Budizam

Fazlija · Post by **Fazlija** » 30 May 2016, 22:14

Ponovno se vracamo na buddhizam i... kad vec gotovo nikoga ne zanima izravan uvid u to kako djeluje nasa vlastita svijest

...onda barem valja preporuciti da se citaju izvorni Buddhini govori koji su dostupni u obimnom prevoditeljskom podvigu srbijanskog theravada buddhistickog drustva(nca) - Srednji put iz Novog Sada: http://srednjiput.rs/pali-kanon/

Fazlija · Post by **Fazlija** » 08 Jun 2016, 16:52

U Hrvatskoj djeluje dosta predstavnistava tibetskih tantrickih smjerova buddhizma, a jedno od njih na jesen organizira seminar sa tibetskim uciteljem. Vec vidim kako ce navaliti forumasi iz cijele Hrvatske, Bosne i Srbije na ovaj seminar da prociste svoja srca i dokuce smisao zivota:

Fazlija · Post by **Fazlija** » 13 Jun 2016, 23:33

Fazlija · Post by **Fazlija** » 25 Jun 2016, 19:56

Kratko predavanjce dr. Judson Brewera na TEDMED-u o tome kako se osloboditi losih navika uz pomoc svjesnosti:

https://www.ted.com/talks/judson_brewer ... ce#t-32470

Fazlija · Post by **Fazlija** » 02 Jul 2016, 11:44

S obzirom da se ovdje odvija vrlo zivahna rasprava o (daleko)istocnim du'ovnostima i filozofijama, evo jednog zanimljivog naucnog rada o mahayanskoj skoli yogacara. Kao sto znamo, indijska mahayana se pocela oblikovati pocetkom Nove ere te je bila zastupljena kroz dvije glavne struje buddhisticke misli - madhyamaka (srednji put) i yogacara (put yoge).

Osnivac skole madhyamaka je legendarni juznoindijski mislioc Nagarjuna (1-2 st.N.e.), dok su osnivaci skole yogacara braca Asanga i Vasubandhu (3-4 st.N.e.) koji su zivjeli na sjeveru Indije (na podrucju danasnjeg Pakistana i juznog Afganistana).

Yogacara je bitna po tome sto nam daje uvid u daljnji razvoj kasno-buddhisticke misli, pri cemu dolazi do sve veceg mijesanja buddizma s ne-buddhistickim indijskim tradicijama vedante i tantre. U tom pogledu skola usvaja ucenje o postojanju beskrajnog polja ciste svijesti - alayavijnana (doslovno: riznica svijesti) - iz kojega nastaju svi drugi predmeti spoznaje i opcenito cijeli pojavni svijet.

Skola je bitna i po tome sto se praksa yoge (tantricke kundalini-yoge) konacno potpuno usvaja u buddhizmu, a ova skola je dala i neke od najvecih indijskih logicara (npr. Dignagu koji je zivio u 5. ili 6. st. N.e.). No ovdje se necemo baviti njihovom yogickom praksom, niti njihovom logikom. Radije zelim ukazati na jedan zapadni akademski rad o njihovom temeljnom filozofskom ucenju o riznici svijesti (alaya-vijnana).

Alayavijnana - Izvori i rani razvoj sredisnjeg koncepta Yogacara filozofije (Lambert Schmithausen, Tokio 1987):

https://www.hightail.com/download/OGhke ... NVZEZU1UQw

Obje mahayanske skole su prezivjele propast indijskog buddhizma i danas se njeguju u tibetskoj (i mnogolskoj) tradiciji vajrayane, dok su na tragu Nagarjunine madhyamake nastali kineski, japasnki i korejski pravci chan/zen/son skola buddhizma.

Hrvatska izdavacka kuca Demetra je objavila vrlo zanimljive radove ruskog indologa Scerbatskog o ove obje skole kasne buddhisticke misli, pa svi koji zele ove stvari citati (sto bi rekla Top lista nadrealista) na hrvatsko-srpsko-bosnasko-hercegovacko-crnskom i gorskom jeziku to mogu preko ovog zagrebackog izdavaca:

http://www.demetra.hr/biblioteke.php?start=160

Post by **Krokodil Behko** » 02 Jul 2016, 18:20

Pronađeni Buddhini posmrtni ostaci?

U 1.000 godina staroj pećini u Kini pronađen je zlatni kovčežić koji bi mogao da predstavlja jedno od najvećih otkrića u historiji arheologije. Tim arheologa pronašao je u Nanjingu 2010. godine. fragmente kostiju koji bi mogli da pripadaju Buddhi, mudracu čije je učenje postalo temelj budizma. Kako je objavljeno na portalu "LiveScience", arheolozi su u pećini pronašli hram, ispod kojeg se nalazila kripta. U njoj je pronađen veliki kameni kovčeg koji je sadržao ukrašeni oltar namjenjen meditaciji.

Taj oltar je visine 117 centimetara i širine 45 centimetara, načinjen od sandalovine, zlata i srebra, u kojem su pronađene kosti budističkih svetaca. Oltar krasi natpis u kojem se navodi ime njegovog ktitora i graditelja, a nabrojana su i imena svetaca čiji su ostaci bili smješteni u kovčeg.

U oltaru je pronađen srebrni kovčeg dužine 20 centimetara, u koji je bio smješten još manji, zlatan kovčeg, nešto kraći od osam centimetara. On je sadržao dio lobanje, za koju se pretpostavlja da pripada Buddhi. Naučnci ističu da je pronađeni sadržaj imao izuzetan značaj za monahe jer su uložili naročit trud u to da relikvije budu sačuvane.

Prema predanju, Buddhino tijelo kremirano je na reci Hiranavati, a posmrtne ostatke tadašnji kralj podijelio je na hiljade djelova, od kojih je 19 odneseno u Kinu. Jedan od tih 19 dijelova upravo bi trebalo da bude parče lobanje koja je pronađena u kovčegu.

Relikvije su u prošlosti zbog ratnih sukoba premeštane nekoliko puta, sve dok car Čenčong u 11. veku nije sagradio hram u kojem su provele narednih 1.000 godina.

Kosti su po otkrivanju premještene u lokalni hram, gdje se nalaze i danas.

(avaz)

Fazlija · Post by **Fazlija** » 02 Jul 2016, 22:29

Jako zanimljiva vijest. Nisam znao za to. Hvala sto si objavio

Inace, Buddhine posmrtne ostatke nisu mogli poslati odmah u Kinu poslje kremiranja, jer je buddhizam u Kinu prenesen tek nekih 500 godina naknadno. No, obicaj je bio buddhistickih misija da u nove zemlje odnesu na poklon neke vrlo vrijedne relikvije. Tako da bi ovo moglo doista biti autenticno arheolosko otkrice.

Inace, ovdje je jedan zanimljiv dokumentarac o (jos uvijek dvojbenom) otkricu Buddhinih posmrtnih ostataka u Indiji:

https://www.youtube.com/watch?v=yn3lk6xTF24

Fazlija · Post by **Fazlija** » 03 Jul 2016, 13:18

Da, svakako... nemoguce je sa sigurnoscu tvrditi, ali obicaj je buddhista bio od najranijih vremena da Buddhine posmrtne ostatke podijele medju drzavama u kojima je zajednica uzivala zastitu. Dokumentarac o nalazistu Buddhinih ostataka u Indiji meni se cini vrlo uvjerljivim, jer je razumno za pretpostaviti da su prve stupe (svetista) nastale oko posmrtnih ostataka Buddhe bila vrlo jednostavna te da ih je indijski car Ashoka (kakvih 200 godina nakon Buddhe) dao prosiriti, ukrasiti, urne s pepelom obasuti zlatnim ukrasima i dragim kamenjem, a... dio ostataka dodatno podijeliti i poslati s buddhistickim misionarima u druge zemlje.

Izvorno su Buddhini ostaci bili podijeljeni na 9 dijelova (ne na 19 kako se navodi u tom clanku), ali se zna da su kasnije dodatno dijeljeni i slani uokolo zajedno sa buddhistickim misijama.

Tako je npr. i Ashoka vodio politiku sirenja buddhizma Azijom, i poznato je da je svojeg sina i kcerku (koji su se zamonasili) poslao na Sri Lanku, zajedno s relikvijom Buddhinog zuba koja se i danas cuva u najvecem buddhistickom hramu u Kandyju. Stoga ne bi cudilo da je neka kasnija buddhisticka dinastija, poput Gupta ili sl. poslala odredjene relikvije na poklon kineskom caru.

Ovo je izvadak iz Mahaparinibbana sutte koja opisuje Buddhine zadnje dane, smrt, spaljivanje tijela i podjelu posmrtnih ostataka:

Podela posmrtnih ostataka

"34. Tada kralj Māgadhe Ađātasattu, sin kraljice Videhi, doznade da je u Kusinari umro Blaženi. I posla poruku Malama u Kusinari: "Blaženi je pripadao kasti ratnika, a i ja takođe. Zaslužujem da dobijem deo posmrtnih ostataka Blaženog i održim svetkovinu tome u čast."

35. I Lićhave iz Vesalija doznadoše da je u Kusinari umro Blaženi. I poslaše poruku Malama u Kusinari: "Blaženi je pripadao kasti ratnika, a i mi takođe. Zaslužujemo da dobijemo deo posmrtnih ostataka Blaženog. Podići ćemo stupu iznad tih ostataka i održati svetkovinu tome u čast."

36. I Sakje iz Kapilavatua doznadoše da je u Kusinari umro Blaženi. I poslaše poruku Malama u Kusinari: "Blaženi je bio najveći u našem narodu. Zaslužujemo da dobijemo deo posmrtnih ostataka Blaženog. Podići ćemo stupu iznad tih ostataka i održati svetkovinu tome u čast."

37. I Bulije iz Alakape doznadoše da je u Kusinari umro Blaženi. I poslaše poruku Malama u Kusinari: "Blaženi je pripadao kasti ratnika, a i mi takođe. Zaslužujemo da dobijemo deo posmrtnih ostataka Blaženog. Podići ćemo stupu iznad tih ostataka i održati svetkovinu tome u čast."

38. I Kolije iz Ramagame doznadoše da je u Kusinari umro Blaženi. I poslaše poruku Malama u Kusinari: "Blaženi je pripadao kasti ratnika, a i mi takođe. Zaslužujemo da dobijemo deo posmrtnih ostataka Blaženog. Podići ćemo stupu iznad tih ostataka i održati svetkovinu tome u čast."

39. I braman iz Vetadipe doznade da je u Kusinari umro Blaženi. I on posla poruku Malama u Kusinari: "Blaženi je pripadao kasti ratnika, a ja sam braman. Zaslužujem da dobijemo deo posmrtnih ostataka Blaženog. Podići ću stupu iznad tih ostataka i održati svetkovinu tome u čast."

40. I Male iz Pave doznadoše da je u Kusinari umro Blaženi. I poslaše poruku Malama u Kusinari: "Blaženi je pripadao kasti ratnika, a i mi takođe. Zaslužujemo da dobijemo deo posmrtnih ostataka Blaženog. Podići ćemo stupu iznad tih ostataka i održati svetkovinu tome u čast."

41. Ali kada čuše za to Male iz Kusinare obratiše se okupljenima sledećim rečima: "Blaženi je preminuo u našem gradu. Nećemo da se odvajamo od bilo kojeg dela posmrtnih ostataka Blaženoga." Onda braman Dona ovako reče prisutnima:

'Od mene samo jedna reč, molim vas, gospodo da me saslušate!
Naš Buda nas je uvek učio da budemo trpeljivi;
Neprikladno će biti ako se napravi spor
I rat i krvoproliće, oko starateljstva
Nad ostacima njegovim, koji beše najbolji među ljudima!
Zato, gospodo, složimo se prijateljski
Da načinimo osam delova — tako da se nadaleko
podignu stupe i videvši ih, čovečanstvo će
u Probuđenom poverenje pronaći!'

"Neka tako bude, bramanu! Sam podeli ostatke na jednake delove."

A braman Dona reče okupljenima: "Neka tako bude, gospodo." I pravedno podeli posmrtne ostatke Blaženog na jednake delove i kad to učini obrati se okupljenima sledećim rečima: "Neka ova urna, gospodo, bude data meni. Nad tom urnom podići ću stupu i u njenu čast svetkovinu održati." I urna bi predata bramanu Doni.

42. Onda Morije iz Pipalivane doznadoše da je u Kusinari umro Blaženi. I poslaše poruku Malama u Kusinari: "Blaženi je pripadao kasti ratnika, a i mi takođe. Zaslužujemo da dobijemo deo posmrtnih ostataka Blaženog. Podići ćemo stupu iznad tih ostataka i održati svetkovinu tome u čast."

Nijedan deo ostataka Blaženoga nije preostao, posmrtni ostaci Blaženoga već su razdeljeni. Ali uzmite odavde prah." I oni uzeše odatle prah."

Fazlija · Post by **Fazlija** » 05 Jul 2016, 18:57

Ovo pitanje sam htio postaviti na temi o islamu, ali da ne bi netko pomislio da se zafrkavam, postavljam ga ovdje... Naime, zanima me koliko je buddhizam u skladu s islamom? Mogu li se naci teoloske osnove u islamu za prihvacanje buddhizma? Da li je prakticiranje buddhizma prihvatljivo za muslimanskog vjernika?

Islam naucava da je Bog i prije Muhameda slao poslanike - dakle, jedan od Allahovih poslanika bi mogao biti i Buddha.

Buddha je naucavao vrlo strog moral sto ukljucuje zabranu ubijanja, laganja, kradje, preljuba i najslicnije s islamom, najstroza zabrana alkohola i droge. Dakle, u moralnom smislu buddhizam bi trebao biti potpuno prihvatljiv za islam.

Buddha je zabranjivao prikazivanje svojeg lika. U ranoj buddhistickoj umjetnosti prvih 300 godina nakon Buddhe nema niti jednog prikaza Buddhe (prikazuje se kao krug, drvo, konj bez jahaca, prazno prijestolje i sl.). Prikazivanje Buddhinog lika (kipovi i slike) je uvedeno tek kasnije pod grckim utjecajem. Dakle, jos jedna slicnost s islamom.

Buddha je naucavao svoju psiho-analiticku praksu uvida (nista slicno ne postoji u islamu). Buddhisti su razvili vjerovatno najobimniju psihologiju medju svjetskim religijama. Medjutim, Buddha je dopustao svojim sljedbenicima da slobodno prakticiraju bilo kakve druge vjezbe ili vjerske prakse ako to zele. Govorio je da one doduse ne vode prosvjetljenju, ali tko hoce moze ih slobodno provoditi. Tako su mnogi brahmani nastavili izvoditi svoje vedske obrede (zrtvovanja u oganj i sl.) i uz njih prakticirati buddhisticku meditaciju. Mnogi jainisti koji su postali buddhisti su nastavili izvoditi svoje asketske vjezbe (duge postove i druge strogosti). Mnogi buddhisti i danas rade yogu i sl. Ne postoji iskljucivost buddhizma u tom pogledu.

To znaci da neki musliman moze slobodno klanjati i ici i dzamiju, postiti i obavljati druge obaveze, a uz sve to redovno meditirati i istrazivati svoj um po buddhistickoj metodi. To bi se moglo shvatiti i kao svojevrsna psiholoska vjezba. Ako nije muslimanu zabranjeno upraznjavati tjelesno vjezbanje (sport i sl.), zasto bi mu bilo zabranjeno vjezbati uvid i spoznaju vlastitog uma?

Tako da s buddhisticke tocke gledanja, nije nikakav problem ako je buddhist ujedno i musliman. Zanima me je li to problem s islamske tocke gledista? Meni se cini da to ne bi trebao biti problem za islam ako muslimani ujedno prakticiraju i buddhizam. Ali ja nisam bas neki strucnjak za islam... pa otvaram ovu temu

Fazlija · Post by **Fazlija** » 29 Jul 2016, 21:25

Ok, s obzirom da vec mjesec dana nitko nije odgovorio na pitanja o slicnostima i razlikama u buddhizmu i islamu... mozda je vrijeme da idemo dalje s novim temama.

Fazlija · Post by **Fazlija** » 29 Jul 2016, 21:52

Predstavimo buddhisticku umjetnost (slikarsku i kiparsku) u spiljsko-hramskom kompleksu Ajanta u zapadnoj Indiji:

http://www.ajantacaves.org/

Rijec je o vrlo posebnom umjetnickom izrazaju koji skladno spaja duhovne teme i prikaze iz svakodnevnog gradskog zivota visoke urbane (dvorske) kulture Indije buddhistickog razdoblja. U tom pogledu slikarstvo (i kipartsvo) Ajanta razdoblja predstavlja mozda i ponajbolji primjer graficke ilustracije kojom bi se lako mogle oslikati klasicne indijske drame (kavya) pjesnika poput Ashvaghose ili Kalidase.

Slikarstvo Ajanta prikazuje Buddhu i druge teme vjerskog sadrzaja, ali podjednako i prizore iz svjetovnog zivota te na taj nacin pokazuje ideal uravnotezenog svjetovnog i svetackog zivota. Dojam koji posebno ostavlja slikarstvo Ajante jeste unutrasnja smirenost likova koji se vrlo cesto nalaze u sasvim svjetovnim okolnostima. Mirnoca koja izvire iz prikaza sviraca, plesaca, plemica na dvoru ili obicnog naroda na ulici, sasvim je jednaka mirnoci koju nalazimo u likovima Buddhe, svetaca i redovnika.

Na taj nacin Ajanta slikarstvo odrazava visoki ideal indijske klasicne kulture ne samo buddhistickog razdoblja - kako biti cist poput lotosa - zivjeti u svijetu, a ne potpasti pod njegov utjecaj. Uzivajte u slikarstvu Ajante. Jer uskoro nastavljamo s prilozima o indijskoj klasicnoj umjetnosti buddhistickog razdoblja.

Sibila · Post by **Sibila** » 29 Jul 2016, 22:11

Selam alejk Fazlija ........dolazim u miru

do not panic

vidim o budizmu pises na vrlo lijep i korektan nacin........a tamo na islamu seriat nazivas seksi igricom ......

najsssssssssss veri nasjjjjjjjjjjjj alllll right

nemoj molim te odgovarati kako nisi mislio nista lose....ne kazem ni da jesi......

how abaut this :

pozdrav ekipa, ne znam ....ali nekako mi buda djeluje kao neko ....ko je citav zivot samo sjedio u hladovini i jeo ogromne kolicine hrane......

Fazlija · Post by **Fazlija** » 29 Jul 2016, 22:50

Oj Tigris, bas je lijepo da si navratila na temu koju sam ja nekako zauzeo zadnjih mjeseci

Tigris wrote:nemoj molim te odgovarati kako nisi mislio nista lose....ne kazem ni da jesi......

Pa ako ja nisam mislio, a niti ti nisi rekla da jesam, onda valjda nisam... mislio.

Ono sto jesam mislio, jeste bilo bas jednostavno i iskreno pitanje - zar ne pozeli zena ponekad (ispod tih balonera i marama) da zablista u svojoj ljepoti? Nije li to iskonsko i prirodno ispoljenje zenske prirode. Koju je u konacnici stvorio... daj pogodi tko? I ako je zenska priroda potpuno u skladu sa svim ostalim zakonima svemira, kako to da je pokrivamo i na nju navlacimo one crne vrece i... da se ne raspisem jopet... nadam se da shvacas prirodu mojeg pitanja.

I ondak me je bas to pitanje nagnalo da na buddhizmu objavim kratak osvrt na umjetnost Ajante. Umjetnost koja je izraz kulture koja nikada nije potiskivala i prekrivala tjelesnost i svjetovnost. Kulture koja slavi upravo spomenuti ideal lotosa - biti u svijetu, a ne potpasti pod njegov utjecaj.

Zene i muskarci koji potpuno zive svoju svjetovnost pa i tjelesnu ljepotu, ukraseni kao kraljice i kraljevi, da ne kazem kao boginje i bogovi, a ujedno odrazavaju potpuni duhovni mir i sklad. I ponekad razmisljam, mada sam za islam laik, nije li to bio i ideal visoke islamske kulture koju svjedocimo u djelima poput Rubajia Omaha Hajjama. Nije li danasnji fundamentalizam znak dekadencije i raspada jedne divne islamske kulture ranog Srednjeg vijeka...

Mozda previse pitanja, ali vjerujem dostojno ovakve sugovornice.

Tigris wrote:ne znam ....ali nekako mi buda djeluje kao neko ....ko je citav zivot samo sjedio u hladovini i jeo ogromne kolicine hrane......

E pa tu se vidi da poznas buddhizam isto ko' ja islam

Sto nas opet cini prikladnim sugovornicima.

Prvo, onaj debeli Buddha nije ustvari Buddha... To je kasniji prikaz nekog kineskog boga srece, koji se spojio sa likom Buddhe... da te ne zamaram...

Pravi Buddha je jeo samo 1 obrok dnevno i jos uvijek b.redovnici smiju da jedu samo do podne. Popodne nema zvakanja

A to pravilo se preporucuje i svjetovnjacima, pa od kuda mislis da im je onakva dobra linija na slikama iz Ajante

A kao drugo, ako je lazni kineski debeli pseudo-Buddha jedino sto znas o buddhizmu, ondak... se veselim uzajamnom sirenju obzora i vidika. Ja cu da odgovaram na tvoja pitanja, a ti na moja.

Fazlija · Post by **Fazlija** » 30 Jul 2016, 19:36

Salahuddin wrote:Malo sa zakasnjenjem i jako kratko ali ovo nisam do sada primijetio,pa da pokusam kratko odgovoriti.

Da, razumijem. Tesko je sve pratiti. A ja mislio da je barem moderator bacio pogled kad vec nitko ne trza na ovu temu

Salahuddin wrote:Kao prvo, treba da se jasno uvtrdi da li je Budizam vjera ili "nacin zivljenja".

B. prije svega nije vjera. Nije na nacin da je to neka bozanska objava, pa sad vjerujes ili ne. U b. stvari nisu tako jednostavne. U b. nikoga nije briga sta ti vjerujes, nego jesi li sam uvidio ili nisi.

Buddha je za sebe uvijek tvrdio da je covjek (uostalom kao i svi drugi proroci, taj dio ne bi bio suprotan islamu). On se uputio proniknuti u istinu, i na koncu je nasao put kojim svaki covjek isto moze spoznati prirodu konacne stvarnosti. Taj put je sabranost paznje. Ako dovoljno dugo gledas i bivas svjestan pojava, misli, osjecaja itd. uvidjet ces pravu prirodu stvarnosti. A ona je po Buddhi da su sve pojave prolazne, nepredvidive i nezadovoljavajuce. Oslobadjajuci um od vezanosti za bilo koju pojavu, covjek nalazi mir i spoznaju. Utrnuce zudnje koje vodi utrnucu patnje.

Naravno, to je vrlo ukratko, ali osnova je u slijedecem. Buddha je dao postupak kojim svatko moze nauciti na pravi nacin promatrati sadrzaje uma, kako bi uvidio njihovu pravu prirodu kao prolazne, nepredvidive i nezadovoljavajuce. Sto onda vodi odustajanju od vezanosti za njih itd.

Dakle, to je jedan znanstveni psiholoski postupak, koji svatko moze nauciti i sam opet ponoviti. Vjerovanje je u tome potpuno sporedno. Osoba moze vjerovati u sta god hoce. Ono sto b. zanima jeste kako tebi ide to promatranje i jesi li sta uvidio ili nisi.

Dakle, po meni to nije suprotno islamu, krscanstvu, komunizmu ili alpinizmu... osoba moze slobodno vjerovati i slijediti sta god hoce, i pomalo vjezbati buddhisticku meditativnu praksu. Ako muslimanu ili krscanu nije zabranjen bilo koji drugi psiholoski trening, zasto bi mu bila zabranjena ovakva meditacija uvida?

Tako da je moje misljenje da b. ne bi trebao biti zabranjen muslimanima...

Venera · Post by **Venera** » 30 Jul 2016, 19:53

Budizam jeste vjera,relgija,sekta,nacin zivota,sve sto sam nabrojala!

Djeca su od malena ,uz pomoc,drzave,naucen da se ponasaju ,rade i razmisljaju budisticki. Tako je i sa ostalim religijama koje su primarne u drzavama u svijetu. Nisu ni hunduizam,ni shikizam,ni budizam,nesto posebno,amana znaman nesto drugacije.

Fazlija · Post by **Fazlija** » 30 Jul 2016, 20:24

statebriga wrote:Budizam jeste vjera,relgija,sekta,nacin zivota,sve sto sam nabrojala!

A na osnovu kojih cinjenica tako mislis?

statebriga wrote:Djeca su od malena ,uz pomoc,drzave,naucen da se ponasaju ,rade i razmisljaju budisticki.

Ne znam... mene je drzava odmalena slala na besplatna ljetovanja u djecja odmaralista po moru, putevima bratstva i jedinstva, na radne akcije, u pohode na mjesta pobjeda nase revolucije

Nisu spominjali buddhizam... ne sjecam se

statebriga wrote:Tako je i sa ostalim religijama koje su primarne u drzavama u svijetu. Nisu ni hunduizam,ni shikizam,ni budizam,nesto posebno,amana znaman nesto drugacije.

Ja se samo nadam da vecina ljudi ne bira svoju vjeru kao plemenski obicaj po mjestu gdje su se zadesili, ali... ja sam ipak studirao filozofiju i jedan sam od oni koji nisu vjerovali da ce kod nas biti rata

Venera · Post by **Venera** » 30 Jul 2016, 20:40

Fazlija wrote:
statebriga wrote:Budizam jeste vjera,relgija,sekta,nacin zivota,sve sto sam nabrojala!
A na osnovu kojih cinjenica tako mislis?

Pa ime elmente svega i svacega,sta ti nije jasno

Fazlija · Post by **Fazlija** » 30 Jul 2016, 20:44

statebriga wrote:Pa ime elmente svega i svacega,sta ti nije jasno

Kakve elemente, o cemu govorimo...

Venera · Post by **Venera** » 30 Jul 2016, 20:50

Fazlija,pa budizam je instaliran u svim porama Japana, od vrtica do vlade,i ti mene pitas koje elemente

Budizam se zivi privatno i javno,gdje god se okrenes u pojeidinm drzavama i regijama. Ista prica i je sa ostalim spiritulanim grupama!

Budizam nije posebniji ili bolji od ostalih duhovnih usmjerenja.

Fazlija · Post by **Fazlija** » 30 Jul 2016, 20:58

Prvo, sta mene briga za Japan. Buddhizam se temelji na Buddhinom ucenju, a ne na Japanu

Drugo, koliko uopce znas o buddhizmu da bi mogla reci je li bolji ili je isti?

I trece, cak i da jeste isti kao i svaka druga religija, kakve to ima veze sa bilo cime?

Bosanski forum

Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Re: Budizam

Who is online