Srčani udar, bolesti srca

[Nice]

Ne opravdavaj kolegu

[ironman]

Vidis ima tu nesto,moram reci da mi svidja Korakova teorija.

[Nice]

Eno, dosta vas je

[ina]

Srčane vijuge su mi sasvim ok i u harmoniji s godinama. A većinom i s drugim tuđim srcima, i doba im postojanja.

[Nice]

Potvrđujem u vezi Ininog srca

[ina]

Kardiolog..

To je zato jer (mi) se razumiješ u A i ja.. u tvoje

[Krokodil Behko]

MEDICINSKA CRNA LISTA: Popis bolesti i stanja koje su najčešći uzročnici smrti

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju široku skupinu stanja koja zahvaćaju srce i krvne žile te su među vodećim uzrocima smrtnosti u svijetu i u susjednoj Hrvatskoj.

Kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti, popis i objašnjenja razlika između pojmova te najčešće kardiovaskularne bolesti na koje trebate obratiti pozornost donosimo u nastavku.

Kardiovaskularne bolesti – osnovna definicija


Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju sva stanja koja utječu na pravilan rad srca i krvnih žila. To uključuje bolesti srčanog mišića, začepljenje arterija, poremećaje srčanog ritma te probleme sa srčanim zaliscima.


Važno je razumjeti da, kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti, popis nije ograničen samo na srce – on uključuje i bolesti krvnih žila koje mogu dovesti do moždanog udara, povišenog krvnog tlaka ili smanjene cirkulacije u ekstremitetima.

Razlika između bolesti srca i kardiovaskularnih bolesti

Iako se često koriste kao sinonimi, pojmovi nisu isti:


bolesti srca odnose se isključivo na stanja koja zahvaćaju srce
kardiovaskularne bolesti uključuju i bolesti krvnih žila.
Drugim riječima, sve bolesti srca spadaju u kardiovaskularne bolesti, ali nisu sve kardiovaskularne bolesti ujedno i bolesti srca.

Najčešće kardiovaskularne bolesti i faktori rizika

Kada govorimo o pojmu “najčešće kardiovaskularne bolesti“, mislimo na stanja koja se najčešće dijagnosticiraju i imaju najveći utjecaj na zdravlje populacije. To uključuje:

koronarnu bolest srca
srčani udar
moždani udar
povišeni krvni tlak (hipertenziju)
zatajenje srca
aritmije.
Uz njih, važni čimbenici rizika su dijabetes, povišen kolesterol, pretilost, stres i sjedilački način života.

Najčešće bolesti srca koje trebate poznavati

Najčešće bolesti srca uključuju različita stanja koja direktno utječu na rad srca:

koronarna bolest srca – suženje ili začepljenje arterija
srčani udar – prekid dotoka krvi u srce
zatajenje srca – oslabljena funkcija pumpanja krvi
aritmije – nepravilni otkucaji srca
bolesti srčanih zalistaka.
Ove najčešće bolesti srca često su povezane s načinom života, ali i genetskim predispozicijama.


Razlozi uključuju:

nedovoljnu tjelesnu aktivnost
nepravilnu prehranu
pušenje
kronični stres.
Zbog toga je iznimno važno informirati se i reagirati na vrijeme jer pravilna prevencija može značajno smanjiti rizik.

Kardiovaskularne bolesti – popis najčešćih stanja

U nastavku donosimo prošireni popis koji obuhvaća različite dijagnoze:

akutni koronarni sindrom
angina pektoris
aneurizma aorte
disekcija aorte
aritmija
ateroskleroza
fibrilacija atrija
bradikardija
sindrom slomljenog srca
srčani zastoj
kardiomiopatija
kardiogeni šok
kongenitalne srčane mane
koronarna bolest srca
dijabetes (kao rizični faktor)
endokarditis
srčani udar
zatajenje srca
šum na srcu
bolesti srčanih zalistaka
hipertenzija
povišen kolesterol
ishemijska bolest srca
miokarditis
pretilost
perikarditis
periferna arterijska bolest
plućna embolija
plućna hipertenzija
reumatska bolest srca
moždani udar
supraventrikularna tahikardija
urođene srčane anomalije.
Ovaj popis pokazuje koliko je širok spektar stanja koja mogu utjecati na kardiovaskularni sistem.

[Krokodil Behko]

SRČANI UDAR KOD ŽENA IZGLEDA DRUGAČIJE: Ovi znakovi mogu spasiti život

Stručnjaci upozoravaju da se srčani udari kod žena i dalje prečesto pogrešno dijagnosticiraju jer se njihovi simptomi opisuju kao „atipični“. Zbog toga mnoge pacijentice ne dobiju pravovremenu pomoć, iako su bol u prsima i kod žena najčešći znak srčanog udara.
Žena dolazi u hitnu pomoć jer osjeća nedostatak zraka i obilno se znoji. Boli je u leđima, u predjelu lopatice, a bol se širi niz lijevu ruku. Svi nalazi su uredni i ona je poslana kući.

Sutradan odlazi kod kardiologa. On procjenjuje da bi njeni simptomi mogli biti povezani s anksioznošću. Te noći doživljava srčani udar.

To je priča Barbare Kolure, ambasadorice Fondacije za porodično zdravlje srca (Family Heart Foundation) u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i sudbina hiljada drugih žena širom svijeta.

Iako je Kolura na kraju dobila odgovarajuće liječenje, rodni jaz u kardiološkoj njezi mnoge druge žene košta života.

U pojedinim razvijenim zemljama sa kvalitetnim zdravstvenim sistemima, poput Australije, istraživači procjenjuju da bi čak 20 posto smrtnih ishoda od srčanog udara kod žena moglo biti spriječeno kada bi žene i muškarci bili jednako liječeni.

Međutim, to nije slučaj. Žene mlađe od 55 godina u SAD-u imaju sedam puta veću vjerovatnoću od muškaraca da budu otpuštene iz hitne službe bez odgovarajućih kardioloških pregleda.

Tokom postavljanja dijagnoze, jedna riječ mogla bi ih dovesti u opasnost – „atipično“.

Problem je u izrazu "atipično"

Desetljećima ljekari simptome srčanog udara kod žena opisuju kao „atipične“ jer se mogu razlikovati od simptoma kod muškaraca. Međutim, u stvarnosti nema ničeg atipičnog u simptomima koji pogađaju polovinu populacije. Osnovni simptom je isti bez obzira na spol.

Nedavne opservacijske studije i prospektivna istraživanja pokazala su da više od 90 posto žena i muškaraca tokom srčanog udara osjeća bol u prsima.

Razlika je u tome što žene češće istovremeno imaju mučninu, otežano disanje, umor, bol u vilici ili bol između lopatica, što može otežati postavljanje dijagnoze.

Kada se obrazac simptoma označi kao „atipičan“, ljekar može pogrešno protumačiti znakove kao neuobičajene ili nepovezane sa srcem.

Muško tijelo i dalje je medicinski standard

Korištenje muškog organizma kao standarda za dijagnozu i liječenje može imati ozbiljne posljedice.

Poznati kardiolog Steven Nikols, direktor „Victorian Heart Hospital“ u Australiji, jedan je od brojnih stručnjaka koji smatraju da je termin „atipično“ zastario i da ga treba izbaciti iz upotrebe.

„Uprkos brojnim kampanjama koje ukazuju na značaj srčanih bolesti kod žena, i dalje postoji uvjerenje da su one prvenstveno problem muškaraca“, rekao je Nikols.

Međutim, kardiovaskularne bolesti danas su vodeći uzrok smrti žena u SAD-u i odnose približno isti broj života kod žena kao i kod muškaraca.

Ipak, istraživanja pokazuju da žene sa simptomima srčanog udara, u poređenju s muškarcima, rjeđe dobijaju aspirin, rjeđe bivaju reanimirane i rjeđe ih hitna pomoć prevozi u bolnicu pod rotacijom.

Jentl sindrom


Ova nejednakost čak ima i naziv – Jentl sindrom. Termin je 1991. godine uvela američka kardiologinja Bernadine Healy, inspirisana filmom „Jentl“ s Barbarom Streisand.

Glavna junakinja filma prerušava se u muškarca kako bi mogla pohađati školu i steći isto obrazovanje kao njene muške kolege.

Više od tri desetljeća kasnije, kardiologija se i dalje bori da prevaziđe ovaj model u kojem se srčani udar posmatra prije svega kroz muške simptome.

Mnoge današnje smjernice za liječenje, uključujući i preporuke za primjenu aspirina, zasnovane su na starijim istraživanjima u kojima su uglavnom učestvovali muškarci.

Osim toga, faktori rizika karakteristični za žene, poput menopauze, sindroma policističnih jajnika i komplikacija tokom trudnoće, često nisu uključeni u procjenu rizika od srčanog udara.

„Pred nama je još mnogo posla kako bismo smanjili broj oboljelih i umrlih žena od srčanih bolesti“, kaže Nikols.

Srčani udar nije uvijek dramatičan

Iako se simptomi kod žena mogu razlikovati od onih kod muškaraca, jedna stvar ostaje zajednička – bol u prsima.

U popularnoj kulturi srčani udar se često prikazuje kao iznenadan, snažan i razoran bol.

Međutim, kardiologinja Michelle O'Donoghue iz bolnice Brigham and Women’s i Medicinskog fakulteta Harvard ističe da je to pogrešna predstava.

„U stvarnosti, srčani udari često nastupaju tiho i postepeno, upravo zbog čega se lako previde“, rekla je za ScienceAlert.

Kako objašnjava, žene bol u prsima često opisuju kao tup ili težak pritisak koji traje nekoliko minuta, a zatim prolazi. Također, češće doživljavaju srčani udar tokom odmora ili sna.

„Znamo da žene češće imaju manje uobičajene simptome poput mučnine, otežanog disanja, bola u vilici ili ruci – simptome koji ni pacijentima ni ljekarima odmah ne ukazuju na srčani udar“, dodaje O'Donoghue.

Žene češće opisuju simptome kao blaže, rasute po tijelu ili povremene, zbog čega ih je lakše previdjeti.

Istraživanja pokazuju da žene tokom srčanog udara imaju veću vjerovatnoću da osjete bol između lopatica, mučninu ili povraćanje i otežano disanje. Upravo ti simptomi mogu biti razlog zbog kojeg se češće postavlja pogrešna dijagnoza ili bivaju vraćene kući bez liječenja.

Studija iz 2020. godine navodi da ljekari dijagnozu često postavljaju prepoznavanjem poznatih obrazaca simptoma. Kada se simptomi jave u neuobičajenoj kombinaciji, povećava se mogućnost pogrešne procjene.

Iako nove smjernice sve više prepoznaju različite simptome srčanog udara i postepeno napuštaju termin „atipično“, promjene se uvode sporo.

Barbara Kolura dijagnozu je dobila tek prilikom treće posjete ljekaru, nakon što je već pretrpjela srčani udar. Jedna njena arterija bila je začepljena čak 99 posto.

Danas, kao ambasadorica Fondacije za srce, dijeli svoju priču kako bi pomogla drugim ženama da na vrijeme prepoznaju simptome.

Ako posumnjate da imate srčani udar, Michelle O'Donoghue savjetuje da vjerujete svom osjećaju.

„Odmah potražite hitnu medicinsku pomoć ako imate nove, neobjašnjive simptome, uključujući nelagodu u prsima ili otežano disanje koje traje ili se povremeno javlja“, kaže ona i dodaje da je uvijek bolje biti oprezan.

Ako mislite da imate srčani udar, nikada nemojte sami voziti do bolnice, već odmah pozovite hitnu pomoć.

[Zana]

Žene imaju čak 50% veću vjerovatnoću da dobiju pogrešnu početnu dijagnozu nakon srčanog udara u poređenju s muškarcima, a studije pokazuju da su žene u srednjim godinama koje imaju simptome srčanih bolesti čak dvostruko češće pogrešno dijagnosticirane s mentalnim poremećajem (poput anksioznosti) nego muškarci s potpuno istim simptomima. Pored toga, mlađe žene (ispod 55 godina) imaju 7 puta veću vjerovatnoću da budu otpuštene iz hitne pomoći usred srčanog udara jer su njihovi simptomi pogrešno pripisani tjeskobi ili stresu.Ovaj fenomen u medicini se često naziva "rodni jaz u kardiologiji" ili sindrom "Ms. Diagnosed".


Toliko o tome