Bosna i Hercegovina već godinama bilježi pad nataliteta i negativan prirodni priraštaj, što je jedan od najvećih demografskih izazova u našoj zemlji. Statistički podaci pokazuju da je iz godine u godinu sve više umrlih od broja novorođenih.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u 2023. godini rođeno je 24.938 beba, dok je 34.434 osoba umrlo. U 2024. godini rođeno je 24.598, dok je umrlo 35.595 osoba. Kada je riječ o prethodnoj 2025. godini, zaključno s 9. mjesecom, rođeno je 17.465 beba, dok je umrlo 26.600 osoba.
Ukoliko analiziramo podatke iz prirodnog priraštaja, BiH je za samo te tri godine izgubila 29.628 stanovnika.
Podaci pokazuju da se negativni trendovi po pitanju demografije u našoj zemlji ne zaustavljaju. Bosna i Hercegovina nema populacijsku politiku na državnom nivou, jer su nadležnosti podijeljene po entitetima.
Na ovu temu razgovarali smo s demografom Aleksandrom Čavićem koji nam je kazao kako BiH gubi stanovništvo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja i kroz migraciono kretanje.
"Tendencija je jasna i ona je takva, već godinama unazad bilježimo sve lošije rezultate na polju prirodnog kretanja stanovništva i te negativne tendencije se, nažalost, ne usporavaju. Zbog čega je to tako? S jedne strane, ono je uzrokovano još jednom situacijom. Podsjetit ću vas da se broj stanovnika na nekoj teritoriji i njegove strukture oblikuju kroz dva načina. Dakle, jedno je prirodno kretanje, a drugo migraciono kretanje. Mi, nažalost, i jednu i drugu komponentu koja utječe na broj stanovnika imamo sa negativnim predznakom. Dakle, mi gubimo stanovništvo i po osnovu negativnog prirodnog priraštaja i po osnovu negativnog migracionog salda u pogledu vanjskih migracija, dakle, kroz migraciono kretanje. Ono što je problematično jeste što ove dvije veličine, da tako kažem, jedna drugu uslovljavaju i postoji međuzavisnost", kazao je Čavić.
Dalje pojašnjava da, u pogledu vanjskih migracija, najviše učestvuje mlado stanovništvo u srednjim godinama, koje je zapravo i osnov za reprodukciju u sadašnjem i u budućem periodu.
"Što je još problematičnije, ne gubimo samo stanovništvo u pogledu migracija kao sadašnji kvantum broja stanovnika, nego i kao potencijal za reprodukciju u budućnosti. Šta nas je dovelo u tu poziciju? Prije svega dovelo nas je odsustvo u strateškom pristupu u ovoj oblasti", pojasnio je.
Ističe da je neophodno da nadležni organi formulišu odgovarajuće politike u ovoj oblasti, prije svega demografsku strategiju. Naglašava da je važno formulisati te dokumente i krenuti u njihovo dugoročno provođenje.
"Bez dugoročnog strateškog, planskog i sistemskog pristupa mi nemamo nikakve šanse na uspjeh", kazao je Čavić.
Čavić dodaje da je potrebno iskoristiti postojeće pozitivne primjere, bilo sa lokalnog, kantonalnog ili entitetskog nivoa, ali i dobra iskustva iz drugih zemalja i jedinica lokalne samouprave van Bosne i Hercegovine. Takve prakse, ističe, treba detaljno analizirati i procijeniti njihovu primjenjivost u domaćem kontekstu.
Suprotno tome, navodi da oslanjanje na izolirane, pojedinačne mjere pokazuje se pogrešnim pristupom, jer unapređenje nataliteta i zdravlja stanovništva zahtijeva sveobuhvatno djelovanje zajednice. Kako kaže, to uključuje poboljšanje općih životnih i zdravstvenih uslova, što direktno utječe i na smanjenje mortaliteta, posebno kod sredovječne i starije populacije.
"Zato je, smatram, pogrešno posezanje za nekim čarobnim štapićem, za nekom 'ad hoc' mjerom koja bi dala neki čarobni rezultat. Dakle, ne postoji ni jedna pojedinačna mjera, čak ni grupa mjera koja bi mogla da dovede do potpune rehabilitacije negativnih demografskih trendova koje bilježimo", rekao je.
Čavić naglašava da od radne snage zavisi održivost zdravstvenog i obrazovnog sistema, zadovoljavanje javnih potreba, penzionih sistema kao i brojni drugi faktori.
"Ako nemate dovoljan broj radnika, vi ne možete da alimentirate javne potrebe u oblasti zdravlja, obrazovanja, infrastrukture, doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, dakle ne možemo da obezbijedimo dovoljno sredstava za penzije. Na tom polju, ako mi danas uložimo 10 milijardi KM svake godine u rehabilitaciju fertiliteta, mi rezultate nećemo polučiti najmanje za dvije decenije", pojašnjava.
Dodaje da je iz tog razloga potreban kompleksan strateški pristup.
"Tu strategiju trebaju da formulišu u prvom redu stručnjaci za demografiju, onda i iz drugih oblasti koji su potrebni da bi se jedna takva strategija uspješno formulisala. Te strategije trebaju da se spuste i do lokalnih zajednica, odnosno Federacije preko kantona i lokalnih zajednica, kako bi svako iz svoje nadležnosti napravio odgovarajuće strategije i da one onda daju nekakav sinergijski efekat", zaključio je Čavić
