Opština Stari Grad predstavila je pobjednički rad koji je izabran na Konkursu za izradu idejnog rješenja uređenja ulice Štrosmajerova.
Prezentacija projekta je održana danas u Sali za vjenčanja Opštine Stari Grad.
Konkurs za izradu idejnog rješenja uređenja ulice Štrosmajerova u Sarajevu – Opština Stari Grad Sarajevo bio je otvoren do 21. decembra 2015. godine, a do tog roka prispjelo je 11 radova. Sve pristigle radove ocjenjivala je stručna komisija u sastavu:
Predsjednica komisije: Lidija Mićić dipl. ing. arh
Članovi: Ljiljana Pelidija, dipl. ing. građ, Hamdija Efendić, dipl.ing. građ, Munib Buljina, dipl. ing. arh i Aida Veladžić, dipl. ing. arh.
Najboljim je proglašen rad pod šifrom " SC215“ iza kojeg stoji grupa autora: Sabin Babić, Mirza Hrustemović, Tihomir Krajtmajer i Emir Kalamujić, kojima je za prvo mjesto pripala nagrada u iznosu od 5.000 KM. Autori su se polovine iznosa odrekli u humanitarne svrhe.
Učiniti Štrosmajerovu ulicu ponovo šetalištem i vratiti je gradu, a grad građanima, bila je ideja vodilja tima autora.
Sabin Babić, Mirza Hrustemović, Tihomir Krajtmajer i Emir Kalamujić uradili su projekat pod nazivom “Galerija pod otvorenim” koji bi Štrosmajerovu ulicu učinio gradskom promenadom kulture i umjetnosti, popločanu u vidu kvadratnih polja, natkrivenu sa obje strane ulice i sa drvoredom i klupama u centralnom dijelu. Ulica bi bila povezana i sa jednim od dvorišta susjednih zgrada gdje bi se napravio “Park devet umjetnosti”. Jedan od autora projekta, Mirza Hrustemović kazao je da je ponosan što je Komisija za izbor njihov rad proglasila najboljim i prepoznala njihovo rješenje kao dalji input za razvoj same ulice, ali i Opštine Stari Grad. “Naša ideja je bila da ponudimo gradu nešto novo i nešto lijepo. Ulica Štrosmajerova postala bi gradska promenada kulture i umjetnosti, bez granica i cenzure. Sa “Parkom devet umjetnosti” činila bi jednu cjelinu gdje bi se mogli održavati razni performansi, izložbe, filmske projekcije i sl,” kazao je Hrustemović.
Načelnik Ibrahim Hadžibajrić pojasnio je da je danas predstavljeno idejno rješenje za Štrosmajerovu, a nakon ovoga slijedi izvedbeni projekat, gdje će se najvjerovatnije uraditi i neke korekcije, u dogovoru s autorima.
“Tek nakon izvedbenog projekta imat ćemo konačno rješenje kako će izgledati ulica. Sve su ovo još varijacije na temu sadržaja koji će biti unutar ulice. Ono što mi se najviše svidjelo je da će ulica većim dijelom biti natkrivena, a samo mali središnji dio bit će otkriven", rekao je Hadžibajrić. On je pojasnio i da drvored koji je predviđen projektom ne mora biti u toj formi, kako korijenje drveća ne bi oštetilo zgrade, nego da se može saditi tzv. patuljasto drveće i slično.
Idejno rješenje uređenja Štrosmajerove ulice
Ideja autora je da Štrosmajerovu ulicu urede kao šetalište, instalacijom kulturnih i umjetničkih sadržaja i postavki. Takav duh ulica bi trebala zadržati svih dvanaest mjeseci u godini, bez obzira na vremenske uvjete. Ulica Štrosmajerova postala bi gradska promenada kulture i umjetnosti, bez granica i cenzure.
Ova ideja podrazumijeva natkrivanje ulice duž obje fasade. Ulica bi postala otvorena pozornica, galerija i gradska promenada. Zbog svoje širine od 10,5m, Štrosmajerova ulica nema kapacitet da ostvari sve planirano i zbog toga ovo rješenje predviđa više urbanističko-arhitektonskih zahvata.
Prvi korak je obostrano natkrivanje obje strane ulice, na razapetoj uličnoj konstrukciji između fasada, u vidu plohe koja je pokrivena transparentnim staklom, u blago nijansiranom plavom tonu. Tako bi dio ulice Štrosmajerova bio pogodan za šetnju bez obzira na atmosferske padavine. Konstrukcija bi služila za natkrivanje ulice, ali i za postavljanje ulične rasvjete. Svjetiljke bi stajale u tri reda, a zbog sihronizacije duha vremena gradnje i današnjeg doba rasvjetna tijela bi bili dizajnerski stilizovani ulični fenjeri iz doba austrougarske monarhije.
Drugi korak je korištenje podrumskih prostorija objekata, koje bi se proširile i ispod Štrosmajerove ulice – šetališta za oko tri metra. Na ovaj način bi se dobila podzemna galerijska ulica koja bi bila osvijetljena, a dio šetališta bi se zastaklio po poljima u istovrsnom rasteru duž fasada.
Sve podzemne instalacije bile bi sakupljene u jedan instalacioni podzemni prohodni hodnik – šent, sasvim komotan za nesmetano servisiranje, koji bi se protezao centralnom osovinom ulice. Tako bi se izbjegle situacije da se u čestim vremenskim intervalima prekopavaju ulice zbog izvođenja raznih radova na podzemnim instalacijama.
Ulica Štrosmajerova bi, prema ovom idejnom rješenju, bila popločana. Radi se o simetričnoj dužnoj podjeli na kvadratna polja. Polja koja se prožimaju duž centralne osovine ulice bila bi ispunjena granitnim kockama kakvim su se popločavale ulice iz doba monarhije. Drugi dio polja, koji je natkriven i nalazi se uz fasadu, bio bi od lamirniranog kaljenog stakla.
Kroz cijelo šetalište protezala bi se dva simetrična drvoreda stabala. Klupe za sjedenje dizajnirane su kao drveni prstenovi oko stabala koje se naizmjenično ponavljaju u svakom trećem redu drvoreda. Korpe za otpatke nalazile bi se uz parking mjesta (nosače) za bicikla koja su planirana oko stabala (zaštita za drveće).
Autori idejnog rješenja kroz Štrosmajerovu ulicu su predvidjeli i saobraćaj stiliziranih kočija iz 19. vijeka kao dinamični stilski iskaz prošlog vremena.
Ovom idejom „kulturalizacije“ Štrosmajerove ulice, njenim natkrivanjem, dodavanjem još jednog atraktivnog nivoa ispod ulice te vertikalnog povezivanja partera sa istim, uz adekvatne iluminacije obje restaurirane fasade autori idejnog rješenja žele ostvariti i novi za ovaj grad jedinstveni osjećaj čovjeka sa javnim prostorom.
U nastavku pogledajte idejno rješenje ulice Štrosmajerova:
http://sa-c.net/component/content/article/30/381.html
![Forum [Bot]](./images/ranks/s.png "Forum [Bot]")
- a jos vise si u pravu da nisam kompetentna..
