Država Bosna i Hercegovina ne može ispuniti i poslati validnu aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji (EU), jer još uvijek nema osnovne podatke i pokazatelje unutar svojih okvira, budući da rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine još uvijek nisu objavljeni, upozorio je u razgovoru za Klix.ba bh. statističar i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Hasan Zolić.
Zolić navodi da ambiciozne tvrdnje bh. zvaničnika da će BiH do februara 2016. godine podnijeti aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji nemaju mnogo smisla uzimajući u obzir da rezultati popisa stanovništva još uvijek nisu objavljeni.
"Pitao sam naše političare kako misle poslati validnu aplikaciju. Nisam dobio konkretan odgovor. Neko će Evropskoj uniji očito iz rukava dati podatke. To je apsurdno. Zvaničnih podataka još uvijek nema, a može ih dati samo Agencija za statistiku BiH", rekao je Zolić.
Istakao je da je Agencija za statistiku BiH već objavila preliminarne rezultate o stanovništvu i strukturi domaćinstava.
"Međutim, to nije ni blizu onoga što je potrebno ovoj državi kako bi na osnovu detaljnih dobijenih podataka podnijela aplikaciju za EU, ali i napravila potrebne strategije u zemljišnoj, ekonomskoj i drugim politikama", rekao je Zolić za Klix.ba.
Podsjeća da se popisom dolazi do stanja jedne države, sa čim ona sve raspolaže. Popisuju se prirodni potencijali, iskorištenost tih potencijala, zemljište i njegova struktura, stambene jedinice i njihova opremljenost, infrastruktura, broj zaposlenih i nezaposlenih, pismenost stanovništva...
Popis nije značajan samo kako bi se utvrdio broj stanovnika, nego i radi ekonomskih i drugih pokazatelja koji će poslije poslužiti kao osnova za projekcije i državne strategije.
Tri godine nakon popisa potrebna je nadogradnja podataka
Od popisa stanovništva je prošlo skoro tri godine, a u međuvremenu je došlo do velikih promjena koje sada ne mogu biti zanemarene.
"Rezultati popisa sada ne mogu biti validni kao što bi bili da su objavljeni na vrijeme", kazao je Zolić.
Napominje da popis iz 2013. godine daje potrebnu osnovu kojoj je sada potrebna nadogradnja.
"Neke stvari jesu zastarjele, ali nakon nadogradnje popisa, dolazimo do potrebnih projekcija. Tu se uzima u obzir ono što se desilo od popisa do dana objave rezultata. Ako treba utvrditi koliko je djece u osnovnim školama, u popisu imate jedan podatak, koji sada treba osvježiti novim informacijama", pojasnio je Zolić.
Navodi kako je upozorio zvaničnike u BiH da ne mogu donositi reformsku agendu jer uopće nemaju podatke iz popisa stanovništva na osnovu kojih mogu napraviti valjanu strategiju.
"Opet, i to je usvojeno naslijepo i država se kreće u pravcu koji nema osnova u relevantnim statističkim podacima", naglasio je Zolić.
Popis se sveo na nacionalnost stanovništva, umjesto na ekonomiju
Profesor Zolić apeluje na državne i entitetske organe da se rezultati popisa stanovništva što prije objave.
"Baza podataka je već stvorena, svi potrebni podaci su tu i samo je potrebno pronaći modalitet obrade podataka. Međutim, postoje različiti pogledi između entitetskih statističara. Problem se sveo na prisutno stanovništvo, jer se od tog broja moraju oduzeti stanovnici koji su bili prisutni tokom popisa, ali nisu stanovnici BiH. Sada postoji mimoilaženje u stavovima koliko tog nerezidentnog stanovništva treba oduzeti iz popisa", rekao je Zolić.
Ističe da je međunarodna zajednica mnogo pomogla kako bi se premostio taj jaz. Međutim, ni to nije bilo dovoljno da BiH dobije rezultate popisa.
"Sve se svelo na to koliko je u BiH Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih. U suštini, to je najmanje bitno, jer još uvijek nemamo ekonomske i druge pokazatelje koji su najvažniji za svaki popis", napominje Zolić.
:
