NJEMAČKA

[pizarro]

[Sioux]

Syria's al-Sharaa Begins Official Visit to Germany Focused on Reconstruction, Refugee Returns

Ahmed al-Sharaa began a Berlin visit Monday for talks with Frank-Walter Steinmeier and Friedrich Merz on Syria’s reconstruction and refugee returns

[Duminjo]

[Krokodil Behko]

REKORD KOJI JE UZDRMAO NJEMAČKU: Svaki četvrti stanovnik ima imigracijsku historiju

Više od četvrtine stanovnika Njemačke ima takozvanu imigracijsku historiju, pokazuju najnoviji službeni podaci za 2025. godinu. Prema Saveznom zavodu za statistiku, poznatom kao Destatis, radi se o 21,8 miliona ljudi, odnosno 26,3 posto ukupnog stanovništva, koji su se ili sami doselili ili su djeca dvoje roditelja imigranata, piše Deutsche Welle.


Šta znači "imigracijska historija"?


Statistički podaci obuhvataju prvu i drugu generaciju imigranata. U prvu generaciju spada oko 16,4 miliona ljudi (19,8 posto), koji su se lično doselili u Njemačku. Rast u toj kategoriji usporio je tokom prošle godine, s porastom od 1,7 posto u odnosu na 2024. godinu, nakon znatno većih povećanja prethodnih godina.

Još 5,4 miliona ljudi (6,5 posto) pripada drugoj generaciji – rođeni su u Njemačkoj, a oba roditelja su im se doselila u zemlju nakon 1950. godine. Pojam "imigracijska historija" koji koristi Destatis razlikuje se od šireg pojma "migrantsko porijeklo", koji uključuje i osobe s jednim roditeljem Nijemcem.


Porast od 67 posto u dvije decenije


U posljednjih dvadeset godina zabilježen je posebno velik porast u obje kategorije. Od 2005. godine, broj ljudi s imigracijskom historijom porastao je sa 13 miliona na 21,8 miliona u 2025. godini. To predstavlja povećanje od 8,8 miliona ljudi, odnosno 67 posto, navodi Destatis.

Među osobama s imigracijskom historijom najbrojnije su grupe porijeklom iz Poljske i Turske, s otprilike po 1,5 miliona svaka. Slijede Ukrajina s približno 1,3 miliona, te Rusija i Sirija s oko milion ljudi. Podaci ukazuju i na demografske specifičnosti. Među mlađim imigrantima u dobi od 25 do 34 godine, njih 33 posto ima fakultetsku diplomu, što je udio sličan onome u ukupnom stanovništvu.

Međutim, 36 posto ih nema formalnu stručnu spremu, što je više nego dvostruko od nacionalnog prosjeka. Vidljive su i dobne razlike: 36 posto osoba u dobi od 25 do 34 godine ima imigracijsku historiju, dok je kod starijih od 65 godina taj udio samo 14 posto. U prosjeku su osobe s imigracijskom historijom oko devet godina mlađe od ostatka populacije.

[Duminjo]

Ima nas ko govana.
Samo nas jbe sto su sve švabe na pozicijama.

A i nedo bog da nisu.. razjebali bi mi ovo sve

[Morgen]

U mom gradu najvise ima turaka, rumuna i ukrainaca. Taj redosled.
Od bivših jugoslovena najvise hrvata.

Ah da, ca. 50% imaju Migrationshintergrund. I to iz 170 drzava. Minhen m, čini ni se, iz 220.
Meni se ta mešavina svidja. Od svega pomalo. Od nekih malo više.

[Zana]

U mom gradu najvise ima turaka, rumuna i ukrainaca. Taj redosled.
Od bivših jugoslovena najvise hrvata.

Ah da, ca. 50% imaju Migrationshintergrund. I to iz 170 drzava. Minhen m, čini ni se, iz 220.
Meni se ta mešavina svidja. Od svega pomalo. Od nekih malo više.

Još vam samo ja falim

[ElTriconi]

Jest pa da stalno zoves policiju

[ironman]

Kad ode u Njemacku zvacemo je Zana 99 balona

[Zana]

[Julia-Klara]

Jest pa da stalno zoves policiju

Drzava za Zanu a i za mene, vala...i ja bih stalno zivkala, pogotovo kad sam u Brckom, samo sto znam da ne "pije vode"

mama mi prica, neko vece komsiji neko navaljivao na vrata, htio da provali, da mu se otovori, 3 puta zvao policiju, i treci put kad je nazvao rekli mu da ne mogu da nadju ulicu, covjek im morao objasnjavati gdje se nalazi ulica (u centru grata) toliko o policiji

[Duminjo]

[Julia-Klara]

Ja razumijem brigu o zitoinjama, ali brate, umjesto da na vijestima pricas o bitnim stvarima, oni 15 dana mozgaju kako spasiti kita iz plicaka.
Nemojte me pogresno razumjeti, ali preCHerasche, vala

[Krokodil Behko]

DRAMATIČAN ZAOKRET: Njemačka na prekretnici, industrijski pad pokušava pretvoriti u... vojno odbrambeni procvat

U vrijeme dok se izvozni model raspada, Njemačka se okreće od automobila prema topovima - i pokušava industrijski pad pretvoriti u odbrambeni procvat, piše The Wall Street Journal.

Nakon desetljeća u kojima je služila kao proizvodni motor Europe, zemlja je zaglibila u svom najdužem razdoblju stagnacije od Drugog svjetskog rata dok se bori s konkurencijom iz Kine i padom potražnje. Odgovor je oštar koliko i sama kriza: preoblikovanje industrijske baze u arsenal Zapada.


Svaki mjesec nestaje 15.000 radnih mjesta


Niz podataka otkriva kako je stari model na izmaku snaga. Svakog mjeseca otprilike 15.000 radnih mjesta nestaje iz njemačke proizvodnje, uključujući nekada dominantni automobilski sektor, pokazuju vladini podaci. Mercedes-Benz je zabilježio pad dobiti od 49% za 2025. godinu, dok je Volkswagen, drugi najveći svjetski proizvođač automobila, objavio da mu je dobit u istom razdoblju pala za 44% te najavio planove za ukidanje 50.000 radnih mjesta u Njemačkoj do 2030. godine.


Čak i vodeći brendovi poput Porschea prijavljuju teške udarce, pri čemu je operativna dobit potonula za 98% u usporedbi s 2024. godinom, koja je već bila jedna od najgorih u modernoj povijesti tvrtke. Većinu teškog posla u njemačkom gospodarstvu sada obavlja uslužni sektor, koji čini oko 70% gospodarskog učinka, iako proizvodnja i dalje drži 20% - a do petine svih uslužnih djelatnosti vezano je uz industrijske tvrtke poput proizvođača automobila.

Sada, dok američka sigurnosna jamstva izgledaju sve nesigurnije, a Europa juri u ponovno naoružavanje, Berlin se pozicionira kako bi postao kralježnica obrambene industrije kontinenta.

Bilion eura za odbranu

Automobilska industrija prolazi kroz krizu zbog globalnog usporavanja, geopolitičkih rizika i rastuće konkurencije iz Kine, rekao je Klaus Rosenfeld, izvršni direktor Schaefflera, jednog od vodećih svjetskih dobavljača autodijelova koji proizvodi sve, od pogonskih sustava do ležajeva - a sada postaje i igrač u usponu u obrambenom sektoru.

Istodobno, nedavne regulatorne promjene u Njemačkoj i Europskoj uniji poboljšale su pristup tržištu kapitala za obrambene tvrtke, dok su golemi vladini ugovori i javne sheme financiranja otvorili gotovo bilijun eura za obranu, što je oko 1.2 bilijuna dolara. Sve je to potaknuto strahom od ruskog ekspansionizma i sve neprijateljskijeg globalnog okruženja.


"Veliki trend u njemačkom gospodarstvu je da se ljudi puno više nego prije pitaju 'kako možemo pridonijeti onome što nije učinjeno tijekom proteklih mnogo godina - kako bismo vratili sposobnost da se branimo' - i to je ono što radimo", rekao je Rosenfeld.

"Moramo zasukati rukave"

Rosenfeldova tvrtka sada proizvodi motore za bespilotne letjelice, sustave u oklopnim vozilima i komponente za vojno zrakoplovstvo. Cilj mu je da 10% prometa tvrtke - koji trenutno iznosi 24 milijarde eura - dolazi iz obrambenog odjela osnovanog prošle godine, pri čemu bi veći dio proizvodnje osiguravalo više od 100.000 zaposlenika i 100 tvornica diljem svijeta, uključujući osam u SAD-u.

"U Njemačkoj se puno kuka - ako se svi samo stalno žale da su stvari užasne, onda ništa neće funkcionirati. Moramo zasukati rukave", poručio je.

Diljem njemačkog industrijskog pojasa, tvorničke trake koje su nekada pokretale izvozno čudo ponovno se prespajaju u strojeve za europsko naoružavanje. Vlada je suglasna s tim procesom. Pristup Berlina nije oživljavanje stare ekonomije, već njezina zamjena. Prazni tvornički pogoni i sve veći broj otpuštenih kvalificiranih radnika preusmjeravaju se u jedini sektor koji se još uvijek masovno širi.

Proizvodnja Patriota i suradnja s Izraelom

Volkswagen je u pregovorima s izraelskim tvrtkama s ciljem da do 2027. godine počne proizvoditi komponente za izraelski sustav Iron Dome. Niz tvrtki uveo je treće smjene kako bi izbacivale oružje i streljivo za Ukrajinu. Presretači za sustav Patriot, koji su dugo bili isključivo američki proizvod, uskoro će se proizvoditi u Njemačkoj kako bi se zadovoljila rastuća potražnja.

Gotovo 90% europskog rizičnog kapitala uloženog u obrambenu tehnologiju slijeva se u njemačke tvrtke, pokazuju vladini podaci. "Europa mora biti sposobna braniti se, a to također znači izgradnju snažne sigurnosne i obrambene industrije na koju se možemo osloniti", izjavila je ministrica gospodarstva Katherina Reiche.

Reiche je, zajedno s kolegama iz kabineta, uključujući ministra obrane, poticala transformaciju posrnulih proizvodnih tvrtki u obrambene ugovaratelje. "Prenamjena postojećih proizvodnih mjesta iz drugih industrija može smanjiti prepreke za povećanje domaćih kapaciteta", rekla je.


Ministarstvo gospodarstva sada financira platformu za spajanje, koju je osnovalo glavno udruženje obrambene industrije BDSV, kako bi povezalo uspostavljene obrambene opskrbne lance s tvrtkama iz drugih sektora. Ulazak neobrambenih tvrtki u ovaj sektor pomaže u ublažavanju pritiska na tradicionalne opskrbne lance da povećaju proizvodnju, rekao je čelnik BDSV-a Hans Christoph Atzpodien.

Od motora do oružja

Sebastian C. Schulte preuzeo je Deutz, pionira motora s unutarnjim izgaranjem starog 162 godine, otprilike dva tjedna prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Poput mnogih industrijskih kolega, tvrtka je bila pogođena slabljenjem njemačkog gospodarstva, a rat je samo pogoršao situaciju.

"Transformacija tvrtke postala je moj posao", rekao je Schulte. Kako dolazi iz industrije pomorske obrane, njegov instinkt bio je pretvoriti krizu ubrzanu ratom u priliku. "Naša prednost su stabilni opskrbni lanci: ono što funkcionira za motore i rudarsku opremu, funkcionirat će i za obrambenu industriju", rekao je.

Dok tradicionalne obrambene tvrtke često imaju vrlo duge razvojne cikluse i trebaju godine za proširenje proizvodnje, proizvođači kaljeni na žestoko konkurentnom automobilskom tržištu sposobni su brzo povećati kapacitete, naglasio je.

Doista, Lockheed Martin, američki obrambeni div koji proizvodi projektile za sustav protuzračne obrane Patriot, proizvodi samo oko 620 projektila presretača godišnje unatoč ogromnoj potražnji izazvanoj ratovima u kojima sudjeluju Rusija i Iran.

"S riječi na djela"

Deutz, kao agilnija tvrtka navikla na brze promjene ukusa kupaca automobila, reagirao je toliko brzo da sada isporučuje motore za proizvodnju električne energije za sustave Patriot koje koristi Saudijska Arabija, kao i razne bespilotne sustave i oklopna vozila. Tvrtka je preuzela obrambene startupe i investirala u potpuno novi posao u kojem nije imala prethodnog iskustva. "Odlučili smo prijeći s riječi na djela", rekao je Schulte.

Oklada se isplatila: za razliku od mnogih automobilskih tvrtki, tvrtka nije imala masovnih otpuštanja dok su radnici prelazili u obrambenu proizvodnju. Tvrtka je prošle godine ostvarila rast prihoda od 15%, izvještava The Wall Street Journal.

[ironman]