Turcizmi

[vrhbosnica]

çörek ot je ćurekot
sünger je sunđer, ponaski spuzva
makas su makaze
merdiven su merdevine, ljestve
tava je tava
i jos dosta stvari koje su mi zapale za oko, a nebi nikad rekla da su turcizmi

[ElTriconi]

çörek ot je ćurekot
sünger je sunđer, ponaski spuzva
makas su makaze
merdiven su merdevine, ljestve
tava je tava
i jos dosta stvari koje su mi zapale za oko, a nebi nikad rekla da su turcizmi

Kako oni vele struja, napon, zica, kabal, kljesta i to

[dadojović]

Boja, kat, šal...
Kada je u kvizu Tko želi biti milijunaš, kao odgovor na pitanje: iz kojeg jezika smo usvojili riječ kat? voditelj kviza Tarik Filipović pročitao točan odgovor: iz Turskog, u studiju se proširio žamor iznenađenja.To je izazvalo komentare u javnosti, u kojima je većina izrazila stav kako su bili uvjereni da je riječ: sprat, turcizam. Neke riječi su toliko uvriježene, u nekim jezicima, da uopće i nismo svjesni da su usvojenice.

za kat sam se i ja iznenadila, ali jeste...
a boya se vise koristi za npr krec u boji za zidove, boja farbe za kosu isl..
za crveno plavo zeleno itd je rijec renk...
a za šal nije germanizam? schal

Riječ šal se u nekoliko jezika slično piše i izgovara. Možda je u njemačko govorno područje riječ stigla u periodu Austrougarske, kada dosta turcizama ulazi u europske jezike.

[vrhbosnica]

çörek ot je ćurekot
sünger je sunđer, ponaski spuzva
makas su makaze
merdiven su merdevine, ljestve
tava je tava
i jos dosta stvari koje su mi zapale za oko, a nebi nikad rekla da su turcizmi

Kako oni vele struja, napon, zica, kabal, kljesta i to

znam da je elektik cezve - elekticna džezva, i elektrik ocak (odžak) je elekticni sporet... a za struju ne znam
a odžak je isto i ognjiste, oganj, kamin, ali i mjesec januar, sto i ima logike... jer se u januaru ne mrda od kamina i vatre

[KREMENAC]

-Čimbur kao kulinarski izraz (tur.) označava jaje "naoko", pržena bez miješanja na maslu ili kajmaku;
-đulbastija (turski) označava tucano meso pečeno na žaru, biftek;
-kavurisati (turski) označava pržiti meso;
- bungur (turski), što označava odstupanu i napola prebijenu pšenicu (pšeničnu prekrupu);
-TatIije (turski) - slatka pita razvaruša;
-(Penđeviš - pers.-tur. Debelo crijevo od bravčeta;
-Sarma (turski) inače označava nadjev koji se zamotava (zavija);
-Japrak (tur .)list,list od vinove loze;
-Bazlamača , (turski) inače, označava vrstu debele pite od jaja, sira i brašna;
-sataraš dolazi vjerovatno od satura (arapski), koja označava isjecati svega pomalo;
-Krzatma (turski) označava ćevap od rebara janjećeg ili drugog mesa sa povrćem;
-Riječ đuveč u turskom (gugec, vulg, quvec) označava zemljanu tavu ili tendžeru;
-Dolmadžik (turski) predstavlja obložene kolačiće spravljene od isjeckane bravije džigerice;
-Hošaf označava kompot;
-Ćufter (iz turskog kofter) je vrsta slatkih ploča koje su nekad spravIjane od grožđane šire(mošta

[hilbert]

Vecina turcizama vuku porijeklo iz arapskog, perzijskog i grckog. Ovdje je spomenuto da su soba i hajduk turcizmi sto nije tocno. U nas govor su dospjeli iz madjarskog (szoba; hajdu). Szoba opet potice od njemackog Stube, a hajduci su bili placenici u Madjarskoj.

[jelena...]

Boja, čekić, jorgan, taban, saksija...

Turcizmi bez naših (slovenskih) zamjena.

[KREMENAC]

-Tava (perzijski) inače označava tiganj, u tradicionalnoj kuhinji Bosne ima različite namjene: pečenje, prženje, dinstanje i sl.;
-Kevčija (perzijski) ima funkciju kutlače i služi za zahvatanje tečnih jela iz lonca;
-Kuhinjski havan (perzijski) označava posudu od mjedi u kojoj se dudačom (tucalom, tučkom) tuku
orasi, šećer, začini i druge namirnice;
-Ibrik za vodu (perzijski) je bakreni kalajisani vrč za vodu sa dugim noscem i kupastim poklopcem;
-Bardak (perzijski) označava zemljani sud za vodu, po obliku je sličan ibriku;
-Čirak, čirjak (perzijski) inače označava svijećnjak;
-Mumtahta (perzijski) označava visoki stalak (drveni svijećnjak) nešto slično peškunu, samo je mnogo više i prema gore se postepeno sužava;
-Ćasa ili čorbaluk (perz.) inače označava zdjelu za žitka jela. Može biti od bakra, porucIana ili zemlje;
-Findžan (perz.) je šoljica bez drške za kahvu;
-Kajgana (perz.) je jelo od jaja prženih na maslu.
- Pihtije (perzijski), inače, označavaju pače, drhtalicu;
- červiš (perzijski) označava umakac, sok, rastopljenu mast iz mesa;
-Češkek, u Bosni keške, na perzijskom označava dobro razvarenu i uvarenu mesnu kašu koja se spravlja od odstupane psenice i kokošijeg mesa a koja se varenjem sva raspadne;
- tarhane (perzijski - drobljenac);
-Đulfatme (perzijsko-arapski) predstavljaju tzv. zalivene gurabije;
-Pirjaniti (pirjati - kuhati - dinstati) je izvedenica od perzijske riječi "biryan", što označava nešto zajedno kuhati (u ovom slučaju meso i povrće) i dinstati na masnoći;
-Ćufte ili ćufteta (perzijski) označavaju, inače, "kolačiće od mesa sa saftom";
-Pilav (perzijski) u osnovi označava gusto svareni pirinač;
-Sutlijaš (tursko-perzijski) predstavlja slatko hladno jelo spravljeno od mlijeka, riže i šećera;
-Pelte (perzijski) označava sulc dobiven iskuhavanjem dunja, u koji se prilikom iskuhavanja doda šećer da se zasladi;
-Paluza (perzijski) je neka vrsta gustog specifičnog kompota;
-Hošaf (perzijski) označava kompot od voća, a također i vareno voće, te suho voće;
-Tahan-halva (perzijski) označava vrstu halve koja se obično prodaje u poslastičarnicama;
-Turšije (perzijski) predstavljaju ukiseljene plodove, obično voće, a može biti i povrće;
-Beqmaz, pekmez (na perzijskom označava - piće, vino, uvareni sok od grožđa, jabuka, krušaka, šljiva, smokava i sl.).

[Krokodil Behko]

Boja, čekić, jorgan, taban, saksija...

Turcizmi bez naših (slovenskih) zamjena.

Koja je naša riječ za boju? Jel farba?

[KREMENAC]

-ćevapčići (od arap. Kebab);
-Teferič je arapska riječ, a označava zabavljanje, provod, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode;
-mutvak (arapski - kuhinja);
-Ćup (arapski) označava zemljani duboki sud;
-Buhurdar (buhurdanluk - arapsko-perzijski) predstavlja kadionicu u kojoj se pale mirisave materije;
-Mangala (arapski - mangal) bukvalno označava "prenosilo", "prenosač";
-Surahija (arapski) je ukrašena metalna posuda, slična vazi, sa uskim grlićem , a ima funkciju vrča ili flaše za piće. Upotrebljava se i kao pehar za piće;
-Tas (arapski) označava vrstu metalne zdjele posebnog oblika;
-Ćevab, ćevap, ćibap (arap.) označava "na komade isječeno vareno meso sa dosta umaka";
-šehrija (arapski) - tanki rezanci;
-Baklava (arapska riječ) označava slatku pitu (slatko jelo) koja se peče u tepsiji, a pravi od tankih jufki- do 70 jufki, u jednoj tepsiji;
-Kadaif (arapski) označava slatko jelo koje se spravlja od tzv. sirovog kadaifa. Sirovi kadaif liči na tanke bijele fideline;
-Gurabije (arapski) inače označavaju potvrd okrugli kolač, koji se pravi od brašna, jaja, šećera i masla;
-Đulfatme (perzijsko-arapski) predstavljaju tzv. zalivene gurabije;
-Halva (arapski) je slatko jelo koje se spravlja od brašna, masla i šećera (ili meda), a može kao slador doći i kvalitetan pekmez;
-Rešedija (arapski) označava domaću halvu, koja se razlikuje od džanećije po tome što se, kad je ispržena, mrvi;
-tufahije (tufahum, arap. - jabuka);
-Mafiš na arapskom označava: prazan, nema ništa;
-Kalja (arap.) predstavlja varivo sa mesom ili kajmakom;
-sataraš dolazi od satura (arapski), koja označava mesarsku sjecavicu (bradvu), a u ovom slučaju značilo bi isjecati svega pomalo;
-Musaka dolazi od arapske riječi rnusaqqa (skvašen, napojen), a inače označava povrće pripremljeno za jelo sa prženim mesom (uprženo na maslu i jajima a posuta uprženim sjecanim mesom;
-Almasija (grčko-arapski) označava jelo koje se spravlja od želatina i šećera;
-Muhalebija (arapski) predstavlja sutlijaš od rižinog brašna (ili griza), mlijeka i šećera;
-Hašure miješani kompot od mnogo vrsta voća i zrnatog povrća (arapski - ašure);
-Šerbe na arapskom označava piće;
-Šurup i sirup dolazi od arapske riječi "šurub";
-Kahva (kafa, kava) je izvorna arapska riječ;
-Salep (arapski) predstavlja topli slatki napitak koji se spravlja i konzumira u zimskom periodu;
-Muselez na arapskom označava mošt (širu);
- Nana (arapski) označava metvicu, tj. pitomu nanu.

[Mirelam]

Ali kod nas cimbur ima drugojacije znacenje. Nije jaje na oko da ga hebes.

[jelena...]

Boja, čekić, jorgan, taban, saksija...

Turcizmi bez naših (slovenskih) zamjena.

Koja je naša riječ za boju? Jel farba?

Neš vjerovat - mast, ali je skroz neupotrebljiva u imenovanju boje kao apstraktnog pojma - onog iz spektra.
Doduše, mi i farbu danas koristimo kao nešto što se premazuje , a ima boju...plava, crvena farba za kosu, za drvo...
Postoji i riječ šara koja je slovenskog porijekla, ali ni ona ne označava boje spektra i neće nam biti od koristi.

Znači...spektar masti - jok, spektar farbi - ni to baš ne bi moglo, ali spektar boja...e, to je to.


I...kad je već spomenuh...

jok - takođe turcizam u zančenju...ne, vala, nema šanse.

[Mirelam]

Pa i vala je turcizam.

[insomnia]

Pa kod nas nije ni musaka ko u ostalih. Kod svih ostalih se bazira na patlidzanu, paradajzu i mesu. Stavlja se i besamel sos.

[jelena...]

Jest, vala - baš.

eo i baš isto...kad ga vako slučajno spomenuk.

[insomnia]

Elem, opa jos jedan, bez Turaka nit bi sta jeli nist bi pricali. I opet na njih drvlje i kamenje

[Krokodil Behko]

Koja je naša riječ za boju? Jel farba?

Neš vjerovat - mast, ali je skroz neupotrebljiva u imenovanju boje kao apstraktnog pojma - onog iz spektra.
Doduše, mi i farbu danas koristimo kao nešto što se premazuje , a ima boju...plava, crvena farba za kosu, za drvo...
Postoji i riječ šara koja je slovenskog porijekla, ali ni ona ne označava boje spektra i neće nam biti od koristi.

Znači...spektar masti - jok, spektar farbi - ni to baš ne bi moglo, ali spektar boja...e, to je to.


I...kad je već spomenuh...

jok - takođe turcizam u zančenju...ne, vala, nema šanse.

Npr, sretneš nekog i pita te on "Gdje ideš", a ti mu odgovaraš "Idem kod fizerke da se umastim"

I nije to jedini primjer.

Koji je naš izraz za čorbu?
Ili džezva?
Čak i džep?
šećer
bakar
badem
alat
bubreg
čarapa
jastuk
jogurt
krevet
kutija
majmun
pamuk
rakija
tava
sat
top
boja
limun
badem
sapun
tambura.

[insomnia]

Chorba sto b’ rekli Francuzi

[Maja]

A kako ono Turci za dorucak kazu kahve. Pa kad zovu nekog da doruckuje kazu, hajde kahve taze

[dadojović]

- zanat
- papuče
- bunar
- tavan