Maldivi – najmanja muslimanska država u Aziji
U svijetu postoji jedna veoma zanimljiva muslimanska zemlja koja se naziva Maldivi ili službeno Republika Maldivi. To je zemlja u kojoj je cjelokupno stanovništvo muslimansko i ta država se sastoji od 1.900 otoka grupiranih u 26 atola. (Atol je naziv za otok ili njih više koji imaju oblik prstena. Oblik prstena je nastao od korala. Neki prstenovi su u potpunosti zatvoreni i voda unutar prstena i izvan se razlikuje, dok neki prstenovi imaju izlaz na otvoreno more.) Govorit ćemo o geografskim karakteristikama ove zemlje, njenoj povijesti, dolasku islama, utjecaju cunamija iz 2004. i utjecaju promjena u globalnoj klimi.
Geografija
Na Maldivima je od 1.900 otoka naseljeno oko 200, a još 88 se koristi samo za turizam. Otoci se nalaze na površini od otprilike 90.000 km², dok kopno ukupno ima samo oko 300 km². Najveći otok je 5 km². Samo devet otoka je veće od 2 km². Prosječna prirodna nadmorska visina iznosi 1,5 metar. Najviša tačka je 2,4 metra iznad nivoa mora na otoku Villingili, tako da je ovo najniža zemlja na svijetu sa najnižom prosječnom visinom i najnižim vrhom. Maldivi imaju 644 km obale, a sa 298 km² površine, ovo je zemlja sa najmanje kopna u Aziji. Najveći otok Maldiva je Gan čiji je glavni grad Male.
Maldivi su otprilike na ekvatoru, tako da vjetrovi imaju velik utjecaj na klimu. U oktobru su najjači vjetrovi koji pokrenu mokru sezonu. U julu i avgustu ima najviše padavina, a suha sezona traje od decembra do aprila. Prosječna dnevna temperatura je oko 28 stepeni Celzijusa. Stepen vlage u zraku vrlo je visok, oko 74–80%.
Prema procjenama, godine 2017. Maldivi su imali 392.709 stanovnika.
Povijest
Nije sigurno ko su bili prvi stanovnici Maldiva. Neki arheološki pronalasci ukazuju na to da je na Maldivima prije otprilike 5.000 godina bilo stanovnika. Neki drugi izvori govore da je nastanjivanje Maldiva počelo tek prije otprilike 2.500 godina.
Od prvog vijeka prije nove ere ljudi na Maldivima bili su budisti, ali otprilike godine 1153. tadašnji vladar je primio islam i nastala je država Sultanat Maldivskih Otoka. Godine 1887. Maldivi su postali britanski protektorat. Prije toga ova je zemlja bila nezavisna država, izuzev kratkih perioda okupacije, a najduži od njih trajao je sedamnaest godina kada je Maldive okupirao Portugal. U Maldivima su vladala ukupno 84 sultana.
Maldivi su ponovo postali nezavisni 26. jula 1965. godine, a 1968. narod je izabrao da budu republika. Od 1978. Abdul-Kajjum je postao predsjednik, i on je pet puta ponovo izabran za predsjednika. Godine 2008. Muhammed Našid, bivši politički zatvorenik, izabran je kao njegov nasljednik. Stanovnici su muslimani, druge vjere nisu dozvoljene. Od decembra 2007. u Ustavu stoji da je jedan od uvjeta za državljanstvo da je dotična osoba musliman.
Od 1982. do 2016 Maldivi su bili član Commonwealth of Nations (Zajednica nacija). Ovo je zajednica država koje su nekad bile dio Britanskog carstva, a poslije su zadržale neke veze i saradnju. Na čelu ove zajednice je britanski monarh. Trenutno su 53 države član ove zajednice. Ima i veoma mali broj zemalja koje su se priključile iako nikad nisu bile britanska kolonija. Ove zemlje su dobrovoljno u ovoj zajednici zbog tih nekih veza i saradnje. Interesantno je napomenuti da stanovništvo zemalja ove zajednica broji preko 2,5 milijardi ljudi. Neke od članica su: Indija, Pakistan, Malezija, Australija, Kanada, Nigerija i druge.
Širenje islama
Trgovci Arapi koji su putovali Indijskim okeanom imali su veoma bitnu ulogu u tome da Dhovemi, budistički kralj Maldiva, prihvati islam godine 1153. (ili po nekim historičarima 1193. godine). Vladar je dobio titulu “sultan”, a nakon toga osnovano je šest dinastija, na vlasti su bila 84 sultana i sultanija do 1932. godine kad je sultanat postao na osnovu izbora. Jedan musliman Ebu Berekat posjetio je ove otoke i bio povod za ovaj bitan preokret i prihvatanje islama kralja i stanovnika otoka.
Poznati sjevernoafrički putopisac Ibn Battuta boravio je na Maldivima 1340. i spominjao je ovu zemlju i da je jedan čovjek po imenu Ebu Berekat el-Berberi bio razlog za širenje islama na ovim otocima. Prema predajama, vladar ovih otoka primio je islam preko ovog čovjeka. (The Adventures of Ibn Battuta: A Muslim Traveller of the Fourteenth Century)
Neki učenjaci sve ovo dovode u pitanje i ne smatraju da je ovaj Ebu Berekat donio islam na ove otoke. Ali, ono što se vidi na Maldivima ide u prilog ovoj priči. Naime, arapski je zauzimao važno mjesto kao službeni jezik umjesto perzijskog ili urdu jezika, koji se koriste u susjednim muslimanskim zemljama. Druga veza sa Sjevernom Afrikom jeste i malikijski mezheb koji je proširen mnogo u Sjevernoj Africi i koji je na Maldivima bio zvanični mezheb do 17. vijeka.
Neki smatraju da je moguće i da je Ebu Berekat bio iz mjesta Berbera, trgovačke luke iz današnje Somalije. U to doba ljudi iz Somalije zvani su Berberi. U momentu kad je Ibn Battuta posjetio Maldive, guverner je bio jedan Somalijac po imenu Abdul-Aziz el-Mogadišavi. (Defremery, C. (1999-12). Ibn Battuta in the Maldives and Ceylon)
Ovi učenjaci smatraju da je Ebu Berekat ustvari poznati somalijski učenjak Jusuf b. Ahmed el-Kavnejn, koji je osnovao Valašma dinastiju u Rogu Afrike. Njemu se pripisuje zasluga što je maldivski vladar prihvatio islam, nakon čega su i ostali stanovnici otoka primili islam. Jusuf b. Ahmed je osnovao Hukuru Miskiiy džamiju na Maldivima. (Mackintosh-Smith, Tim (2010). Landfalls: On the Edge of Islam from Zanzibar to the Alhambra.)
I ova verzija dolaska islama na Maldive u skladu je s tim što je arapski imao tako važnu ulogu i što je malikijski mezheb bio zvanični mezheb. Somalijci su isto koristili taj jezik i bili često tog mezheba.
postoji i treće mišljenje da je Ebu Berekat bio Perzijanac iz mjesta Tabriz. (Paul, Ludwig (2003). Persian Origins--: Early Judaeo-Persian and the Emergence of New Persian : Collected Papers of the Symposium, Göttingen 1999)
Maldivi danas
Danas je islamski zakon osnova u pravosuđu. Na nastanjene otoke strogo je zabranjeno unositi alkohol ili svinjetinu. Petkom oko jedanaest sati trgovine i uredi se zatvaraju i džuma-namaz se obavlja u podne. Većina trgovina i ureda zatvori se za svaki namaz i pauza traje oko petnaest minuta. Tokom ramazana, restorani i druge radnje u kojima se prodaju jelo i piće zatvoreni su tokom dana i broj radnih sati je ograničen.
Cunami
Maldive je pogodio mali cunami 26. decembra 2004. godine. Zemljotres ispod Indijskog okeana je pokrenuo taj cunami koji je pogodio i neke druge države na tom kontinentu. Ali, zbog male mase kopna, nije se formirao velik val pa i razorna moć tu nije bila kao u Šri Lanki. Valovi na Maldivima nisu bili veći od otprilike metar i po, ali zbog male visine na kopnu nastalo je mnogo štete. Oko 75 ljudi je poginulo, a 13 naseljenih otoka i 29 turističkih destinacija je uništeno. U ovom cunamiju ukupno je poginulo preko 200 hiljada ljudi, većinom u Aziji. Većina žrtava je iz Indonezije, dok je vrlo mali broj poginuo u afričkim državama: Somaliji, Tanzaniji, Sejšeliju, Keniji.
Koralni grebeni, kojih ima mnogo oko Maldiva, pretrpjeli su ogromne štete zbog ovog cunamija. Ovi koralni grebeni izgledaju čarobno i privlače mnoge ljude koji su zaljubljeni u prirodu.
Utjecaj klime
Ako bi se nivo mora povećao za dva metra zbog promjena klime, Maldivi bi bili skroz pod vodom. Zato je za ovu zemlju i njenu vladu veoma bitna klima i njeno očuvanje. Vlada šalje na svaku konferenciju o klimi veliku delegaciju koja nastoji da međunarodna zajednica drži do dogovora koji su napravljeni u vezi s klimom i da ne padne pod pritisak industrije i velikih zemalja sa velikim emisijama ugljendioksida, poput Kine i SAD-a.
Bivši predsjednik Muhammed Našid preduzeo je bitne mjere što se tiče ovog bitnog pitanja za Maldive: određen procenat budžeta je rezervisan za pribavljanje novog kopna. Maldivi žele da preduhitre povećanje nivoa mora i da imaju rezervno kopno, u slučaju da jedan dio arhipelaga dođe ispod nivoa mora. Prilikom ovog se mislilo i na dijelove Indije, Šri Lanke i Australije. Maldivi se u ovome obraćaju međunarodnoj zajednici, jer sami nemaju dovoljno sredstava za ovaj problem. (AP/AFP/Reuters)
Molimo Allaha da sačuva narod na Maldivima i popravi njihovo stanje
Reko jesi dobro ti? Kaze fino ti 3 dana.Par resorta i predivnih plaza a ostalo jad i cemer gdje su obicni ljudi...Mogu blejat u pijesak i plazu par dana.Dojadi.A ovo gdje goste odvedemo je suludo.Racuni po 8000,9000 dolara za rucak,njih 12...
