NE MOŽEŠ PROPASTI AKO HOĆEŠ RADITI: Proizvođačica kornišona iz BiH otkriva –„Tu sam baš dobro zaradila...“
Proizvođači kornišona ove se godine suočavaju s brojnim izazovima. Visoke temperature i dugotrajna suša utjecale su na prinose, dok dodatni problem predstavlja nedostatak radne snage. Ipak, proizvođači iz okoline Gradačca kažu da se, uprkos svim poteškoćama, proizvodnja i dalje isplati.
Tahira Musić iz Srnica kod Gradačca proizvodnjom kornišona se bavi već dvije decenije, a na svom imanju sama obavlja najveći dio poslova.
„Sama sijem, sama obrađujem i radim. Imala sam zaradu. Prve klase sam imala blizu tri tone, a druge oko tonu i 800 kilograma. Berba je pri kraju, pomalo se bere i za salatu, pa se i to proda“, kaže Musić za Fenu, koja je, iako je očekivala više, posebno prve klase, ovogodišnjim rezultatom zadovoljna.
Prošle godine imala je više od tri tone prve klase, dok je ove godine suša značajno utjecala na proizvodnju.
„Očekivala sam više od tri tone prve klase, ali dobro je. Da nije bilo suše i da je bilo više kiše, bilo bi mnogo bolje. Za proizvodnju kornišona voda je od velike važnosti, pa je sistem za navodnjavanje mnogo pomogao. Mora se više vode puštati da bi bilo roda, jer je suša bila velika“, ističe Musić.
Otkupna cijena prve klase ove godine iznosila je 3 KM po kilogramu, dok je druga klasa plaćana 1,80 KM. Treću klasu, kako kaže, nije ni predavala jer je većina plodova završila u prvoj i drugoj klasi.
„Proizvodnja kornišona zahtijeva mnogo rada. Berba traje gotovo svakodnevno, a proizvođači moraju biti na njivi od ranog jutra. Izlazim u pet sati. Popijem šolju kafe i idem na njivu i tamo sam svaki dan, od jutra do mraka“, kaže Musić, pojašnjavajući kako posao uzgoja kornišona počinje mnogo prije prve berbe.
Zemljište se priprema, postavljaju se redovi, sistem za navodnjavanje, folija i gnojivo, a potom rasad, kolje, mreže i žica. Kada biljke krenu uz mrežu, potrebno ih je usmjeravati, uklanjati listove i uređivati kako bi se pravilno razvijale.
„I poručujem svima da siju kornišone i neka rade. Tu ne možeš propasti ako hoćeš da radiš. Proizvodnja je isplativa“, poručuje Musić.
Da sezona nije bila jednostavna, potvrđuje i Aida Turbić iz Vučkovaca kod Gradačca. Ona je ove godine kornišone uzgajala na oko pola dunuma, ali nije u potpunosti zadovoljna rezultatom.
„Ne mogu reći da sam baš zadovoljna, jer je bilo dosta suše. Plamenjača je također učinila svoje, tako da su se krastavci počeli sušiti prije nego što sam očekivala. Predala sam između dvije i tri tone kornišona, dok je druge klase bilo još oko tonu i po. U poslovima su mi pomagale kćerke, a tokom berbe uključivao se i komšiluk“, navodi Turbić.
Kako je kazala, na pola dunuma potrebne su dvije do tri osobe, jer se kornišoni moraju prebirati i sortirati. Otkupna cijena prve klase kod nje je bila 2,50 KM po kilogramu, druge 1,20 KM, dok treća klasa nije imala otkupnu vrijednost. Uprkos tome, zadovoljna je saradnjom s prerađivačem i smatra da se proizvodnja isplati.
„Sada je cijena kornišona porasla, tako da se isplati raditi“, dodala je Turbić.
Ona se proizvodnjom bavila i ranije, potom je napravila pauzu, a ove godine ponovo se vratila na njivu. Ako sve bude išlo prema planu, naredne godine namjerava povećati proizvodnju i posijati cijeli dunum. Smatra da je radna snaga jedan od najvećih problema domaće poljoprivrede.
„Danas se malo ko želi baviti poljoprivredom, posebno omladina. Po meni je radna snaga najveći problem“, kaže ona.
Podsticajima je zadovoljna, ali je mišljenja da bi podrška proizvođačima trebala biti kontinuirana.
„Da cijena ostane ovakva kakva jeste, ili da se malo poveća, kako bi narod vidio da se ima od čega živjeti i da se vrijedi boriti i raditi“, poručuje ona.
Posebno ističe da se dio proizvodnje može plasirati i direktno kupcima. Kornišoni se traže za salate i kiseljenje, što proizvođačima može donijeti dodatnu zaradu.
„Tu sam baš dobro zaradila. Narod traži kornišone za salate i kiseljenje. Tu se mnogo proda i baš je bilo dobre zarade“, ističe Turbić.
Obje proizvođačice, uprkos ovogodišnjim vremenskim izazovima, planiraju nastaviti proizvodnju te poručuju da uzgoj kornišona zahtijeva mnogo rada i truda, ali uz dobar prinos i siguran plasman može biti značajan izvor prihoda za domaćinstva.
Sjecam se Dori kad je tek pocela, koliko radosti i veselja je ta zena pokazala dok su joj biljke rastle. 
