Ćevapi

[Trepavica]

Nisam ovo nikad jela , a i sumnjam da bih probala ..jer znam da mi ne bi svidjelo jer se pogača zaljeva saftom od mesa..

Sve sto se natapa, zaljeva...

[Fatma]

Trepavice,ovo jelo je veoma komplikovano za naraviti,mislim treba dooosta vremena.

Napravi se crna pogača bez ikakvih dodataka,samo sa vodom.Sutradan se reže na što tanje kriške(za to su potrebne muške ruke).

Tako narezane kriške se stave u rernu dok se skroz ne osuše.Tako suhe se lagano prelijevaju supom u kojoj je raskuhano juneće meso sa dodatkom suhog.Ne pretjeruje se sa zalijevanjem i ne bude uopšte vodenasto.

Zaboravila sam napisati da se prije zalijevanja pospe prženim crnim lukom,pa tek onda meso.

[Fatma]

Ovo što ima na netu uopšte ne liči na ovo Behkovo. Više mi liči na đuveč.

Leb,sigurno nisi išao po selima okolo Gračanice ili u Srebrenik,pa da možeš probati ovo jelo,jer se ono sad pravi samo kad je u pitanju neko vjersko okupljanje,gdje se poslužuju tradicionalna bosanska jela i "prave" sofre

[Spanac_113]

eto, znao sam da cu zazalit sto nisam vjernik
da mi je neko reko da ima ovako fine klope k'o sto ti pravis....

[Julia-Klara]

a nesto slicno je teta na TVu pravila, pisala sam gdje sam stavila slike jufcica...
teta je inace iz Bijeljine, i rekla da se to zove "tirit", smao sto je pravila sa starim hljebom, kuhanom rizom i mesom,pa se onda to saljeva sa supom od mesa
i ond ami je mama rekla da jeste to nekad davno jela u BN kod svoje nene

[Fatma]

eto, znao sam da cu zazalit sto nisam vjernik
da mi je neko reko da ima ovako fine klope k'o sto ti pravis....

Ma nije baš vjera u pitanju,nego se to održava još samo po selima.Moderne žene neće sebi zahmeta,lakše je poručiti gotova jela i složiti na sto...

Skoro bila na jednom takvom skupu i na toj sofri bilo sigurno 70% jela,koje domaćica nije pravila...nego kupila u slastičarnama...

[Krokodil Behko]

a nesto slicno je teta na TVu pravila, pisala sam gdje sam stavila slike jufcica...
teta je inace iz Bijeljine, i rekla da se to zove "tirit", smao sto je pravila sa starim hljebom, kuhanom rizom i mesom,pa se onda to saljeva sa supom od mesa
i ond ami je mama rekla da jeste to nekad davno jela u BN kod svoje nene

Kod tebe se haman sve zove tirit?

Nejma u Bijeljini vakog tirita. Ili ja bar ne znam.

[Fatma]

a nesto slicno je teta na TVu pravila, pisala sam gdje sam stavila slike jufcica...
teta je inace iz Bijeljine, i rekla da se to zove "tirit", smao sto je pravila sa starim hljebom, kuhanom rizom i mesom,pa se onda to saljeva sa supom od mesa
i ond ami je mama rekla da jeste to nekad davno jela u BN kod svoje nene

Julija,gledala sam i ja tu emisiju...nije to...

Ono što je ona pravila je tirit pita...

[Julia-Klara]

aaaa hvala fatma

@Behko , ja tirit dva puta spomenula jer sam da gledala neki dan...nisam ni znala da postoji ...

[Krokodil Behko]

aaaa hvala fatma

@Behko , ja tirit dva puta spomenula jer sam da gledala neki dan...nisam ni znala da postoji ...

Ama nema to veze. Bitno je da je dva puta
Da smo u Bijeljini, već bi nosila nadimak tirit

[Ciklama]

Podkriža .... čekala sam da mi dođe ekspres lonac da je pripremim, i sad nikako da se nakanim.

[paparaci]

ovo ni c od cevapa nije.
koja glupost.

cim sam vidio, znao sam da je o ovom rijec:

Kod nas se ovo zove Potkrža... i ne pravi se u tevsiji nego u ćasi
Moze kuhano govedje, pilece ili bilo koje drugo meso, isto tako ko voli i sa lukom u meso kuhati, pa moze i suho meso....
A moze i jednostavno napravit zaprsku i posuti po tome i zaliti vodom, malo stavit da ostoji i jedes...
Inace, ne pravi se od friske pogace, nego od one od dan-dva, kad bude tvrda kao kamen, pa onda ovako kad zalijes smeksa i ukusno za jesti...

a nista vam ne moze bez tih nAkvih pogaca, pita, jufki, zaljevusa, priljevusa,

To sam i ja par puta na ovom forumu primijetila.

Mjesec dana na takvoj ishrani moj bi organizam doživio takav šok da bih se na forum logirala sa intenzivnog odjela.

ma ljubav cuda cini.
eh, kako bi ti meni projela.

[Krokodil Behko]

Ćevapi su na neki način postali jedan od neizostavnih simbola ne samo Sarajevo nego i cijele Bosne i Hercegovine i gotovo je nepojmljivo da strani turista posjeti BiH, a da ne proba ćevape. Ipak, zanimljivo je da još uvijek ćevapi nisu zaštičeni kao poseban proizvod i brend.

Jovan Šarac, zamjenik direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, za Anadolu Agency je istakao da je ranije bilo određenih inicijativa u tom smjeru, ali da se na kraju nije desilo ništa konkretno i da ćevapi, praktično, nisu dobili zaštitu.

"Ranije je bilo nekih inicijativa da se zaštite ćevapi kao brend, ali još uvijek nije formalno podnesen zahtjev za njegovu zaštitu. Do sada su u BiH zaštićena samo tri brenda, uključujući cazinski med od kestena, kojeg karakteriše veliki udio peludnih zrnaca kastenovog cvijeta, gračaničko keranje, što je posebna vrsta ručnog rada karakteristična za područje Gračanice...", rekao je on.

- Ćevapi postoje na ovim prostorima stotinama godina

Šarac napominje i da ćevapi na sličan način mogu biti zaštičeni kao poseban proizvod u kategoriji hrane i prehrambenih proizvoda jer su, kako kaže, "ćevapi svojstveni ovim prostorima".

"Imajući u vidu da se radi o tradicionalnim proizvodima u smislu pravne zaštite, ćevapi mogu biti zaštićeni kao geografske oznake, kao kolektivni žig ili kao žig garancije. Normalno je da se pokrenu inicijative o zaštiti ćevapa kao brenda, jer oni postoje stotinama godina na ovim prostorima. Kao što sam kazao ranije, iako je bilo nekih inicijativa, ćevapi kao tradicionalni proizvod još uvijek nemaju zaštitu", istakao je Šarac.

On je precizirao kako se ćevapi kao brend mogu zaštititi na osnovu geografske odrednice koja označava prostor na kojem se ćevapi proizvode i prodaju.

"U slučaju ćevapa, može mu se dati geografska odrednica, naprimjer sarajevski ćevap. Ćevapi se proizvode na Balkanu i oni svugdje imaju neke svoje specifičnosti, i kao takav se može i zaštititi. Najbitnije je odrediti tu geografsku odrednicu da se ćevapi proizvode na određenom prostoru prema tradicionalnoj tehnologiji i tu više onda ne postoji opasnost da neko drugi dobije zaštitu", objasnio je on.

- Zaštitom ćevapa povećava se konkurentnost u Evropi

Inače, dodjeljivanje oznake geografskog porijekla doprinosi se većem značaju za postizanje višeg stepena konkurentnosti i prepoznatljivosti na regionalnom i evropskom tržištu. Sticanjem ovih prava omogućava se korisnicima zastićenih oznaka bolji položaj na tržistu i veća konkurentnost kroz mogućnost pristupa međunarodnoj registraciji imena porijekla, reklamiranja proizvoda kao autohtonih i postizanja veće konkurentnosti upravo zbog prepoznatljivosti proizvoda kao takvih.

U tom smislu, Šarac smatra kako je potrebno poduzeti nešto i pokrenuti inicijative kako bi se zaštitili ćevapi. Kako on napominje zahtjev za zaštitu ćevapa mogu podnijeti određena udruženja.

“Po našem zakonu zaštitu ćevapa mogu zatražiti neka udruženja, mislim kao na nivou kolektiva, koje bi obuhvatalo proizvođače, a organi lokalne samouprave, kantona i Federacije BiH bi trebali da im pruže pomoć u tome. Udruženja bi tako podnijela zahtjev Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Mi smo samo javna ustanova koja vodi postupak, i mi ne možemo pokrenuti zahtjev za zaštitu", kazao je Šarac, koji naglašava da je Institut kojem i sam pripada držao brojna predavanja o ovom pitanju, ali da još uvijek nije podnesen formalni zahtjev za zaštitu ćevapa.

- Hoće li ćevapi postati kao McDonald's?

Šarac dalje ističe kako bi se zaštitom ćevapa kao brenda uveo određeni standard koji bi se morao poštovati, napominjući kako to trenutno nije slučaj i da ćevapi nisu zaštićeni kao što je, kako kaže, McDonald's.

"U konkretnom smislu, zaštita ćevapa bi značila da niko po toj određenoj tehnologiji, osim onih koji su članovi tog udruženja, ne bi mogao da proizvodi ćevape na taj način. Tu bi postojao jedan pravilnik po kojem bi se ćevapi proizvodili i koji bi odredio standard, i samo oni koji bi ispunjavali uslove mogli bi da proizvode i prodaju ćevape pod tim nazivom. To je kao u slučaju McDonald'sa", objasnio je zamjenik direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

"Kako bi se to uradilo, potrebno je izvršiti jedan elaborat, a to rade tehnolozi i stručnjaci za svoju oblast. Onda bi se odredila institucija koja bi vršila kontrolu kvalitete. To je jedan dug proces, ali mora se negdje početi", kazao je Šarac za AA.

Ćevapi su bosanski nacionalni specijalitet sa roštilja i najpoznatiji bosanski brend u inostranstvu. Postoje regionalne razlike u spravljanju i obliku ćevapa, a najpoznatiji su banjalučki, travnički i sarajevski ćevapi.

- Travnički sir, janjski kajmak ili glamočki krompir također nisu zaštićeni

Inače, osim ćevapa, postoje još mnogi poznati autohtoni domaći proizvodi u BiH kao što su travnički sir, janjski kajmak ili glamočki krompir, ali još uvijek niko nije pokrenuo inicijativu ili uvidio interes u tome da oni dobiju oznaku geografskog porijekla.

Stručnjaci ipak upozoravaju da se u BiH ne obraća dovoljno pažnja na činjenicu da bi sutra neki od autohtonih bh. proizvoda, zbog neposjedovanja zaštitne oznake, mogao doći u situaciju da ih neko drugi zaštiti.

Jedan takav slučaj se desio u regionu Balkana, odnosno spor između Slovenije i Hrvatske u vezi s tim čija je kranjska kobasica, a cijeli slučaj je završio pred Evropskom komisijom.

- Češka i Srbija u sporu zbog šljivovice

Sličan spor postiji i između Češke i Srbije koji datira još iz 2007. godine kada je Češka u okvirima Evropske unije (EU) kao proizvod geografskog porijekla zaštitila svoju vrstu rakije od šljive u Moravskoj, pod nazivom slivovice.

U zemljama regije mnogo više pažnje se pridaje zaštiti proizvoda s oznakom zaštite geografskog porijekla.

Tako su u Srbiji zaštićeni sremski kulen, petrovska klobasa, užički goveđi pršut, leskovački domaći ajvar, futoški kupus, staroplaninski kačkavalj, fruškogorski lipov med, kladovski kavijar, leskovački roštilj, pirotski ćilim…

U Hrvatskoj geografskom oznakom i ime geografskog porijekla imaju baranjski kulen, virovitička paprika, dalmatinski, drniški i krčki pršut, lički krompir, meso zagorskog purana, poljički soparnik, ogulinski kiseli kupus, varaždinsko zelje te istarski pršut.

(AA)

[Julia-Klara]

Kako zastiti i standardizirati cevap kad ga svaki mesar/cevabdzija pravi na svoj nacin, ima svoj recept?

[storm]

Bitno je zaštititi....sjećam se kako je frka bila tu radi naziva pršut, jer su talijani kenjali da slovenci ne mogu koristiti to ime/naziv jer oni već koriste prosciutto...igre bez granica...

ćevapi se pripremaju na cijelom balkanu, pa ne bi bilo loše, da je upravo bosanski zaštićen

[Krokodil Behko]

Bosanski se i razlikuje od ostalih po "osnovnoj formi" da tako kažem.
Lepina klasična sa žara mora biti.

[laganini]

..najgora uvreda hrvatima kad se kaže da je ćevap autohtoni dalmatinski proizvod a što stranci da misle kad se dimi duž jadrana...

[storm]

..najgora uvreda hrvatima kad se kaže da je ćevap autohtoni dalmatinski proizvod a što stranci da misle kad se dimi duž jadrana...

ajd što je u hrvatskoj to sve i nekako....nego da slučajni putnik namjernik malo prođe po sloveniji, piknici, veselice, ma priredbe svih vrsta....čovjek bi zaključio da je to autohtono slovensko nacionalno jelo.....stoljećima

[Rockefeller]

Misterija će mi ostati kako je McDonalds uspio napraviti McDonalds a sa ćevapima niko da napravi Ćevap. Za tim odgovorom (s vremena na vrijeme) tragam od prvog dana kad sam vidio ovaj fastfood restoran i uporedio ga sa nečim mnogo boljim što mi imamo u domaćoj kuhinji.

[laganini]

burek&ćevap fastfood.......diš bolji naziv...uz garanciju za kolesterol