Slovenija

[ironman]

RTV Slovenija neće prenositi Eurosong, umjesto toga u programu emisija "Glasovi Palestine"

[uvijek_kontra]

RTV Slovenija neće prenositi Eurosong, umjesto toga u programu emisija "Glasovi Palestine"

[amidza idriz]

Ako vam dođe Janša neću vas više voljeti.

[uvijek_kontra]

Ako vam dođe Janša neću vas više voljeti.

Ma nije on nikad ni otisao, na zalost.

[Krokodil Behko]

GEOPOLITIČKI PREKRET ZA 120.000 BOŠNJAKA U SLOVENIJI: Pokrenut istorijski proces u Ljubljani

Srbija je intenzivirala aktivnosti na priznanju statusa svoje nacionalne manjine u Sloveniji.

Proces je otišao 'toliko daleko' da je predsjednik Državnog zbora (Parlament) te zemlje Zoran Stevanović (Srbin po nacionalnosti i šef stranke Resni.ca) najavio put u Srbiju.

On već od ranije zagovara ovakvu odluku Slovenije.

U Srbiji je odavno priznata i slovenačka, kao i još ostale 33 nacionalne manjine. Ova država je u kampanji recipročnog priznanja statusa svog naroda u svijetu. Osim Slovenije, isto traže i od Bugarske. No, ta zemlja (inače članica EU!) ne priznaje postojanje bilo koga osim Bugara, na svojoj teritoriji.

Tek, pitanje ozvaničenja srpske manjine u Sloveniji moglo bi otvoriti i istu raspravu kada su i Bošnjaci u pitanju.

Slovenija ima nekih 2,2 miliona stanovnika.

Od tog broja, između čak 80.000 i 120.000 otpada na Bošnjake.

Prema procjenama, Srba je između 30.000 i 40.000.


Demo Berisha, Albanac koji je ministar u Vladi Srbije, obznanio je da i sam traži priznanje statusa srpske manjine u Sloveniji.

Ovaj status imaju - za sada - samo Italijani i Mađari. Posebnim zakonom kao nacionalna manjina definirani su i Romi.

Takvo pravno određenje znači i otvaranje puta za zastupljenost predstavnika manjina u Državnom zboru Slovenije, što već imaju Mađari i Italijani sa po jednim zastupnikom. Oba su podržala Janeza Janšu u formiranju nove vlade.

"Ako bi Slovenija zaista otvorila proces priznavanja srpske zajednice kao nacionalne manjine, posljedice bi daleko nadilazile samo položaj Srba u zemlji. Takav potez bi otvorio jedno od najosjetljivijih i najdugotrajnijih pitanja slovenske manjinske politike: odnos prema zajednicama koje su se u Sloveniju doselile tokom zajedničke jugoslavenske države i koje danas čine značajan dio stanovništva.

U Sloveniji već desetljećima postoji svojevrsni paradoks. S jedne strane, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci, Makedonci i Crnogorci predstavljaju brojčano najveće etničke zajednice nakon većinskog slovenskog stanovništva. Njihov doprinos razvoju slovenske privrede, kulture, obrazovanja i javnog života je neupitan, a mnogi pripadnici tih zajednica u Sloveniji žive već nekoliko generacija. S druge strane, slovenski ustavni sistem priznaje samo autohtone manjine, odnosno zajednice koje su na teritoriji današnje Slovenije živjele prije formiranja moderne slovenske države. Zbog toga poseban ustavni status imaju samo italijanska i mađarska manjina, dok romska zajednica uživa poseban oblik zaštite kroz zakon", kaže za Politicki.ba Faris Kočan.
Ovaj Slovenac bosanskohercegovačkih korijena je predavač na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Sloveniji.

U razgovoru za Politicki.ba ističe i da bi "priznavanje srpske zajednice otvorilo bi pitanje dosljednosti takvog modela".

"Naime, teško bi bilo pronaći uvjerljiv argument zašto bi Srbi dobili poseban status, a ne i Hrvati, Bošnjaci ili Albanci, koji također predstavljaju velike i organizirane zajednice s dugom prisutnošću u Sloveniji. Upravo zato bi svaka rasprava o Srbima vrlo brzo postala rasprava o svim zajednicama nastalim migracijama unutar nekadašnje Jugoslavije.

Istovremeno, takva rasprava ne bi bila samo pravna nego i politička. Dio slovenske javnosti strahuje da bi proširenje manjinskih prava moglo dovesti do relativizacije koncepta autohtonih manjina koji je ugrađen u slovenski ustavni poredak. U tom smislu protivnici proširenja upozoravaju da bi otvaranje vrata jednoj zajednici moglo pokrenuti lanac zahtjeva za kolektivnim pravima, kulturnom autonomijom, obrazovanjem na materinjem jeziku ili čak političkim predstavljanjem. S druge strane, zagovornici reforme smatraju da je postojeći model zastario jer ne odražava stvarnu etničku i kulturnu strukturu suvremene Slovenije". kaže Kočan dalje za Politicki.ba.

Naglašava i da eventualno priznanje srpske zajednice najvjerojatnije ne bi značilo sticanje istih prava kakva imaju italijanska i mađarska manjina. Mnogo je realniji scenarij stvaranja nove kategorije manjinskog statusa za zajednice porijeklom iz bivše Jugoslavije. Takav model mogao bi uključivati institucionalno finansiranje kulturnih organizacija, veće mogućnosti učenja materinjeg jezika, jaču zastupljenost u javnim medijima i formalne mehanizme savjetovanja s državnim institucijama, ali bez teritorijalnih prava ili zajamčenih političkih predstavnika.

"U širem smislu, ovo pitanje pokazuje kako se Slovenija, više od tri desetljeća nakon raspada Jugoslavije, još uvijek suočava s nasljeđem zajedničke države. Generacije ljudi koje su se nekada smatrale unutarnjim migrantima unutar iste države danas se nalaze u specifičnom položaju: nisu klasične nacionalne manjine prema tradicionalnom slovenskom shvaćanju, ali više nisu ni doseljeničke zajednice u uobičajenom smislu riječi. Upravo zbog toga rasprava o priznavanju srpske zajednice može postati prekretnica koja će natjerati Sloveniju da redefinira svoje razumijevanje manjinskih prava, identiteta i integracije u 21. stoljeću", zaključuje Kočan za Politicki.ba.

[uvijek_kontra]

Tesko sranje kod nas.
JJ opet sastavlja vladu, tesko se nama.

[uvijek_kontra]

[Vanilla]

Bila sam prosle sedmice, poslovno. Svaki put me odusevi urednost, cistoca, pedantnost vase drzave. Milina jedna, svaka cast

[amidza idriz]

Slovenija je uvijek bila takva, par stepenica iznad nas.

Ako si ti fascinirana Slovenijom u 21. vijeku mozes onda misliti kako smo mi bili 70tih, 80tih godina proslog vijeka kada dodjemo iz nedodjija u jednu uredjenu okolinu.

[Krokodil Behko]

POVRATAK JUGOSLOVENSKOG MODELA: Firme u Sloveniji ponovo grade stanove za radnike

U Sloveniji se dio poslodavaca odlučio na povratak modelu iz doba SFRJ, kada su preduzeća osiguravala stambene kapacitete za svoje zaposlenike. Usljed izražene borbe za kvalitetnu radnu snagu, kompanije su primorane nuditi znatno više od osnovne plate kako bi zadržale kadrove.

Povratak praksi iz perioda SFRJ

Oni koji su radni vijek započinjali u bivšoj SFRJ pamte vrijeme kada su velike fabrike, škole i domovi zdravlja zaposlenicima nudili stanove za najam. Taj sistem je prepoznavao važnost pristupačnog stanovanja za zadržavanje stanovništva na tržištu rada, što je omogućavalo lakše privlačenje kadrova u manje razvijene krajeve, ali i pomagalo mladim porodicama pri osamostaljivanju.

Nakon osamostaljenja Slovenije, većina tih stanova prodana je po niskim cijenama, a tržište nekretnina preuzelo je diktat nad cijenama. Danas se mnogi zaposlenici suočavaju s problemom nedostupnosti stanova za najam ili kupovinu, što je nagnalo poslodavce da ponovo preuzmu ulogu stambenih zbrinjavatelja. Terme Olimia planiraju gradnju dva objekta za zaposlenike, dok kompanija Krka osigurava službene stanove i povoljne stambene kredite za perspektivne kadrove. Iz Zdravstvenog doma Ljubljana navode da je osiguravanje smještaja presudno za privlačenje ljekara iz inozemstva, te trenutno raspolažu sa 28 takvih stanova.

Izazovi na tržištu rada i strana radna snaga

Za sada su ovo pojedinačni primjeri, ali postaje jasno da plata u današnjim okolnostima više nije dovoljna za zadržavanje radnika. Ovaj problem posebno dolazi do izražaja u manjim sredinama i regijama gdje su nekretnine postale preskupe. Osiguravanje smještaja direktno povećava šanse da se radnici trajno nasele i vežu uz poslodavca, što doprinosi očuvanju naseljenosti tih područja.

Borba za radnu snagu se intenzivira, jer broj nezaposlenih u Sloveniji kontinuirano opada. Krajem maja zabilježeno je 43.060 nezaposlenih, dok struktura radne snage doživljava značajne promjene. Od oko 150.000 stranih radnika, koji čine 16% radno aktivnog stanovništva, primjetan je trend opadanja broja radnika s prostora Balkana, dok raste broj onih iz jugoistočne Azije, kojih je krajem prvog kvartala bilo oko 14.700.

Smanjenje broja radnika iz regije Balkana rezultat je boljih uslova rada i plata u drugim europskim državama, ali i rasta zarada u njihovim matičnim zemljama. S druge strane, radnici iz trećih zemalja često prihvataju teže poslove pod skromnijim uslovima, što otvara prostor za rizik od zloupotreba, poput loših stambenih uvjeta ili eksploatacije. Budući da su nekadašnji radnički domovi uglavnom zamijenjeni komercijalnim objektima, kompanije su primorane same graditi smještaj, dok Vlada Slovenije kroz nove mjere pokušava olakšati zapošljavanje stranaca, uz svijest da bez pristupačnog stanovanja dugoročno rješenje nedostatka kadrova nije moguće.

[uvijek_kontra]

Ovaj kreten Stevanovic na neformalnoj posjeti primio u DRZAVNI ZBOR Nenada Stevandica. Klosara koji i dandanas izjavljuje da je ponosan na svoje ucesce u ratu. Fuuuuuuj. I jedan i drugi. Fuj.

Jos se smjeskaju, vidi kretena neopevanog.
Znaci povraca mi se od njega, i od onog ko ga postavio ovdje. Muka mi je od njihovih politicnih igrica.

[Quds]

Ovaj kreten Stevanovic na neformalnoj posjeti primio u DRZAVNI ZBOR Nenada Stevandica. Klosara koji i dandanas izjavljuje da je ponosan na svoje ucesce u ratu. Fuuuuuuj. I jedan i drugi. Fuj.

Jos se smjeskaju, vidi kretena neopevanog.
Znaci povraca mi se od njega, i od onog ko ga postavio ovdje. Muka mi je od njihovih politicnih igrica.

Stevandić je ratni zločinac. Crkli dabogda, oba.

[uvijek_kontra]

Pa znam!! I svi su osudili ovaj cin.
Povraca mi se od takvih ljudi.