njujorška modna dizajnerica Donna Karan 1951. godine. Istog dana rođen je Gordon Sumner, poznatiji pod umjetničkim imenom Sting.

[Mala_Mu]

Marija Tudor, peto i jedino preživjelo dijete Henrika VIII i Elizabete od Yorka udala se za 52-godišnjeg francuskog Kralja Luja XII koji iz prethodna dva braka nije dobio nasljednika. Zbog toga je vječno ostala zapamćena kao "francuska kraljica".

Zimogrozni ljudi znaju što znači dobar komad deke, a onda sigurno znaju i to da je na današnji dan 1946. godine u Petersburgu u Virdžiniji proizvedena prva automatska električna deka kojoj je cijena bila 39,50 dolara.

Godinu kasnije obavljen je prvi telefonski razgovor između ljudi u automobilu i u zrakoplovu.

Poznati marksistički revolucionar Ernesto „Che" Guevara pogubljen je na današnji dan 1967. nakon što je pokušao podići revoluciju u Boliviji. Među nesretnim vođama našao se i Jugoslavenski Kralj Aleksandar I na kojeg je 1934. izvršen atentat u Marseilleu.

Prije 44 godine singl legendarne četvorke iz Liverpoola „Yesterday" popeo se na prvo mjesto svjetskih ljestvica odakle nije silazio 4 tjedna.

Kralj Elvis Presley je možda imao uspješnu karijeru s mnogo hitova i prodanih albuma, ali ljubav ga baš nije išla. Zato se i razveo od Priscille nakon samo 6 godina braka. Eto, baš 9. listopada 1973.

U Francuskoj je '81. ukinuta smrtna kazna. Na drugom kraju svijeta, u tadašnjem Sovjetskom Savezu osam godina kasnije novinska je agencija objavila kako je u Voronježu sletio NLO.

Radio postaje diljem svijeta konstantno su puštale pjesmu „Imagine" u čast pokojnog Johna Lennona. Istovremeno, Saddam Husein je svijetu javno obznanio kako bi rado raketirao Izrael novim oružjem.

Godine 2001. poslano je i drugo pismo s antraksom u nekoliko novinskih agencija te dvojici američkih demokratskih senatora. Pismo je usmrtilo pet osoba i zarazilo još 17. Krivac je navodno identificiran 2008.

U sveopćem svjetskom nuklearnom natjecanju, Sjeverno Koreja je pokazala da nije htjela zaostajati pa je 2006. tijekom vojnog testiranja detonirala nuklearnu bombu.

Miguel de Cervantes, poznati romanopisac (Don Quixote), rodio se na današnji dan 1547. Skladatelj Camille Saint Saëns, glazbeni genij od malih nogu rodio se 300-ak godina kasnije, kao i njegovi kolege, neprežaljeni John Lennon i njegov sin Sean Ono Lennon sigurno će slaviti 35. rođendan. Godine 1882. rodio se pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost.

Od mlađih naraštaja glazbenika rođendane danas slave gitarist skupine Evanescence Terry Balsamo (1973) te irski glazbenik, bivši Westlifeovac Nicky Byrne (1978). Među glumcima slavljenici su Zachery Ty Brian (1981), Brandon Routh iz filma Povratak Supermana (1979) te Erin Daniels (1973)

[Johny]

prije 24 god..rodio se moj sin

[Mala_Mu]

prije 24 god..rodio se moj sin

Sretan mu rodjendan

[Mohr]

Prof dr Isidor Papo (Ljubuški, 31.12.1913 — Beograd, 14.10.1996), lekar - kardiohirurg, general-pukovnik sanitetske službe i glavni hirurg JNA, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i član SANU.



Rođen 31. decembra 1913. godine u Ljubuškom. Potiče iz porodice sefardskih Jevreja, čiji su preci došli u XVII. veku, nakon što su bili prognani iz Španije. Posle završene gimnazije u Mostaru, 1932. godine, upisao je studije medicine na Univerzitetu u Zagrebu.
Posle Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije, 1941. godine, odlazi u Mostar i radi na hirurškom odeljenju, a zatim odlazi u Mostarski NOP odred. Tokom rata nalazio se u hirurškoj ekipi Vrhovnog štaba NOV i POJ. Za vreme rata doživeo je tešku porodičnu tragediju. Ustaše su mu zverski ubili preko 50 članova porodice uključujući rođenog brata i sestru.

Godine 1944. poslat je u saveznički centar u Italiju, gde je upoznao Roda Smita (koji ga je 1969. godine predložio za člana Kraljevskog hirurškog koledža koji je brojao 50 članova). Po povratku iz Italije posato je upravnik Bolničkog centra u Novom Sadu, a potom je upućen na Sremski front, gde je rukovodio pokretnim hirurškim ustanovama.

Godine 1946. je poslat u Sovjetski Savez na usavršavanje kod Judina, Bakunjeva i Višnjevskog. Tamo je položio i specijalistički ispit iz hirurgije 1947. godine, a 1948. se vraća u zemlju i postaje načelnik Drugog hirurškog odeljenja Glavne vojne bolnice koja je kasnije prerasla u Vojnomedicinsku akademiju JNA. Kako je kod Judina naučio njegovu tehniku rekonstrukcije jednjaka počinje da je primenjuje ali i usavršava, pa se ta operacija u hirurškim tehnikama naziva „operacijom po Judinu i Papu“. Do tada ove bolesnike u Jugoslaviji niko nije operisao, a kako ih je bilo mnogo, Papo je ubrzo operisao preko 350 ovih bolesnika, po čemu je stekao i medunarodno priznanje. Ubrzo je postavljen za šefa Katedre hirurgije i glavnog hirurga JNA.

Zatim odlazi u SAD na usavršavanje u kardiohirurgiji koje se tih godina radala zahvaljujući usavršavanju ekstrakorporalne cirkulacije. Bio je na klinikama u Filadelfiji, Mayo klinici, Mt Sinay Hospital i drugim. Vraća se u zemlju i počinje da radi operacije na srcu i već 12. novembra 1965. godine ugraduje prvu veštačku valvulu. Uradio je blizu 4.000 operacija na otvorenom srcu.
Njegova supruga je bila Roza Papo, general-major sanitetske službe JNA, u svoje vreme jedina žena sa generalskim činom u Jugoslovenskoj narodnoj armiji.

[Mohr]

14. oktobra 1941.— U Srebrenici, na zboru većine građana, u prisustvu člana GŠ NOP odreda za BiH, izabran je prvi antifašistički opštinski NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR.

[Mohr]

Na današnji dan 1917. rođen je Mehmedalija Mak Dizdar (Stolac, 17. oktobar 1917 — Sarajevo, 16. jul 1971) jugoslovenski i bosanskohercegovački pesnik, književnik i novinar.

U Stocu je završio osnovu školu, a u Sarajevu gimnaziju. Za vreme Drugog svetskog rata radio je kao poštanski službenik, a zatim je prešao u ilegalu. Posle rata bio je urednik Tanjuga za NR BiH (1946 — 1948), urednik dnevnog lista Oslobođenje (1948 — 1951), Izdavačkog preduzeća Narodna prosveta (1951 — 1959) i časopisa Život (1964 — 1971). Bio je i predsednik Udruženja književnika SR BiH.

Mak Dizdar se u svojoj poeziji inspirisao bogumilskom kulturom Bosne pre turskog osvajanja, kulturom islamskih mistika i tradicijom bosanskog narodnog jezika od 15. veka naovamo. Srednjovekovni stećci su važan motiv u njegovim pesmama, i za njega predstavljaju metaforični put između groba i zvezda.

[Mala_Mu]

Kao samouk, Thomas Alva Edison je u mladosti počeo stvarati i objavljivati tehničke izume. Osnovao je u Menlo Parku 1876. godine, nedaleko od New Yorka, glasoviti laboratorij u kojem je radio do smrti, a u njemu 1884. godine radio i Nikola Tesla na usavršavanju dinamo-stroja. Najpoznatiji izumi su mu kirkofon s ugljenim zrncima, megafon, fonograf, stroj za pisanje, telegrafski aparat koji otipkava tiskana slova, kvadrupleks aparat, jednostavna konstrukcija kinematografa na osnovi stroboskopskog efekta. Važan izum je žarulja s niti od ugljena, koja je služila za rasvjetu nekoliko desetljeća, prije izuma žarulje s metalnom niti. Na današnji je dan patentirao optički fonograf.

Sa samo 26 godina Al Capone postao je šefom jedne od najvećih mafijaških obitelji. Obitelj je imala preko 1000 članova. Iako je Capone bio ubojica, svodnik, utjerivač i trgovac alkoholom, javnost ga je voljela. Često je bio viđen u društvu političara, poslovnih ljudi i filmskih zvijezda. Ograničio je poslove na samo one koje je javnost voljela, alkohol, kocku i žene. "Jer ako im daš što žele, neće ti suditi", rekao je Al. Kad bi bio viđen na nekim kulturnim događajima, često su mu pljeskali i skandirali. Capone je izgradio reputaciju strahopoštovanja, tako da mu ni jedna suparnička banda nije smjela parirati u reketaškom poslu. No, na današnji dan 1931. godine uhićen je pod optužbom za utaju poreza, što ga je na kraju koštalo dugogodišnjeg zatvora.

Dva su događaja obilježila i suvremenu hrvatsku povijesti. Turneja Prljavog Kazališta je svoj najveći vrhunac doživjela 17. listopada 1989. godine na Trgu bana Jelačića (tadašnji Trg Republike), gdje se okupilo više od 250.000 posjetilaca. Koncert je trebao biti zabranjen, međutim ono što su članovi sastava Prljavo kazalište priredili to veće, nadmašilo je sva očekivanja.

Drugi se dogodio točno godinu dana kasnije, kada je hrvatska nogometna reprezentacija odigrala prvu službenu utakmicu protiv reprezentacije SAD. Igrači su skupljani doslovno odasvud, nastupili su i Slovenac Židan i Albanac Shalla, a Hrvatska je pobijedila 2:1, a kapetan reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar.

Od slavnih osoba rođenih na današnji dan vrijedi istaknuti književnika Arthura Millera, glumce Montgomery Clifta i Ritu Hayworth kao i rappera Eminema.

ovi ne spominju Mak Dizdara