Dogodilo se na današnji dan...

[Mala_Mu]

Križarski ratovi bili su vojni pohodi zapadnoeuropskih velikaša i vladara od 11. do 13. stoljeća kojima je bio cilj "osloboditi" Jeruzalem i Svetu zemlju od Islama. Ratovi su počeli u doba kada je Katolička Crkva nastojala ostvariti prevlast u kršćanskom svijetu. Na crkvenim saborima Papa Urban II. pozvao je na rat protiv muslimana obećavši sudionicima oprost od svakoga grijeha, pri čemu će ubijanje i pljačka biti posve prihvatljivi, jer će žrtve svega toga biti nevjernici koji bolje ni ne zaslužuju. Prvi križarski rat započeo je 1096. Tijekom pohoda osvojen je Jeruzalem, ali već Drugi križarski rat završio je potpunim neuspjehom. Tijekom svih ostalih ratova smjenjivale su se pobjede i porazi, a vodili su ih najveći europski vladari. Na današnji dan 1270. započeo je posljednji, Osmi križarski rat. Ovaj put ratovalo se protiv Tunisa kojem je nametnut protektorat. Križarski ratovi prestaju padom posljednjeg kršćanskog uporišta Akona 1291. Početkom 14. stoljeća bilo je nekoliko pokušaja ponovnog pokretanja križarskih ratova, ali su srećom ostali neostvareni.

Nikola II. je bio posljednji okrunjeni ruski car. Vladao je od 1894. pa do prisiljenog abdiciranja 1917. Pripadao je obitelji Romanov, a poznat je i pod imenom Krvavi Nikola. Period njegove vladavine obilježio je ekonomski razvoj Rusije i porast socijalno-političkih kontradikcija i revolucionarnih pokreta koji su doveli do revolucija 1905. i 1917. godine. 30. listopada 1905. Oktobarskim manifestom osigurao je stanovništvu građanska prava, uključujući slobodu vjere, govora i okupljanja, što je bila preteča ruskog ustava. Opće nezadovoljstvo u društvu, pojačano dugim i iscrpljujućim ratom, dovelo je do svrgavanja carskog režima 1917. Car je s obitelji interniran u Sibir, a zatim na Ural. Boljševici su Nikolu i njegovu obitelj strijeljali 1918.

Orson Welles bio je američki glumac, redatelj, scenarist i producent. Smatra se jednim od najvažnijih dramskih umjetnika 20. stoljeća, a 2002. u izboru Britanskog filmskog instituta proglašen je najvećim filmskim redateljem svih vremena. Na zao glas došao je svojom radio-dramom H.G. Wellsa 'Rat svjetova' od 30. listopada 1938. kojom je izazvao masovnu paniku jer se u drami radi o dolasku Marsovaca na Zemlju. Paniku je nekoliko mjeseci kasnije spomeno i Hitler u jednom svom govoru. Tijekom ratnih godina Welles je kroz novinarstvo, radio i javne nastupe postao ozbiljni politički aktivist i komentator, blisko povezan s Franklinom D. Rooseveltom. 1941. je napisao, režirao, producirao i nastupio u Građaninu Kaneu koji se u raznim anketama nalazi na prvom mjestu najboljih filmova svih vremena. U svojim kasnijim godinama borio se protiv hollywoodskog sustava koji je odbijao financirati njegove neovisne projekte, zarađujući najviše preko glume, reklama i pripovijedanja.

Anne Frank bila je Židovka i autorica svog Dnevnika u kojem je posvjedočila o drami svakodnevice i odrastanja u izolaciji, strahu i skrivanju. Nakon njemačke okupacije Nizozemske, židovska je obitelj Frank od 1942. živjela u tajnom skloništu, sve dok ih 1944. nije otkrio Gestapo i poslao u koncentracijske logore. Prvo su poslani u Auschwitz, gdje su oca Otta odvojili od ostatka obitelji. Nekoliko mjeseci kasnije, 30. listopada, Anne i njezina sestra Margot premještene su u logor Bergen-Belsen, no njihova majka Edith ostala je u Auschwitzu gdje je kasnije umrla od gladi. U ožujku 1945. logor je poharala epidemija tifusa od kojeg su umrle Anne i njezina sestra, samo nekoliko tjedana prije oslobođenja britanskih trupa. Nakon rata pronađen je u Amsterdamu Annein dnevnik koji je preveden na mnoge svjetske jezike i još i danas podsjeća na okrutne nacističke zločine.

Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem. Dug je oko 30 km, a na najužem mjestu je širok samo 660 metara. Bospor se smatra jednim od najvažnijih vodenih putova jer su preko njega veliki dijelovi Rusije i Europe povezani sa Sredozemljem i svjetskim morima. Pored poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, ogroman udio u robnom transportu tim putem ima i nafta. Tjesnacem godišnje prođe 50.000 brodova, a preko Bospora su sagrađena dva mosta, Bosporski most i Most Fatih-Sultan-Mehmeda. Oba su viseći mostovi i povezuju Europu s Azijom. Bosporski most, koji se još naziva i Prvim bosporskim mostom, velik je i aerodinamičan viseći most. Dugačak je 1500 metara a širok 39 metara. Kad je napravljen bio je most s četvrtim najvećim visećim rasponom na svijetu, i najduži izvan SAD-a. I danas se može pohvaliti da je 16. najduži viseći most na svijetu. Gradnja je trajala tri godine, a procjenjuje se da je koštala oko 200 milijuna dolara. Most je završen na današnji dan 1973., dan nakon 50. godišnjice osnivanja Republike Turske.

30. listopada 1821. rođen je ruski genije Fjodor Mihajlovič Dostojevski, romanopisac i novelist, najpoznatiji po romanima 'Zločin i kazna' i 'Braća Karamazovi'. Na današnji dan 1839. rođen je Alfred Sisley, jedan od njavažnijih impresionističkih slikara, a 1885. Ezra Loomis Pound, američki književnik, autor 'Izgubljene generacije'. 1957. rođen je glumac Kevin Pollak, a svoj rođendan slavi i legendarni argentinski nogometaš, danas trener, Diego Maradona, koji je rođen 1960. Pjevač i gitarist britanskog benda Bush, Gavin Rossdale, rođen je 1965., a 1966. hrvatski političar Zoran Milanović.

[Mohr]

29. listopada 1944.— Kod sela Maoča (između Tuzle i Brčkog) 700 vojnika iz zloglasne 13. SS divizije " Handžar ", sa naoružanjem i sa 17 motornih vozila, predalo se 18. istočno-bosanskoj brigadi 38. udarne divizije NARODNOOSLOBODILAČKE VOJSKE JUGOSLAVIJE !

[Mala_Mu]

Prije 18. stoljeća, Lisabon je pogodilo nekoliko većih potresa. S procijenjenim stanovništvom od 200 000 do 275 000, Lisabon je 1755. bio jedan od najvećih gradova Europe. Između ostaloga, u potresu su uništene Kraljevska palača Ribeira i bolnica Hospital Real de Todos os Santos. Događaj je šokirao cijelu Europu. Voltaire je ubrzo nakon potresa napisao dugačku poemu, "Poême sur le désastre de Lisbonne", koju spominje u svom romanu Candide iz 1759. Nakon potresa Lisabon je ponovno izgrađen u skladu s prosvijećenim arhitektonskim i urbanističkim zamislima premijera Sebastiãoa Joséa de Carvalhoa e Meloa, 1. markiza od Pombala; te se radi toga donji grad naziva Baixa Pombalina (Pombalinski centar). Umjesto obnove srednjevjekovnog grada, Pombal je odlučio srušiti ostatke nakon potresa i izgraditi središte grada u skladu s modernim urbanističkim pravilima prema kojima su, uz ravnocrtne široke aleje, podignute skladne palače.

U godini burnih previranja u Europi, famoznoj 1848. godini, u Novom svijetu Boston se pokazao kao najnapredniji grad. Naime, upravo na današnji dan te godine službeno je otvoreno prvo medicinsko učilište za žene, koje su mogle steći diplomu medicinske sestre. Boston Female Medical School kasnije se spojila s Boston School of Medicine.

Najveća knjižnica na svijetu, Library of Congress otvorila je svoja vrata čitateljima upravo na današnji dan 1897. godine. Na početku je bila u sobi za čitanje Kongresa SAD, da bi nakon toga dobila i svoju zgradu.

Na današnji dan 1952. godine na atolu Eniwetok testirana je prva hidrogenska bomba, nazvana Ivy Mike i označila početak sumanute utrke u naoružanju.

Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenoga 1993. godine. Države članice uspostavile su Europsku uniju (EU) te time ujedno označile novu etapu u integriranju naroda Europe u sve čvršću uniju, u kojoj se odluke donose što je bliže moguće građanima. Ovim su Ugovorom postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke obrambene politike, a zatim i obrane, uvođenja građanstva Unije, uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima. Ugovorom u Europskoj uniji ovaj je europska integracija iz pretežno gospodarske integracije prerasla u političku uniju.

Od poznatih osoba na današnji su dan rođeni crnogorski pisac i vladika Petar II Petrović Njegoš, hrvatski književnik Viktor Car Emin, hrvatski kuglač Nikola Dragaš i frontman Red Hot Chilli Peppersa Anthony Kiedis.

[Mala_Mu]

Navijačice ili ''cheerleadersice'' privlače pozornost na svakom sportskom događaju. Navijanje kao posebna disciplina definira se kao sport u kojem se koriste elementi plesa, navijanja i skokova koji traju od jedne do tri minute. Disciplina potječe iz SAD-a, kao sport nije svugdje priznata, a kao njezin službeni rođendan uzima se 2. studenog 1898. kada je Johnny Campbell na Sveučilištu Minnesota poveo navijanje za nogometnu ekipu. Zanimanje za ovaj sport raste u svjetskim razmjerima od 1997. kada su započela emitiranja navijačkih natjecanja i pojavili se mnogi filmi na tu temu. Procjenjuje se da se ovim sportom danas bavi oko 100 tisuća ljudi iz cijelog svijeta.

Britanski državnik Arthur James Balfour na današnji je dan 1917. objavio poznatu deklaraciju "Balfour Declaration" o tome da se u Palestini stvori nacionalni dom za Židove. Balfour, tada ministar vanjskih poslova, deklaraciju u obliku pisma poslao je barunu Walteru Rothschildu, vođi britanske židovske zajednice. Ova deklaracija bila je znak simpatije prema židovskim cionističkim težnjama i nastala je zbog truda Chaima Weizmanna i Nahuma Sokolowa, prinicipijelnih cionističkih vođa u Londonu, no, kako su tražili rekonstituiranje Palestine kao jedinog židovskog nacionalnog doma, deklaracija nije ispunila cionistička očekivanja. Balfourova deklaracija kasnije je uklopljena u mirovni sporazum u Sevresu. Originalni dokument čuva se u Britanskoj knjižnici. Godišnjica deklaracije, 2. studenoga, slavi se u Izraelu i među ostalim Židovima kao Balfourov dan.

Haile Selassie rođen je pod imenom Tafari Mankonnen, a nakon krunidbe 2. studenog 1930. prozvan je Haile Selassie I., posljednji etiopski car. Tada uzima titulu "Kralja svih kraljeva", 225. potomka kralja Salomona. Počinje provoditi važne reforme, te se brine za emancipaciju robova. Ustanovio je parlament i sudski sustav, no sve je bilo formalno jer je prava vlast ostala pri vladaru. 1935. Italija je izvršila invaziju Etiopije i Selassie je otišao u progonstvo u Englesku gdje je pomogao Britancima isplanirati kampanju koja je dovela do oslobođenja Etiopije i njegovog povratka na vlast 1942. godine. Narod je osjećao da formalne promjene nisu dovoljne, te je Selassie 1960. nakon neuspjelog pokušaja svrgavanja s prijestolja obećao povećati napore ekonomskog razvoja i socijalne reforme. Ipak, sve je više bio zaokupiran vanjskim poslovima. 1974. godine studenti, radnici i vojnici započeli su seriju demonstracija koje su kulminirale 12. rujna kad je Selassie svrgnut s prijestolja. Monarhija je ukinuta, a Etiopija postaje republikom. Haile Selassie umire 1975., a 1930-ih se na Jamajci javlja rastafarijanizam prema kojem je Selassie utjelovljeni bog i izbavitelj afričkih naroda i iseljenih Afrikanaca.

Howard Hughes bio je pionir američkog zrakoplovstva, industrijalac i filmski producent, poznat po postavljanju novih zračnih rekorda i gradnji velikih aviona, te produciranju filmova ''Anđeli pakla'' i ''Odmetnik''. Premda je bio jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena umro je od neuhranjenosti. 1926., kad mu je bila 21 godina, opčinjen tada tek procvalom filmskom industrijom, otišao je u Hollywood i započeo karijeru filmskog producenta. Tridesetih se godina, nakon što je naučio letjeti, počeo baviti i projektiranjem aviona. Vjerovao je da može napraviti bolji avion od tada postojećih. I zaista, konstruirao ga je i njime 1935. postavio brzinski rekord u letenju od 567,46 kilometara na sat. Dvije godine poslije oborio je rekord u letenju s jednog na drugi kraj SAD-a, a 1938. je, brže od bilo kojeg pilota, obletio svijet za samo 91 sati i 14 minuta. Konstruirao je i maske s kisikom koje se u avionima primjenjuju i danas. No, nije u svemu bio uspješan. 2. studenoga 1947. njegov novi avion Spruce Goose (tako su ga nazvali kritičari), golemi hidroavion od drva, uspio je poletjeti samo jednom. Hughes je, naime, želio napraviti najveći avion na svijetu koji bi mogao ponijeti mnogo više tereta, no iako ga je konstruirao, nikad se nije maknuo dalje od prototipa.

Na Dan Martina Luthera Kinga u SAD-u se svakog trećeg ponedjeljka u siječnju slavi rođendan tog revolucionarnog Afroamerikanca. Samo još tri osobe dobile su u SAD-u takvu počast. Martin Luther King bio je nenasilni aktivist u pokretu za građanska prava koji se uspješno usprotivio rasnoj segregaciji. Ubijen je 1968. godine, a ubrzo nakon njegove smrti počela je kampanja za njegov dan. Tek je predsjednik Ronald Reagan na današnji dan 1983. pretvorio taj dan u zakonit, a prvi put se proslavio 1986. Neke države i tada su se tomu opirale dajući mu druga imena ili spajajući ga s drugim blagdanima. Tek 2000. je službeno uveden u svih 50 američkih država.

Na današnji dan 1755. rođena je Marija Antoaneta, zadnja i najomraženija kraljica apsolutističke Francuske. 1815. rođen je matematičar George Boole, izumitelj Booleove algebre koja je osnova modernih računalnih kalkulacija. 1913. rođen je glumac Burt Lancaster koji se proslavio ulogama u filmovima 'Odavde do vječnosti' i 'Obračun kod O.K. Korala', kao i pjevačica K.D. Lang (1961). Svoj rođendan danas slave i uspješni hrvatski sportaši - vaterpolist Dubravko Šimenc (1966) i 'vatreni' nogometaš Zvonimir Soldo (1967).

[Mala_Mu]

Carska i kraljevska dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. - 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima iz kuće Habsburg. U njoj su živjeli Nijemci, Talijani, Furlani, Ladini, Hrvati, Mađari, Poljaci, Rumunji, Rusini, Slovaci, Česi, Srbi, Slovenci, Ukrajinci i drugi narodi. Austro-Ugarska je utemeljena 1867. Austro-ugarskom nagodbom kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s Austrijom. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u Prvom svjetskom ratu. Kad su jedinice Solunske fronte stigle na prostor Austrougarske, više ju nitko nije imao braniti i zato je Austrougarska potpisala primirje i kapitulirala 3. studenog 1918. godine. Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi višenacionalne države. Posebno su Slaveni smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Tek je pred kraj prvog svjetskog rata, početkom listopada 1918. Karlo IV. "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima.

Pas Lajka je prvo živo biće u svemiru kojega je 3. studenog 1957. godine SSSR lansirao u letjelici Sputnjik 2. Bila je dokaz da je život moguć u bestežinskom stanju. Nije se vratila na Zemlju jer satelit nije imao modul za vraćanje i prizemljivanje. Lajka je bila mješanka i pravo ime joj je bilo Kudravka, ali ubrzo je dobila nadimak Lajka po sibirskoj lovačkoj pasmini. Bila je lutalica pokupljena s moskovskih ulica. Pretpostavlja se da je živjela koliko je imala kisika u kapsuli, iako neki tvrde da je uginula odmah od previsoke temperature, a neki da je uginula pojevši otrov u posljednjem predviđenom obroku.

Bill Clinton bivši je, četrdesetdrugi, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i prvi koji je rođen nakon 2. svjetskog rata. Kada je postao predsjednik imao je 46 godina, što ga čini, nakon T. Roosevelta i John F. Kennedya, najmlađim američkim predsjednikom. Kao član Demokratske stranke i dugogodišnji guverner Arkansasa Bill Clinton je prvi član Demokratske stranke koji je nakon 12 godina postao predsjednik Sjedinjenih Država. Nakon preuzimanja vlasti obećao je ne samo promijeniti smjer kojim su republikanci vodili državu već i politiku vlastite stranke. Veliki udjel u njegovoj pobjedi imao je program oporavka nacionalne ekonomije koja je posrnula za vrijeme dok je George H. W. Bush bio predsjednik Sjedinjenih Država. Upravo na današnji dan, 3. studenog 1991. Clinton je pobijedio Georga Busha u utrci za predsjednika SAD-a.

Na današnji dan 1895. rođen je poznati ruski pjesnik Sergej Aleksandrovič Jesenjin. Isti dan 1900. rodio se i američki književnik Thomas Wolfe. 1981. na ovaj dan rođen je i Zlatan Ibrahimović, švedski nogometaš, bosanskohercegovačkih i hrvatskih korijena.

[Mala_Mu]

Bitka kod Wabasha dogodila se 4.11. 1791. na Sjeverozapadnom teritoriju između konfederacije američkih Indijanaca i Američke vojske. Spada u najveću pobjedu Indijanaca nad vojskom. Vodio ih je poglavica Mala Kornjača sa svojih 480 ljudi koji su se udružili sa 700 ratnika koje je predvodio poglavica Plava Jakna. U usporedbi s njima, Američka vojska je sadržavala 1000 vojnika koje je vodio general Arthur St. Clair, koji se dokazao kao sposoban zapovjednik tijekom Rata za nezavisnost. Indijska konfederacija je pobijedila, a bitka je bila najveći poraz koji je Američka vojska doživjela od strane Indijanaca. Kao rezultat, predsjednik George Washington prisilio je generala St.Claira na ostavku, a Kongres je proveo prvu istragu o zapovjednoj odgovornosti. Od 1000 vojnika koje je vodio general St. Clair, samo 48 ih je ostalo neranjeno.

Sturmabteilung (njem. Jurišni odredi) ili poznatiji samo po skraćenici SA bila je paravojna organizacija unutar Nacističke stranke koja je odigrala ključnu ulogu u dovođenju na vlast Adolfa Hitlera 1930-ih. Na svom vrhuncu SA odredi brojali su 3 mil. ljudi i time bili jedna od najvećih paravojnih organizacija u povijesti. Općenito su bili poznati kao Smeđe košulje zbog boje uniformi. Unutar SA je kasnije nastao SS. Najpoznatiji vođa SA odreda bio je Ernst Röhm. Organizacija je osnovana na današnji dan 1921., upravo od strane Hitlera.

Howard Carter engleski je egiptolog. Vršio je mnoga arheološka iskapanja u Egiptu i otkrio niz kraljevskih grobova (Amenofisa I., Tutmozisa IV., kraljice Hatšepsut), a njegovo najveće otkriće je grobnica faraona Tutankhamona. U studenom 1922. godine otkrio je Howard Carter grobnicu praktički nepoznatog faraona čije je ime, Tutankamon, uskoro postalo tako poznato i slavno da je zasjenilo imena drugih faraona. U trenutku ovog otkrića Dolina kraljeva se, s arheološkog stajališta, smatrala za mjesto gdje se ne može nešto otkriti. Međutim, silna upornost Howarda Cartera srećom se isplatila. Vođen otkrićem nekoliko predmeta što su nosili Tutankamonovo ime, Carter je vjerovao da kralj mora još ležati negdje u dolini u nekoj neotkrivenoj grobnici. Poslije mnogo godina frustrirajućih radova u dolini, konačno su se pokazale nekakve stepenice 4.studenog 1922. godine, točno nasuprot sjeverne strane ulaza u grobnicu Ramsesa VI. Slijedeći dan stepenice su bile očišćene i ukazala su se blokirana vrata s pečatima drevnih čuvara Doline kraljeva. Iza tih vrata ležalo je arheološko otkriće stoljeća. U grobnici je pronađeno 6 zaprega, 4 ceremonijalna kreveta, 130 štapova te ogromna količina ogrlica i drugog nakita. No pravo se iznenađenje krilo u pogrebnoj dvorani, gdje je Carter pronašao 4 škrinje, položene jedna unutar druge, a unutar zadnje se nalazio kameni sarkofag s 3 antropoidna sarkofaga, također položena jedan unutar drugog. Posljednji je bio od čistog zlata, a unutar njega se nalazila faraonova mumija koja je na sebi nosila znamenitu zlatnu masku (danas najpoznatiji objekt iz Tutankamonove grobnice), a sve je to bilo u kovčegu od čistog zlata koji je sam imao preko 110 kg. Ukupan sadržaj ležao je u još dva veća drvena kovčega koji su i sami bili obloženi zlatom i briljantima. Konačno, krasan sarkofag od crvenog kvarca služio je za smještaj toga svega.

Barack Hussein Obama II američki je političar i 44. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, te bivši član Američkog Senata (predstavnik države Illinois). Obama je bio kandidat ispred Demokratske stranke na izborima za predsjednika Sjedinjenih američkih Država, koji su se održali 4.studenog 2008. godine, na kojima je pobijedio republikanca Johna McCaina i tako postao prvi američki predsjednik Afro-američkog porijekla.

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan možemo izdvojiti hrvatskog pjesnika Dragutina Tadijanovića (1905.), te američkog glumca i ljepotana Matthewa McConaugheya rođenog 1969. Četiri godine ranije rođen je i američki reper Sean Combs, poznatiji pod pseudonimima P. Diddy ili Puff Daddy, a na isti dan 1974. rodio se i američki pjevač Cedric Bixler-Zavala, inače frontmen alternativnih bendova At the drive-in i Mars Volta.

[Mohr]

Mira Banjac (Erdevik, 4. novembar 1929) filmska, televizijska i pozorišna glumica, pored Milene Dravić, najveća živa zvezda jugoslovenskog filma.
Mira Banjac, pravo ime Mirjana T. Banjac, pripada prvoj generaciji glumaca koja je završila Pozorišnu školu u Novom Sadu (1950). Uz kraće angažmane u pozorištima u Sremskoj Mitrovici (1949—1951) i Narodnom pozorištu u Banja Luci (1953 — 1955) radila je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu (1951 — 1970). Godine 1970. prešla je u Beograd i postala član Ateljea 212.
Likove žena iz naroda, svoja najuspelija glumačka dostignuća, najčešće ostvaruje svojevrsnim humorom. Osim u pozorištu, gde je dobila niz priznanja, igrala je i u nizu televizijskih drama i serija (na primer glavnu ulogu u seriji Marija Stipe Delića i više glavnih uloga u dramama Milenka Vučetića) te na filmu.
Na velikom ekranu ostvarila je više uloga za pamćenje, posebno u ostvarenjima Gorana Paskaljevića. Autorka je scenarija kratkometražnog filma Laku noć Šnjuka.
Dobitnica je brojnih nagrada, između ostalog dveju Sterijinih nagrada, Statuete Joakim Vujić, Oktobarske nagrade Novog Sada, zatim Oktobarska nagrada Beograda, Sedmojulska nagrada, tri Zlatne arene, Nagrada grada Zagreba (za TV seriju „Marija“), Zlatni lovorov vijenac za životno djelo (Sarajevo 1991).
2000. godine dobila je nagradu Dobričin prsten, kao najveće glumačko priznanje u Srbiji.
2008. godine dodeljena joj je Nagrada „Pavle Vuisić“, koja se dodeljuje glumcu za životno delo.
Za vreme Drugog svetskog rata bila je godinu dana u Prvoj proleterskoj brigadi.

[Mohr]

Na današnji dan 2003. preminuo je ZAIM MUZAFERIJA - legendarni jugoslavenski glumac
Tokom Drugog svjetskog rata član antifašističkog pokreta, hapšen 1942. godine. Poslije oslobođenja počeo se amaterski baviti glumom a prvu profesionalnu ulogu ostvario je 1961. godine u filmu Veljka Bulajića "Uzavreli grad". Za tu ulogu nagrađen je na filmskom festivalu u Puli specijalnom nagradom. Na istom festivalu je nagrađen Zlatnom arenom za svoju ulogu u filmu "Stanica običnih vozova" (1990) Nenada Dizdarevića.
Kao epizodista i tumač karakternih uloga, igrao je u preko 100 filmskih i televizijskih projekata. Na festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu 1968. godine nagrađen je za uloge u filmovima "Praznik" (1967) Đorđa Kadijevića i "Mali vojnici" (1967) Bahrudina Bate Čengića. Sa Batom Čengićem je sarađivao i u TV drami "Jagoš i Uglješa", te u filmovima "Slike iz života udarnika" (1972), "Pismo-glava" (1983) i "Gluvi barut" (1990).
Posebno zanimljive glumačke kreacije ostvario je u pozorišnim predstavama na profesionalnim scenama širom Bosne i Hercegovine, kao što su one u tri "Hasanaginice" Alije Isakovića, Mustafe Nadarevića i Nijaza Alispahića, zatim u "Dervišu i smrti" Meše Selimovića - u režiji Nijaza Alispahića, te u "Hamdibegu" Harisa Silajdžića i "Šehidu" Zilhada Ključanina.
U Visokom se od 2003. godine redovno održava manifestacija "Dani Zaima Muzaferije" gdje se održavaju promocije kataloga, razne izložbe, pozorišne predstave, kao i okrugli stolovi te premijere najvnovijih filmskih uradaka u Visokom.

Lista (2001) (TV)
Ratnici (1999) (TV)
Savršeni krug (1997)
Prokleta je Amerika (1992)
Tetoviranje (1991)
Bračna putovanja (1991)
Đuka Begović (1991)
Ovo malo duše (1991)
Sa 204-272 (1991) (TV)
Sarajevske priče (1991) (TV)
Gluvi barut (1990)
Adam ledolomak (1990)
Aleksa Šantić (film) (1990) (mini) TV serija
Gavre Princip - Himmel unter Steinen (1990)
Stanica običnih vozova (1990)
Kuduz (1989)
Žena s krajolikom (1989)
Kuća pored pruge (1988)
Strategija svrake (1987)
Ovo malo duše (1986) (TV)
Učini to svojski (1986) (TV)
Otac na službenom putu (1985)
Brisani prostor (1985) TV serija
Pismo - Glava (1983)
Igmanski marš (1983)
13. juli (1982)
Miris dunja (1982)
Odumiranje medjeda (1982) (TV)
Smrt gospodina Goluže (1982)
Gazija (1981)
Pad Italije (1981)
Život piše romane ali nema ko da ih čita (1981)
Husinska buna (1980) (TV)
Izgubljeni zavičaj (1980)
Tren (1980) (mini) TV serija
Bife 'Titanik' (1979) (TV)
Čovjek u neispravnom stanju (1979)
Nevjeste dolaze (1978) (TV)
Pogled u noć (1978)
Tren (1978)
Hajdučka vremena (1977)
Hajka (1977)
Gosti i radnici (1976) (TV)
Jagos i Ugljesa (1976) (TV)
Doktor Mladen (1975) .
Žena s krajolikom (1975) (TV)
Slike iz života udarnika (1972)
Dan duži od godine (1971)
Klopka za generala (1971)
Ovčar (1971)
Lisice (1970)
Karađoz (1970) TV serija
Bitka na Neretvi (1969)
Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)
Opatica i komesar (1968)
Pohod (1968)
Ram za sliku moje drage (1968)
Deca vojvode Smita (1967)
Diverzanti (1967)
Kaja, ubit ću te! (1967)
Mali vojnici (1967)
Praznik (1967)
Glineni golub (1966)
Nikoletina Bursać (1964)
Mačak pod šljemom (1962)
Uzavreli grad (1961)

[Pasaga]

Drugu Mohru...
...za nesibican rad....i doprinos zajednici....

[Mohr]

[Mala_Mu]

Gaj Julije Cezar bio je rimski vojskovođa, političar i pisac. Najslavniji rimski Imperator, Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio utjecaj i vlast Rimskog imperija. Pobjedivši Pompeja Velikoga u građanskom ratu od 46. pr. Kr. zavladao je kao diktator. Njegova diktatura označava kraj vrhovne vladavine senata u Rimu i početak carstva. Iako je ubijen u atentatu, Rimska Republika je od 27. pr. Kr. i formalno postala Rimsko Carstvo. Upravo na današnji dan 355. rimski car Konstantin II promovirao je svojeg nećaka Julija na nivo Cezara, povjeravajući mu zapovjedništvo nad Galskom prefekturom.

"Meet the Press" je počeo svoju povijest 1945. kao radijski talk-show, da bi se već dvije godine kasnije preselio na televiziju, kao tada tehnološku novotariju. Emisiju je pokrenuo Lawrence Spivak, koji je kasnije postao i njezin legendarni voditelj, i to kao "glasovnu" promociju svog časopisa American Mercury. Koncepcija je tada bila čista inovacija - panel od nekoliko novinara, upućenih u područje o kojem se govori, rešetao je gosta. Punih trideset godina među panelistima je bio i sam Spivak, koji je kasnije postao i glavni moderator rasprave. Kad je emisija prešla na NBC, 6. studenog 1947. u početku se emitirala samo u New Yorku, ali je vrlo brzo procijenjeno da za nju postoji i nacionalni interes. Koliko je s vremenom postala utjecajnom, govori i ocjena Johna Kennedyja, koji ju je jednom prigodom nazvao "51. državom SAD-a". Upravo na njezinom konceptu temelji se popularni hrvatski talk show "Nedjeljom u dva" Aleksandra Stankovića.

Sex Pistols bio je jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih punk sastava u drugoj polovici 1970-ih godina. Godine 1975. Malcom McLaren (tada vlasnik prodavaonice odjeće na King´s Roadu u Londonu) okuplja Johna Lydona, kojemu odmah mijenja ime u "Johnny Rotten" kao pjevača, Glena Matlocka (bas gitara), Stevea Jonesa (gitara) i Paula Cooka (bubnjevi). Prvi nastup tog sastava bio je 6. studenog 1975. godine. Nastupali su na mjestima gdje su mogli sablazniti, a ostavljali su tako loš dojam da su naprosto izazivali zanimanje. Trik je bio vrlo uspješan i ubrzo se pročulo da je to najodvratnija grupa svih vremena. McLaren je čak s najuglednijom britanskom diskografskom kućom EMI potpisao ugovor za 50.000 funti. Grupa se raspala 1978. nakon turneje po SAD-u, a Johnny Rotten pokreće novi bend Public Image Ltd.

Na današnji dan 1494. rođen je turski sultan Sulejman Veličanstveni. 6. studenog 1955. rođena je američka novinarka Maria Shiver, ipak puno poznatija kao supruga guvernera Kalifornije, američkog glumca i bodybuildera Arnolda Schwarzeneggera. Isti dan, samo 1970. rođen je i američki glumac Ethan Hawke, te lijepa srpska tenisačica Ana Ivanović (1987.)

[Mohr]

7. novembra 1946. prošao prvi voz prugom Brčko-Banovići
Brcko - Banovici Omladinci iz svih šest republika tadašnje Jugoslavije 1.aprila 1946. godine počeli su sa izgradnjom željezničke pruge Brčko – Banovići.

To je prva pruga u sjevernoj Bosni, a dužina je oko 92 kilometra. U njenoj izgradnji učestvovalo je oko 62.000
omladinaca, a vrijedne ruke su iskopale na ovoj dionici dva tunela i uradile 22 mosta. Radovi su završeni u rekordnom roku, a prvi voz prugom Brčko-Banovići prošao je 7.novembra 1946. godine

Miroslav Krleža je rekao "Nije ovo prva pruga na svijetu sigurno, ali je prva koju su izgradila djeca".





Na danasnji dan u Tuzli prije 72 godina, iz stampe je izasao prvi broj Fronta Slobode.

[Mala_Mu]

Hernan ili Hernando Cortes, španjolski je konkvistador, pustolov i istraživač. Osvojio je 1519.-1521. veliku državu Azteka (današnji Meksiko) za Španjolsku i time znatno proširio Španjolsko Carstvo u Novom Svijetu. Njegova ekspedicija stigla je u Tenochtitlan, glavni grad aztečke države (danas Mexico City) 8. studenog 1519. Montezuma II. je Cortesa dočekao s velikim darovima, kako i dolikuje povratku Boga. Montezuma je pripremio palaču svog oca Axayacatla za Španjolce i njihove saveznike. Cortes je zahtijevao da dobije još zlata, te da se Montezuma II. zakune da će svake godine darivati Cortesu i španjolskom kralju jednak iznos zlata. Cortes je i naredio da se iz dva najveća hrama piramida uklone svi aztečki idoli i da se na to mjesto postavi svetište Djevice Marije. Svim njegovim zahtjevima je udovoljeno. Cortes je Moctuzemu II. zatim u svojoj palači uzeo za taoca u slučaju eventualne pobuna azteka.

Wilhelm Conrad Röntgen bio je njemački fizičar. Röntgen je upravo na današnji dan 1895. otkrio posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja, X-zrake (poslije nazvane rendgenske). Ustanovio je da djeluju na fotografsku ploču, prolaze kroz različite materijale i ioniziraju zrak kojim prolaze. Konstruirao je rendgenske cijevi s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Za to otkriće dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku te je tako postao prvi dobitnik ove nagrade.

Hitlerov puč (ili Pivnički puč) naziv je za događaj koji se dogodio 8. i 9. studenog 1923. godine. Tada je Hitler želio srušiti pokrajinsku bavarsku vladu, stvoriti svoju i zavladati Njemačkom. Njegovi poslušnici bili su članovi Jurišnih odreda. To je bilo prvo javno okupljanje Hitlerovih oligarha, koji su se već tada borili za vlast. Kako se Hitler želio prikazati Mesijom, ovo su njegovi "apostoli" iz Münchenskog puča: Hess, Rosenberg, Goebbels, Himmler, i Göring. Nije uspio u svom naumu, te je zatvoren. Poginulo je 16 njegovih ljudi. Hitler je u zatvoru napisao Mein Kampf, nacističku "Bibliju".

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valjda izdvojiti irskog književnika Bram Stokera (1847.), poznatog po romanu Dracula, francuskog glumca Alaina Delona (1935.), američku glumucu Taru Reid (1975.), hrvatsku klasičnu gitaristicu Anu Vidović (1980.), te hrvatsku atletičarku Blanku Vlašić (1983.)

[Mala_Mu]

Jack Trbosjek (eng. Jack the Ripper) pseudonim je nadjeven serijskom ubojici koji je svoje žrtve ubijao i masakrirao u drugoj polovici 1888. godine. Ime je došlo iz pisma što ga je Središnjoj novinskoj agenciji (eng. Central News Agency) poslala osoba koja je tvrdila da je ubojica, a objavljeno je u vrijeme ubojstava. Iako su predložene mnoge teorije, identitet Jacka Trbosjeka vjerojatno nikad neće biti otkriven. Nerazjašnjeno je ostalo i radi li se o jednoj osobi ili više njih. Mary Jane Kelly je po mnogima peta, i posljednja, žrtva zloglasnog londonskog serijskog ubojice koji je ubijao i sakatio prostitutke u Whitechapelu. Kada je ubijena bila je bez novca, kao i ostale Trbosjekove žrtve, a imala je samo 25 godina. Ujutro 9. studenog 1888. Kellyjin stanodavac je poslao svog asistenta Thomasa Bowyera da pokupi najamninu. Kellyjeva je nekoliko tjedana kasnila s najamninom. Bowyer je pokucao na njezina vrata, no nitko se nije javljao. Kroz pukotinu u prozoru je otvorio vrata i ušao u sobu u kojoj je vidio brutalno osakaćeno truplo. Ovo šokantno ubojstvo alarmiralo je londonsku policiju da žustrije poradi na istrazi, međutim bez rezultata.

Naziv Kristalna noć (Kristalnacht) odnosi se na događaj u studenome 1938. u nacističkoj Njemačkoj, u okviru sustavnog progona Židova, nazvanog holokaust. U listopadu 1938. godine, 15.000 Židova poljskog podrijetla protjerano je iz Njemačke i iskrcano na poljskoj granici. Desničarska antisemitska poljska vlada, koja je govorila o vlastitome "židovskom pitanju", odbila ih je primiti. Njih oko 5.000 ostalo je na ničijoj zemlji. U znak osvete sedamnaestogodišnji Herschel Grünspan, kojem su protjerali roditelje, izvršio je 7. studenoga atentat na konzula njemačkog veleposlanstva u Parizu, ubivši ga hicima iz pištolja. Nacistička je stranka to proglasila dijelom svjetske židovske urote i u noći s 9. na 10. studenoga organizirani su "spontani" protužidovski izgredi, po razbijanju stakala izloga kasnije nazvani Kristalna noć. Uništeno je i opljačkano najmanje 7.000 trgovina, oskvrnjena su židovska groblja, spaljeno 177 sinagoga i ubijen 91 Židov. Oko 30.000 Židova uhićeno je i odvedeno u koncentracijske logore. Potkraj godine većinu su pustili, no tisuću je osoba u međuvremenu izgubilo živote.

Gari Kimovič Kasparov svjetski je šahovski prvak od 1985. do 2000. Godine 2005. završava šahovsku karijeru i posvećuje se borbi za ljudska prava u Rusiji, protiv autoritarnog režima tadašnjeg predsjednika Vladimira Putina. Kako je napustio profesionalni šah, više se ne nalazi na svjetskoj rating listi FIDE. Kasparov je sa 21 godinom bio najmlađi igrač koji je igrao meč za prvenstvo svijeta. Nasuprot njega bio je Anatolij Karpov, svjetski prvak od 1974., sa 33 godine na vrhuncu snaga. Neobičnim spletom okolnosti, u tijeku šest godina Kasparov i Karpov odigrat će čak pet mečeva za svjetsko prvenstvo. Obojica u to doba daleko nadmašuju sve ostale svjetske šahiste. U tim su mečevima odigrali ukupno 144 partije. Drugi meč između Karpova i Kasparova organiziran je 9. studenog 1985. Borba je bila vrlo napeta i izjednačena. Nakon 23 partije, Kasparov je vodio 12-11. Posljednju partiju Karpov igra na sve ili ništa, ali gubi; tako Kasparov, star 22 godine, postaje 13. prvak svijeta, najmlađi u povijesti!

Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike. Istočnonjemačke vlasti su ga nazivale Antifašistički zaštitni zid. Svrha zida je bila onemogućiti prijelaz između Istočne i Zapadne Njemačke. Počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Otvoren je za neometan promet 9. studenog 1989., a potom je srušen. Bio je oličenje Hladnog rata.

Stari most u Mostaru pripada UNESCO-voj kulturnoj baštini. Dao ga je sagraditi 1566. godine Sulejman Veličanstveni. Graditelj je bio Mimar Hajrudin. Stoljećima je povezivao putove Bošnjaka, Hrvata i Srba. Kamena konstrukcija preživjela je sve potrese, poplave i ratove, sve do 1993. godine. Tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba u Mostaru, most je predstavljao jedinu vezu između istočne obale Neretve, pod nazdorom Armije BiH i manjeg dijela grada na desnoj obali koji je također bio pod bošnjačkim nadzorom. Most je preživio mnoga granatiranja od strane HVO-a, sve dok 9. studenog 1993. kada je srušen. Ubrzo je u javnost izašla snimka rušenja mosta. Većina svjetskih medija je odmah za rušenje optužila HVO, no do danas nitko iz HVO-a nije preuzeo odgovornost za rušenje mosta.

Na današnji dan rodili su se ruski književnik Ivan Turgenjev (1818.), hrvatski političar i povjesničar Milan Šufflay (1871.), američki astronom Carl Sagan (1934.), te američki bodybuilder Lou Ferrigno (1951.) poznat po ulozi superjunaka Hulka u istoimenom serijalu.

[Mohr]

Na današnji dan prije 22. godina, 9. novembra 1993. godine, srušen je Stari most u Mostaru. Most je pao u rijeku Neretvu tačno u 10,16 sati, nakon što je u više navrata pogođen tenkovskim projektilima Hrvatskog vijeća obrane (HVO).


Praljak & co. kao preteča ISIL-a

[Mala_Mu]

U bitki kod Varne osmanske snage su 1444. godine porazile kršćansku vojsku hrvatsko-ugarskoga kralja Vladislava I. Brojčano gotovo trostruko nadjačani europski vitezovi dobro su se držali dok se u bitku, u pokušaju da prilikom povlačenja uhvati sultana Murata II., nije uključio kralj Vladislav i tom prilikom poginuo. Nakon toga kršćanske snage uhvatila je panika te su se povukli preko Dunava i nakon junačke borbe gotovo dobivenu bitku prepustili Osmanlijama.

U philadelphijskoj krčmi Tun Tavern 1775. godine prvi regruti upisani su u Kontinentalne Marince, danas poznatije kao Korpus mornaričkog pješaštva SAD-a, odnosno 'marince'. Administrativno, marinci su dio mornarice s kojom usko surađuju, ali ta visoko profesionalna vojna grana djeluje potpuno samostalno te se njeni pripadnici, čiji poznati slogan glasi Semper fidelis (uvijek vjerni), mogu iskrcati na bilo kojoj obali svijeta u roku od 96 sati.

Jedna od poznatijih rečenica u povijesti izgovorena je na današnji dan 1871. godine. Nakon višegodišnje potrage Henry Stanley pronašao je nestalog kolegu Davida Livingstona u centralnoj Africi. Susret je započeo riječima: "Dr. Livingstone, pretpostavljam?".

1928. godine Japan je dobio novog cara koji će provesti zemlju kroz najveću kalvariju japanskog naroda u povijesti, II. svjetski rat i dvije atomske bombe koje su prvi (i zasad, hvala Bogu jedini) put bačene na ljude u Hiroshimi i Nagasakiju. Hirohito je okrunjen na spektakularnoj ceremoniji.

U doba mobitela, interneta i satelitskih telefona zvučat će smiješno, ali prošlo je tek 59 godina od prvog automatski uspostavljenog međudržavnog telefonskog razgovora 1951. godine.

Dječje serije edukativnog karaktera postoje od samih početaka televizije, no najpoznatija i najdugovječnija je Ulica Sezam, koju smo i mi imali prilike gledati kao klinci, a koja je počela emitiranje na javnoj televiziji PBS u SAD-u na današnji dan 1969. godine.

Godinu dana kasnije svijet je napokon dobio priliku upoznati jedno od svjetskih čuda iznutra. Naime, kineska je Komunistička partija otvorila pristup Velikom zidu stranim turistima.

Možda i najtužnije poglavlje američke povijesti dostojno je obilježeno 1982. godine otvaranjem Memorijalnog centra veterana rata u Vijetnamu u Washingtonu.

Na današnji dan 1483. godine rođen je njemački protestanski reformator Martin Luther. Njegov sunarodnjak, književnik Friedrich Schiller, uz Goethea najvažniji predstavnik Weimarske klasike, rođen je 1759. godine. Ruski dizajner Andrej Tupoljev, prema kojem ime nosi glavni i najstariji ruski proizvođač vojnih i civilnih zrakoplova, rođen je 1888. godine. Njegov kolega inženjer i sunarodnjak Mihail Timofejevič Kalašnjikov, dizajner najpoznatije svjetske jurišne puške rođen je 1919. godine. Talijanski skladatelj Ennio Morricone, koji je svjetsku slavu stekao dramatičnim glazbenim podlogama poznatih vesterna, rođen je 1928. godine. Sjevernoirski vozač automobilističkih utrka i bivši vozač Formule 1 Eddie Irvine, rođen je na današnji dan 1965. godine.

[Mala_Mu]

Oporučni glavni nasljednik i Cezarov usvojeni sin Gaj Julije Cezar Oktavijan, vojskovođa Marko Antonije i raniji vođa konjanika Lepid, 43. godine pr.n.e. sklopili su u Bologni trojni savez - trijumvirat. Drugi takav savez u povijesti Rimskog Carstva dobio je od Senata pune ovlasti na pet godina kako bi u njegovu korist riješio građanski rat koji je izbio nakon Cezarova ubojstva.

Na poticaj Mlečana 1202. godine započela je križarska opsada Zadra. U nemogućnosti da dobro utvrđeni grad osvoje sami Mlečani su se poslužili 'trgovinom' i sudionicima 4. križarskog rata ponudili prijevoz do Carigrada ako im 'učine uslugu'. Nakon dva tjedna opsade križari su provalili u grad i počinili velik pokolj stanovnika koji ranije nisu pobjegli u Biograd ili Nin. Nakon pljačke križari su u Zadru prezimili, a zatim krenuli put Carigrada koji je godinu dana kasnije doživio sudbinu goru od zadarske.

Dva dana nakon proglašenja republike i abdikacije cara Karla I. Njemačka je 1918. godine kapitulirala čime je završen I. svjetski rat. Kapitulacija je potpisana u željezničkom vagonu u Compiègneu na sjeveru Francuske. Sukobi u ratu koji je trebao "završiti sve ratove" službeno su prekinuti točno u 11 sati, što je simbolika vezana uz 11. dan 11. mjeseca u godini. Od tada se u svijetu svake godine u to vrijeme s dvije minute šutnje odaje počast za više od 15 milijuna poginulih i oko 40 milijuna ranjenih u najvećem i najkrvavijem sukobu koji je zadesio čovječanstvo.

Na 3.945 km od Chicagoa u Illinoisu, preko Missourija, Kansasa, Oklahome, Texasa, New Mexica i Arizone do kalifornijskog Los Angelesa, od službenog otvorenja koje je bilo na današnji dan 1926. godine, pa do 'zatvaranja' 27. lipnja 1985., protezao se slavni U.S. Route 66. Autocesta poznata pod nazivima 'Main Street of America' i 'Mother Road' zadužila je gospodarstvo i stanovnike SAD-a kao malo koja prometnica. To, ali i 'cestovna kultura', glavni su razlozi legendarnog statusa 66-ice koja i danas, iako u skraćenoj verziji, pod nazivom 'Historic Route 66', putnike željne avanture podsjeća na dane kada su ju opjevali Nat King Cole, Rolling Stonesi i brojni drugi.

Nacionalni park Mljet proglašen je na današnji dan 1960. godine čime je zaštićeno 5.375 hektara kopna i okolnog mora sjeverozapadne strane otoka Mljeta. To je predstavljalo prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu, a razloga za taj potez bilo je zaista mnogo. Od jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, jedinstvenog geološkog i oceanografskog fenomena slanih jezera u kršu, brojnih prirodoslovnih osobitosti do izuzetne kulturno-povijesne baštine koja u neprekinutom slijedu traje od predrimskih vremena do danas.

Na današnji dan 1493. godine, pod pravim imenom Philippus Aureolus Theophrastus Bombast von Hohenheim, rođen je švicarski liječnik, alkemičar, astrolog, znanstvenik, mistički filozof i okultist u povijesti zapamćen kao Paracelsus. Jedan od najvećih ruskih, ali i svjetskih književnika, romanopisac, novelist i publicist ukrajinskog porijekla Fjodor Mihajlovič Dostojevski, rođen je na današnji dan 1821. godine. Hrvatski operni dirigent i skladatelj Jakov Gotovac, autor poznate hrvatske komične opere Ero s onoga svijeta, rođen je 1895. godine. Poznata američka glumica Demi Moore, punim imenom Demi Guynes Kutcher, rođena je na današnji dan 1962. godine dok je na isti dan 1974. godine rođen njen mlađi, ali ništa manje poznati kolega Leonardo DiCaprio.

[Mohr]

Na današnji dan 1989. preminula je Dolores Ibaruri - legendarna La Pasionaria!






Na današnji dan 1955. preminuo je Tin Ujević...

[Mala_Mu]

[laganini]

..umra najveci pjesnik intelektuac i boem s ovi prostora tin ujevic..pocivao u miru..