ALARMANTNO ISTRAŽIVANJE: Današnja djeca su u katastrofalnoj formi, najgora kondicija u posljednjih 60 godina

[Krokodil Behko]

Fizička sprema djece i adolescenata u Evropi je na najnižem nivou u posljednjih 60 godina, a to će imati ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje.

Novo istraživanje, koje su proveli naučnici sa Univerziteta u Zaragozi, pokazuje da mladi ne dostižu potreban nivo kondicije u pogledu snage, fleksibilnosti i tjelesnog sastava, piše Euronews.

Detalji istraživanja

Rezultati su objavljeni u časopisu Sports Medicine – Open, a detaljno opisuju promjene ključnih pokazatelja fizičkog zdravlja: mišićne snage, fleksibilnosti, tjelesnog sastava i kardiorespiratorne kondicije.

Autori ističu da su te komponente presudne za zdravlje mladih i da se ovime "propušta velika prilika koju će kasnije biti teško nadoknaditi". Studija je analizirala podatke za 417.362 učesnika u dobi od 6 do 16 godina iz 20 evropskih zemalja, prikupljene u periodu od 1965. do 2023. godine.

Pad snage i fleksibilnosti

Snaga gornjeg dijela tijela u opadanju je od 1970-ih, s kratkim periodom stabilnosti između 1980. i 2000., nakon čega je pad nastavljen. Snaga donjeg dijela tijela, mjerena testovima skokova, rasla je do 1980-ih, ali od tada je u stalnom padu.

Tim je također zabilježio kontinuirano povećanje udjela tjelesne masti i napomenuo da se taj trend često potcjenjuje ako se kao jedini pokazatelj koristi indeks tjelesne mase (ITM). Najizraženiji negativni trend zabilježen je kod fleksibilnosti, koja neprestano opada, a taj se proces ubrzao nakon 2000. godine.

Stabilizacija na niskim nivoima

Kada je riječ o kardiorespiratornoj kondiciji, odnosno sposobnosti srca, pluća i krvnih sudova da opskrbljuju mišiće kisikom, najnoviji podaci ukazuju na stabilizaciju trenda između 2015. i 2023. godine, nakon dugog perioda pada.

Autori ipak upozoravaju da su ti nivoi i dalje niži od onih zabilježenih u prethodnim decenijama. "Ovi nalazi potvrđuju da javne institucije moraju uložiti veće napore u podsticanje tjelesne aktivnosti", poručili su istraživači u saopćenju.

Preporuke se ne poštuju

Autori studije ističu da je fizička sprema važan pokazatelj zdravlja tokom djetinjstva i adolescencije. Dobra kardiorespiratorna izdržljivost i zdrav tjelesni sastav u mladosti povezani su s boljim kardiovaskularnim stanjem i manjim rizikom od smrtnosti u kasnijoj životnoj dobi, dok je mišićna snaga povezana sa zdravijim tjelesnim sastavom.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje djeci i adolescentima najmanje 60 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti dnevno, uz vježbe za jačanje mišića i kostiju barem tri puta sedmično. Uprkos tome, više od 75 % evropskih adolescenata ne ispunjava te preporuke.

Globalne posljedice neaktivnosti

Na svjetskom nivou, WHO procjenjuje da je tjelesna neaktivnost uzrok oko:

6 % slučajeva koronarne bolesti srca,

7 % dijabetesa tipa 2,

po 10 % raka dojke i debelog crijeva.

Osim toga, tjelesnoj neaktivnosti pripisuje se 9 % prijevremenih smrti, 7.2 % ukupne smrtnosti i 7.6 % smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima.

[Anestzijaaa]

Dje ce mutavci odma romobil i ajfon,daj ga nek glinom prozore gadja il klikera,gume s curama.

[Krokodil Behko]

SUSJEDI U PROBLEMIMA, A NIJE NI KOD NAS NIŠTA BOLJE: Djeca više nemaju onaj osjećaj tijela u prostoru, oni ne mogu stajati na jednoj nozi

Djeca i adolescenti u Eurpi imaju sve manje mišićne snage, sve lošije držanje te sve više masnog tkiva. Njihova tjelesna sprema najslabija je u posljednih 60 godina - pokazuju to rezultati velikog istraživanja Sveučilišta u Zaragozi. Taj trend nije zaobišao ni Hrvatsku, u kojoj - uz to što se djeca sve manje kreću - svaki treći osmogodišnjak ima prekomjernu tjelesnu masu.

Višesatno sjedenje sve više zamjenjuje slobodno kretanje i igru u parkovima, upozoravaju u školama.

- U zadnje vrijeme primjećujem pad izdržljivosti, agilnosti i ono što je najbitnije - koordinacije. Djeca sve teže bacaju loptu, a o primanju lopte da i ne pričamo, djeca se boje lopte, upozorava učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u IV. OŠ Varaždin Ante Sudec.

Pedagoginja u OŠ Središće u Zagrebu Tjaša Juraković Antolić napominje da današnje generacije imaju puno veći fokus na sjedalačkom načinu života:

- Bilo da je to uz ekran, sjede u prijevozu... Često možemo vidjeti djecu, kada su u parkiću, da nisu u slobodnoj igri, već sa roditeljima sjede, skrolaju po Internetu, dodaje Juraković.

Posljedica sjedilačkog načina života kod djece zabrinjavajuće su - ističu stručnjaci:

- Kod djece više nema one spretnosti, danas djeca više nemaju onaj osjećaj tijela u prostoru, oni ne mogu stajati na jednoj nozi, a kamoli da naprave pravila kolut naprijed, imaju i nerazvijenu dinamičku akomodaciju oka, to bi značilo da imaju poteškoće prilikom davanja i hvatanja lopte. Imaju problema s finom motorikom, loše barataju predmetima, javljaju se tu posturalni problemi, komentira kineziolog Igor Kaurinović.

- Prvi pokret svjesnog djeteta je kotrljanje. Danas, od treće godine nadalje, djeca ne mogu se zakotrljati više, tu vidimo taj pad snage, bez da daju nekakvu inerciju rukom ili nogom, dodaje dekan Učiteljskog fakulteta u Rijeci Vilko Petrić.

Jedna od posljedica manjka kretanja je i prekomjerna tjelesna težina s kojom se u Hrvatskoj bori više od trećine osmogodišnje djece:

- Imate pekaru na svakom uglu, imate različite aparate za slaka pića u školama. Danas se djeca ili bave natjecateljskim sportom ili se ne bave sportom općenito. Roditelji puno rade i zapravo nemaju vremena napraviti nekakve zdrave obroke. Danas se više ne ruča za stolovima i zapravo to sve skupa čini djecu sve debljom, smatra doc. dr. sc. Katja Dumbić Kubat, specijlat pedijatrije s užom specijalizacijom iz pedijatrijske endokrinologije, dijabetesa i bolesti metabolizma u KBC Zagreb.

Zbog ovog gorućeg javnozdravstvenog problema, Udruge za prevenciju prekomjerne težine izradile su Prijedlog zakona o zaštiti djece od pretilosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda.

- Temelji se na tri stupa: to je označavanje proizvoda, svih onih proizvoda koji prelaze normativne prehrambene pragove, tu je edukacija, važna je od trudnoće, pa kroz vrtiće i osnovnu i srednju školu i treće je zaštita djece od agresivnog marketinga onih proizvoda koji su štetni, kaže dr. med. Dražen Gorjanski, liječnik obiteljske medicine i voditelj Udruge za zdravo življenje POST.

Takav zakon, ističe, provodi se u Čileu, a njegovom provedbom smanjen je broj pretile djece, ali i razina štetnih sastojaka u proizvodima.

Susjedi u Hrvatskoj su u velikim problemima, ali ni kod nas u Bosni i Hercegovini nije ništa bolja situacija po tom pitanju.

[spacebound]

Normalno, ako ne sjede za stolom s playstationom ili ne gledaju tiktokove, onda idu negdje.
Skuterom. Ne daj Boze biciklom.
Kad ste zadnji put vidjeli djevojcice da igraju lastis?
Sad se s 10 godina slikaju s raznim filterima, gledaju kako konturisat lice, s koliko godina mogu na botox itd

[Krokodil Behko]

Normalno, ako ne sjede za stolom s playstationom ili ne gledaju tiktokove, onda idu negdje.
Skuterom. Ne daj Boze biciklom.
Kad ste zadnji put vidjeli djevojcice da igraju lastis?
Sad se s 10 godina slikaju s raznim filterima, gledaju kako konturisat lice, s koliko godina mogu na botox itd

Ovdje na šetalištu čak imaš i štand, na kojem djevojčice od 5-6 god do 12-13 šminkaju i svašta im izvode po licu, kobiva zabavno.

[Morgen]

Sve je do roditelja. Bar u tom uzrastu.
A ono gore, da roditelji nemaju vremena spremiti deci zdrav dorucak…. Laz! Nemaju volje!

Ali, bolje i nezdrava uzina za skolu nego nikakva.
Alarmantno koliki njih ima koji ne dobiju uzinu za skolu.

[pizarro]

a generalno, ljudi su sve vise u katastrofalnoj formi.

[Maja]

Sve je do roditelja. Bar u tom uzrastu.
A ono gore, da roditelji nemaju vremena spremiti deci zdrav dorucak…. Laz! Nemaju volje!

Ali, bolje i nezdrava uzina za skolu nego nikakva.
Alarmantno koliki njih ima koji ne dobiju uzinu za skolu.

Kod nas se djeci daju pare za sendvica - bijeli hljeb, salama, majoneza, ako ima sira to je onaj najlosiji edamer, gauda.
Kad djeca krenu u srednju ili fax, ide se u pekare pa se kupuju kifle, bureci itd. A i na poslovima vecina naruci burek ili nesto tako jeftinije/nezdravije jer ko ima dovoljno dobru platu da bi 20 dana u mjesecu narucivao nesto kvalitetno.

Nikad nismo imali kao u nekim stranim zemljama kantine u skolama ili nosenje hrane od kuce.

[ElTriconi]

Sta ce kantine, i tu ti je standardno il grah s kobasicama il nesta suho. Ko ce svaki dan jest grah

[Naseef Mushroom]

Pisao sam davno na jednoj temi, generacije, bez obzira koje, su bile normalne i slične od završetka drugog svjetskog rata pa do početka širenja društvenih mreže, znači otprilike 1950-2010.
Samo su se razlikovali u odjeći, modi i muzici njihove mladosti, sve ostalo je bio otprilike isti šablon.

Ne radi se samo o fizičkoj formi. Radi se o psihi, nemogućnosti da se normalno komunicira i življenju u virtuelnom svijetu.
Nevažno da li si odrastao uz Himzu Polovinu, Bijelo Dugme ili Selmu Bajrami. Svi su uživali u svom životu i živjeli su u momentu bez da misle da podijele gdje su bili i šta su jeli na društvenim mrežama. I sva djeca su se igrala napolju.

Momak iz 2006. godine je imao više zajedničko sa svojim pradjedom iz 1950. godine nego što imaju tinejdžer iz 2006. sa tinejdžerom iz 2016. godine.

Nek nam je Bog na pomoći.

[ina]

Djeca su ogledala roditelja..
Većinom..
u svakom smislu...

Ako roditelji gutaju i žderu inače nezdarava pića i hranu..
jako su velike iste mogućnosti.. i za (njihovu) djecu.

Nema to prepuno veze sa statusom finasija i mogućnosti..
(bar ne kod mnogih današnjih "naših" okruženja..

[Naseef Mushroom]

Djeca su ogledala roditelja..
Većinom..
u svakom smislu...

Ako roditelji gutaju i žderu inače nezdarava pića i hranu..
jako su velike iste mogućnosti.. i za (njihovu) djecu.

Nema to prepuno veze sa statusom finasija i mogućnosti..
(bar ne kod mnogih današnjih "naših" okruženja..

Ali hajmo biti fer, u naše doba nije bilo zaleđenih pizza, lazanja i McDonald’sa. Majke su crkavale dok nisu napravile ručak iako su pod pritiskom jer moraju na posao.
Ne može se očekivati od majke koja nema vremena da napravi kvalitetan ručak, nekad brza hrana dobro dođe.

[ina]

Djeca su ogledala roditelja..
Većinom..
u svakom smislu...

Ako roditelji gutaju i žderu inače nezdarava pića i hranu..
jako su velike iste mogućnosti.. i za (njihovu) djecu.

Nema to prepuno veze sa statusom finasija i mogućnosti..
(bar ne kod mnogih današnjih "naših" okruženja..

Ali hajmo biti fer, u naše doba nije bilo zaleđenih pizza, lazanja i McDonald’sa. Majke su crkavale dok nisu napravile ručak iako su pod pritiskom jer moraju na posao.
Ne može se očekivati od majke koja nema vremena da napravi kvalitetan ručak, nekad brza hrana dobro dođe.

Dobro si rekao. Nekad.
Ne kao konstantna navika.

Poznajem žene (roditelje) koje rade 4 5 sati na dan. I opet "ne znaju" šta zdravo pripremiti za školsku merendu ili ručak djeci.

A i one koje rade isto toliko.. ili i duplo više.. pa im ne gurnu euro 5,oo ili 10 za automat mašine čipsa, plastične sendviče ili energetska pića..

[Krokodil Behko]

ko ima dovoljno dobru platu da bi 20 dana u mjesecu narucivao nesto kvalitetno.

A šta je to kvalitetno što se može naručiti?
Pizza?
Pljeskavica?
Ćevapi?
Burek?
Doner?
Neki sendviči?
Nastavi niz?

Problem je i sistemske i tradicijske prirode.
Za pola sata pauze, radnik ne može otići u restoran pa tamo jesti neku čorbu ili punjene tikvice, itd..

[Naseef Mushroom]

Ali hajmo biti fer, u naše doba nije bilo zaleđenih pizza, lazanja i McDonald’sa. Majke su crkavale dok nisu napravile ručak iako su pod pritiskom jer moraju na posao.
Ne može se očekivati od majke koja nema vremena da napravi kvalitetan ručak, nekad brza hrana dobro dođe.

Dobro si rekao. Nekad.
Ne kao konstantna navika.

Poznajem žene (roditelje) koje rade 4 5 sati na dan. I opet "ne znaju" šta zdravo pripremiti za školsku merendu ili ručak djeci.

A i one koje rade isto toliko.. ili i duplo više.. pa im ne gurnu euro 5,oo ili 10 za automat mašine čipsa, plastične sendviče ili energetska pića..

To stoji i ja i ne negiram da postoje roditelji koji su čak i 24 sata kod kuće a djeci daju samo fast food i zaleđenu hranu, ali nekad pizza iz zamrzivača dobro dođe kada se nema vremena.

[Morgen]

Pizza iz zamrzivaca treba..10 min
Otprilike toliko treba i pasta
Dok se kuva pasta napravi se paradajz sos
Ili se ubaci svezi paradajz i jaje
I milion varijanti

Kod ovog smeca sto nam danas nude da se hranimo…
Moramo stvarno jako da obratimo paznju

[Krokodil Behko]

Pizza iz zamrzivaca treba..10 min

A pizza je zdrava inače?

[Morgen]

Pizza iz zamrzivaca treba..10 min

A pizza je zdrava inače?

Ejs
Pa nije ni pasta “zdrava”
Ali cu pre sama napraviti nego zaledjenu
O tome se radi

[ironman]

... gledaj napolje brude sve nabildane..momcici od 16 godina sad bi mogli nosit u zubima mene od 16 godina kakav sam jadan bio msm po konstituciji ..ne sumnjam da bi po kondiciji ja bio bolji..
sve je to prah i puderi ..

[Krokodil Behko]

A pizza je zdrava inače?

Ejs
Pa nije ni pasta “zdrava”
Ali cu pre sama napraviti nego zaledjenu
O tome se radi

Kontam, šta se to zdravo (ili zdravije od roštilja) može pojesti za pola sata.
Pa čak i da je sat na raspolaganju, gdje otići i šta pojesti?