Da li je današnja islamska religija judeo-hadiska i suprotna Kur'anu?

[Tamburex]

Šta znači "značenje prepustiti Allahu"?

Prepuštanje značenja Allahu (Tefvid) (Tefvid) je koncept u islamskoj teologiji koji podrazumijeva vjerovanje u Allahova svojstva bez pokušaja da se spozna njihova stvarna kakvoća ili suština, prepuštajući to znanje isključivo Njemu. To je suprotno antropomorfizmu (poređenju Allaha sa stvorenjima) i fokusira se na vjerovanje u objavljeni tekst bez ulaženja u suvišna tumačenja.

To je kao da čitaš tekst na kineskom i tvrdiš da je tačan i da njegov autor poznaje značenje, iako nemaš pojma šta piše.

To je na pola puta između banalnog i bizarnog.

[Tamburex]

Ma neka malo muhabetimo

Odoh se malo umiti, da ne klanjam skroz nasuho

[Bostan]

Sa druge strane imamo...
Ta’wil (Arabic: تأويل) in Islam refers to the interpretation or esoteric explanation of Quranic verses, particularly those that are allegorical, symbolic, or ambiguous. Unlike Tafsir, which focuses on the outward and apparent meanings of the text, Ta’wil delves into the deeper, hidden meanings that are not immediately evident. It seeks to uncover the spiritual or metaphysical significance of the Quranic message while staying consistent with Islamic theology and principles.

[Bostan]

Ma neka malo muhabetimo

Odoh se malo umiti, da ne klanjam skroz nasuho

Haha ok Laku noc.

[Tamburex]

Sa druge strane imamo...
Ta’wil (Arabic: تأويل) in Islam refers to the interpretation or esoteric explanation of Quranic verses, particularly those that are allegorical, symbolic, or ambiguous. Unlike Tafsir, which focuses on the outward and apparent meanings of the text, Ta’wil delves into the deeper, hidden meanings that are not immediately evident. It seeks to uncover the spiritual or metaphysical significance of the Quranic message while staying consistent with Islamic theology and principles.

Opet ti o navodnih 0,01% A i to džaba, kad nije jednoznačno jasno koji su nejasni.

Laaaam Nuuun

[Bostan]

Sa druge strane imamo...
Ta’wil (Arabic: تأويل) in Islam refers to the interpretation or esoteric explanation of Quranic verses, particularly those that are allegorical, symbolic, or ambiguous. Unlike Tafsir, which focuses on the outward and apparent meanings of the text, Ta’wil delves into the deeper, hidden meanings that are not immediately evident. It seeks to uncover the spiritual or metaphysical significance of the Quranic message while staying consistent with Islamic theology and principles.

Opet ti o navodnih 0,01% A i to džaba, kad nije jednoznačno jasno koji su nejasni.

Laaaam Nuuun

Ma mutazile, racionalisti, idu u tewil, intepretaciju...i vrlo su vješti u poznavanju arapskog (kao npr. Zamaksheri)
http://kuran.co.ba/Knjige/Zamakhshari%2 ... 20Book.pdf

Sa druge strane imamo arife koji znanje ne uzimaju cisto racionalno nego znanje dobijaju otkrovjenjem.

[Lavlje_srce]

Odoh se malo umiti, da ne klanjam skroz nasuho

Haha ok Laku noc.

Neki dan je meni rekao da nije religiozan. Čisto da imaš u vidu.

[Tamburex]

Ma mutazile, racionalisti, idu u tewil, intepretaciju...i vrlo su vješti u poznavanju arapskog (kao npr. Zamaksheri)
http://kuran.co.ba/Knjige/Zamakhshari%2 ... 20Book.pdf

Sa druge strane imamo arife koji znanje ne uzimaju cisto racionalno nego znanje dobijaju otkrovjenjem.

Svi intepretiraju. I prevodi su interpretacije. I to što nazivaš otkrovenjem je plod tumačenja.

[Tamburex]

Neki dan je meni rekao da nije religiozan. Čisto da imaš u vidu.

Hahaha, blago tebi i takvim k'o ti.

[Lavlje_srce]

Neki dan je meni rekao da nije religiozan. Čisto da imaš u vidu.

Hahaha, blago tebi i takvim k'o ti.

Hvala također.

[Bostan]

Ma mutazile, racionalisti, idu u tewil, intepretaciju...i vrlo su vješti u poznavanju arapskog (kao npr. Zamaksheri)
http://kuran.co.ba/Knjige/Zamakhshari%2 ... 20Book.pdf

Sa druge strane imamo arife koji znanje ne uzimaju cisto racionalno nego znanje dobijaju otkrovjenjem.

Svi intepretiraju. I prevodi su interpretacije. I to što nazivaš otkrovenjem je plod tumačenja.

Nije isto tumachiti raconalno i/ili preko otkrovljenja.

[Tamburex]

Nije isto tumachiti raconalno i/ili preko otkrovljenja.

Šta je otkrovenje i šta je tumačenje preko otkrovenja?

Koji instrument se koristi za tumačenje preko otkrovenja?

[Bostan]

Nije isto tumachiti raconalno i/ili preko otkrovljenja.

Šta je otkrovenje i šta je tumačenje preko otkrovenja?

Koji instrument se koristi za tumačenje preko otkrovenja?

Keshf znaci srcem spoznati.
Kašf je etimološki povezan sa mukashafa "otkrivanje"/"božansko zračenje suštine", što označava "upoznavanje sa stvarima nevidljivim iza velova".
Skidanje koprene se nalazi i u ajetima, npr

“Zaista si o ovom bio u ravnodušnosti, pa smo s tebe odstranili pokrov tvoj, zato je vid tvoj Danas oštar.”(50:22)

[Tamburex]

Keshf znaci srcem spoznati.
Kašf je etimološki povezan sa mukashafa "otkrivanje"/"božansko zračenje suštine", što označava "upoznavanje sa stvarima nevidljivim iza velova".
Skidanje koprene se nalazi i u ajetima, npr

“Zaista si o ovom bio u ravnodušnosti, pa smo s tebe odstranili pokrov tvoj, zato je vid tvoj Danas oštar.”(50:22)

To je obraćanje grešnicima i nevjernicima na Sudnjem danu? Ili?

Inače, šta podrazumijevaš pod tim "gledanje iza velova, srcem"?

Da li se tu vidi nešto što se inače ne vidi? Da li um intepretira ono što "srce vidi"? Da li srce vidi ili interpretira? Možeš li približiti šta podrazumijevaš pod tim terminima koje koristiš?

Ima li tebe uopšte bez tvog uma?

[Bostan]

Keshf znaci srcem spoznati.
Kašf je etimološki povezan sa mukashafa "otkrivanje"/"božansko zračenje suštine", što označava "upoznavanje sa stvarima nevidljivim iza velova".
Skidanje koprene se nalazi i u ajetima, npr

“Zaista si o ovom bio u ravnodušnosti, pa smo s tebe odstranili pokrov tvoj, zato je vid tvoj Danas oštar.”(50:22)

To je obraćanje grešnicima i nevjernicima na Sudnjem danu? Ili?

Inače, šta podrazumijevaš pod tim "gledanje iza velova, srcem"?

Da li se tu vidi nešto što se inače ne vidi? Da li um intepretira ono što "srce vidi"? Da li srce vidi ili interpretira? Možeš li približiti šta podrazumijevaš pod tim terminima koje koristiš?

Ima li tebe uopšte bez tvog uma?

Um ne moze preko jedne grance ici, a srce moze. E sad da li srce moze bez uma, pa ne moze ono je u stalnom 'dogovoru' sa umom...doduse postoje stanja gdje vlada tisina i onda je um smiren. Kako se to postize? PA jednostavno ne poistovjecujes se sa mislima, ono pustis misli bez zadrshke, dok se ne jave slike (imaginacija) a ondai njih 'pustis' da bi dosao u krajnjem stupnnju do tishine(um je tada smiren) gdje obitava cista svijest.
U Islamu je to la illahe illelah, dake prije svega negacija pa zatim afirmacija.

[Bostan]

Sto se tiche srca ono ima cetiri havatira (impulsa):Bozanski, melekski, egoisticni i shejranski. Ovo je podudatno sa tim da Kabba ima cetri ugla.
Pa koji od havatira dominira takva je i svijet.

[Tamburex]

Um ne moze preko jedne grance ici, a srce moze. E sad da li srce moze bez uma, pa ne moze ono je u stalnom 'dogovoru' sa umom...doduse postoje stanja gdje vlada tisina i onda je um smiren. Kako se to postize? PA jednostavno ne poistovjecujes se sa mislima, ono pustis misli bez zadrshke, dok se ne jave slike (imaginacija) a ondai njih 'pustis' da bi dosao u krajnjem stupnnju do tishine(um je tada smiren) gdje obitava cista svijest.
U Islamu je to la illahe illelah, dake prije svega negacija pa zatim afirmacija.

Znači, samo meditacija, ništa klanjanje i to?

[Tamburex]

Sto se tiche srca ono ima cetiri havatira (impulsa):Bozanski, melekski, egoisticni i shejranski. Ovo je podudatno sa tim da Kabba ima cetri ugla.
Pa koji od havatira dominira takva je i svijet.

Je li to iz hadisa ili iz Kur'ana, šta je izvor za tu priču?

[Bostan]

Um ne moze preko jedne grance ici, a srce moze. E sad da li srce moze bez uma, pa ne moze ono je u stalnom 'dogovoru' sa umom...doduse postoje stanja gdje vlada tisina i onda je um smiren. Kako se to postize? PA jednostavno ne poistovjecujes se sa mislima, ono pustis misli bez zadrshke, dok se ne jave slike (imaginacija) a ondai njih 'pustis' da bi dosao u krajnjem stupnnju do tishine(um je tada smiren) gdje obitava cista svijest.
U Islamu je to la illahe illelah, dake prije svega negacija pa zatim afirmacija.

Znači, samo meditacija, ništa klanjanje i to?

Ne znam sto bi iskljucivalo jedno drugo...klanjanje je svojevrsna kontemplacija.

[Bostan]

Sto se tiche srca ono ima cetiri havatira (impulsa):Bozanski, melekski, egoisticni i shejranski. Ovo je podudatno sa tim da Kabba ima cetri ugla.
Pa koji od havatira dominira takva je i svijet.

Je li to iz hadisa ili iz Kur'ana, šta je izvor za tu priču?

Licno zapazanje, a mislim da je ibn Arabi bio na tom tragu(sto sam kasnije saznao)