Turizam u BiH - općenito

[Maja]

Na platou Bosanske tržnice na Dobrinji Sarajlije će se u sobotu takmičiti u pravljenju ćetenije – tradicionalne bosanskohercegovačke delikatese, prenosi bh. novinska agencija Patria

Delikatesa, koje se pravi od šećera, vode, brašna i limuna ranije je bila glavna zanimacija djevojaka i momaka tokom dugih zimskih noći, a ovaj običaj danas je u najvećoj mjeri zaboravljen.

Cijela lepeza obreda morala se ispoštovati da bi se delikatesa „uredila“, pa je i sam čin pravljenja ćetenije veoma zanimljiv.

Organizatori sarajevske Ćetenijade kazali su kako ovu delikatesu žele otrgnuti od zaborava.

- Na platou Bosanske tržnice će se istovremeno praviti više ćetenija. Posjetioci koji žele moći će se prilklučiti ekipama i učestvovati u pravljenju ćetenije. Pripreme mogu obaviti kod kuće i doći da zajedno na platou naprave svoju ćeteniju – naveli su organizatori.

Ćetenijada na dobrinji počinje u 17 sati, prenosi NAP.

[ytube][/ytube]

depo.ba

[SaraSara]

Ali to se pravi kada je zima...moja mama često priča o tome kako su pravile djevojke ceteniju, pa im momci ukradu..dok se hladi... Ja sam kao dijete prisustvovala pravljenju cetenije i bila nam kuća puna smijeha i brašna ....

[Maja]

Bas me zanima kakvog je okusa. Imam osjecaj da je sami secer

[SaraSara]

tu je vise fazon druzenja.....slatko je..seces i brasno...nije lose...

[Biba]

Eh mi imamo gojtane...

[Krokodil Behko]

Nijemci poručili: BiH je bogata zemlja, možete živjeti od piramida, Međugorja, rijeka i planina...



Njemačka organizacija „Friedric Ebert“ ponudila je jučer u Banja Luci smjernice na koji način Bosna i Hercegovina treba brendirati 20 stvari po kojima zemlja može biti prepoznatljiva u svijetu, prenosi bh. novinska agencija Patria

Za stručnjake iz „Friedric Ebert“ organizacije u top 20 bosanskohercegovačkih brendova može ući sarajevska Baščaršija, Stari most u Mostaru, Međugorje kao jedno od najpoznatijih katoličkih svetišta u svijetu, piramide u Visokom.

Među bh. brendovima može se naći i hrana poput livanjskog i travničkog sira, banjalučki i sarajevski ćevapi.

Od prirodnih ljepota BiH može brendirati Neretvu, Kozaru i Sutjesku, olimpijske planine, vodopad u Jajcu, kanjon rijeke Vrbas.

BiH može brendirati i neka imena ljudi poput Ive Andrića, Antuna Branka Šimića, Branka Ćopića.

Iz organizacije „Friedric Ebert“ predlažu da BiH brendira i Sarajevo Film Festival, stećke, samostane, džamije i manastire, Troju u Gabeli, sevdalinke, a od kompanija koje mogu biti prepoznatljivi bh. brendovi predložili su tuzlansku sol i vina Žilavka i Blatinu.

Arheolog Semir Osmanagić rekao je ranije za agenciju Patria kako je BiH mala zemlja, ali da ima dvije svjetske atrakcije: Bosanske piramide i svetište u Međugorju, piše NAP.

(nap.ba)

[Mutevelija]

Čistio sam njivu. Na dubini od 70 centimetara pronašao sam prvu školjku. Počeo sam kopati te sam ih još pronašao. Skupio sam ih za svoju zbirku, rekao je Mehmed Delić iz Delića u BiH koji je pronašao fosile školjaka stare oko pet miliona godina, piše 24sata.hr.

Panonsko more prije pet do šest miliona godina “napustilo” je naše prostore. Ipak, još i danas je moguće naići na dokaze o postojanju tog mora, pa čak i na njegove ostatke. Najnoviji dokaz otkriven je u BiH nedaleko od Gračanice, uz cestu Gračanica – Orašje. U zaseoku Borik na prostoru grada Soko postoje iskopine koje sadrže goleme količice sedimenta, šljunka i pijeska, za koji kažu stručnjaci da su ostatak Panonskog mora. Najveća potvrda o postojanju Panonskog mora su fosili školjaka i morski organizmi.
U zaseoku Delići, šest kilometara od Gračanice, gotovo svaka kuća ima svoju kolekciju okamenjenih školjaka.

– Nedaleko od kuće čistili smo njivu. Bilo je tu svakakvog raslinja koje smo vadili. Na dubini od oko 70 centimetara pronašao sam prvu školjku. Ostao sam u čudu. To me je zainteresiralo pa sam počeo kopati okolo po njivi i našao sam ih još nekoliko. Sakupio sam ih dovoljno za svoju zbirku – kaže Mehmed Delić iz istoimenog zaseoka u blizini grada Soko. Dodaje da su mu stručnjaci iz Sarajeva rekli da su fosili školjaka koje je pronašao stari oko pet milijuna godina.

– Kad su došli kod mene, tražili su me da im ih predam. Ali rekao sam im da ću ih dati jedino uz potvrdu da će mi ih vratiti. Ali otišli su i nisu više dolazili. Neću dati nikome ove okamenjene školjke. Ostavit ću ih kod sebe za buduće naraštaje pa neka se priča o postojanju Panonskog mora prenosi s koljena na koljeno – kaže Mehmed.

Željko Zuanović, svećenik u Klakaru, nedaleko od Slavonskog Broda, vrsni je poznavatelj školjaka te je zaključio da su fosili školjaka i ježinaca dokaz da je prostor u Slavoniji, Posavini i sjevernoj Bosni prekrivalo Panonsko more.– Dokaza o postojanju Panonskog mora na navedenim prostorima je jako puno. Nismo svjesni koliko smo bogati, no nažalost ti prostori se uništavaju – rekao je Zuanović. O postojanju Panonskog mora dokaz je megalodon koji je u Slavoniji živio prije 17 miliona godina, u razdoblju miocena. Njegov zub brižno čuva Ivica Samardžić, direktor Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije. Inače, megalodon, predak velike bijele psine, u ustima je imao tisuće zuba, a u čeljust bi mu moglo stati deset ljudi.

U Delićima često neko traktorom izore fosile školjaka ili kamen sa šupljinama. Gotovo svaka kuća ima kolekciju fosila. U Panonskome moru u pojasu jakih valova živjeli su školjkaši debelih ljuštura, a u dubljem moru tankih nježnih ljuštura.

[niska grana]

Predstava o Panonskom moru mi je prihvatljiva i vise-manje u glavi jasna, ali nikako ne uspijevam sebi slikovito objasniti cinjenicu da smo davno kao djeca, u dva navrata, na Bjelasnici (na visini od oko 1800 metara) pronasli skoljke i zube morskog psa

[greeneyes]

Imaju kod nas pećine koje imaju rupe, tj. izraubovane su baš onako kako ih voda zna izraubovati. A te pećine su nekih 150 metara visoke u odnosu na cestu, a kolika je nadmorska visina-ne znam. I da, postoji velika halka na pećini s druge strane brda(kod releja, znaju to zeničani) na koju su se vjerovatno vezali brodovi. Bar se tako priča.

[Krokodil Behko]

Predstava o Panonskom moru mi je prihvatljiva i vise-manje u glavi jasna, ali nikako ne uspijevam sebi slikovito objasniti cinjenicu da smo davno kao djeca, u dva navrata, na Bjelasnici (na visini od oko 1800 metara) pronasli skoljke i zube morskog psa

To je bilo iz perioda planete poznatog pod stručnim nazivom sudzukarium.
tad su visočke piramide bile pod vodom, a preživjeli su samo oni koji su iskopali tunele, da se posakrivaju od vodurine.

[Mutevelija]

Kako su znali da dolazi voda?

[greeneyes]

To i mene zanima. Behko, očekujem(o) objašnjenje.

[Mutevelija]

Dobri drevni Bošnjani

[Krokodil Behko]

Imai su poslanika, prvog poslije Nuha, došo u Bosnu i sajvetovao im da prave kuće na visokim brdima, a Bošnje skontale da treba kopati tunele, pa kad su vidili kakav je belaj, brže-bolje zakopali tunele i preselili se u Egipat. Tamo su ponovo pravili piramide, ali manje i skromnije od bosanskih.

[Mutevelija]

Dok su došli u Egipat potpali ropstvu faraonovom, vidi baksuza.

[Krokodil Behko]

Srodili su se tamo s Nubijcima (južno od Egipta), pa hijladama godina kasnije, kad je trebalo ratovati za otomansko carstvo, nije bilo problema oko mobilizacije Bošnji za ratovanje po Africi, obzirom na bliske veze s crncima koje su nakon tog rata bile još bliže i vidljive su i dan danile

Mnoštvo drugih knjiga, studija i izvještaka je posvećeno Kaštelanima koji stotinama godina kasnije ne zaboravljaju zemlju podrijetla. Ne govore jezik, ali ih je sve više koji zahtijevaju njegovo učenje i žele pisati Bosančicom.

Kad nam se jednog dana navale, kao imigranti s pravom na državljanstvo
Zapravo, zar bi iko poželio naše državljanstvo?

[Mutevelija]

Đe ovo iskopa.

[Krokodil Behko]

Haman nisi znao za afričke Bosance?

[Mutevelija]

Ne

[Krokodil Behko]

http://www.teklic.hr/blog/svasta-nesto/ ... i-bosanci/