Privredni rast u BiH
Moderator: Krokodil Behko
-
Ruana
- Status: Offline
Re: Nikada se manje nije išlo na more
Veceras pricala sa rodicom, kaze isto ne moze naci mjesto htjeli na Peljesac i umjesto toga idu u Pulu.
Re: Nikada se manje nije išlo na more
Ma ovdje bi tržna inspekcija trebala imati pune ruke posla. Neke godine sam bila u Neumu, pa po malim radnjicama (mislim na prehranu) nemaš nigdje istaknute cijene, nego ti trgovac lupi (recimo sladoled na štapiću 8 KM) i tako neke stvari. A da ne pričam da ni zašto ne možeš dobiti račun!
-
Pasaga
- Hadžija
- Posts: 39951
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 3927 times
- Been thanked: 2953 times
- Status: Offline
Re: Kako se može povećati životni standard u BiH?
Ovakvih projekata nedostaje ovoj zemlji,a toliki nam obrazovani kadrovi
odlaze,a sa njima ovakve ideje.....
pozitivna prica
EIN Natural sokovi od domaćeg voća: SOK i tačka!
Sok. Sok i tačka. Ukoliko probate sokove kompanije EIN Natural, uistinu ćete staviti tačku na sve sokove koje ste do sada probali. Radi se o sokovima kompanije osnovane 2011. godine, a koja se bavi se uzgojem, proizvodnjom i trgovinom najkvalitetnijih sokova od voća i povrća. Stopostotni vlasnik kompanije EIN Natural je EIN d.o.o. Sarajevo, a njeni vlasnici su Emir Ahmetagić i Nihad Imamović, koji su partneri u tom projektu. Sam EIN je holding, koji pored kompanije za proizvodnju sokova ima i jednu transportnu kompaniju HAAK Trans, te svoj auto servis AD. U razgovoru za eKapija.ba, Jasmin Salkić, direktor EIN Natural, ističe da je Sok. 100% sok bez konzervansa, bez dodatih šećera, vode i drugih primjesa. Sam proces proizvodnje odvija se u proizvodnoj hali u Rajlovcu, gdje se nalazi i odvojeni magacin. Na pitanje zašto su se odlučili na ovu vrstu sokova, kaže da je osnovni razlog taj što Bosna i Hercegovina ima toliko potencijala da se mogu napraviti jako dobre stvari, a da je problem u tome što sami sebe podcjenjujemo misleći da je nešto izvana bolje i kvalitetnije.
"Zato smo se odlučili na ovaj korak da dokažemo da možemo. Kada govorimo o 100% soku, cilj kompanije je da se digne svijest potrošača o zdravom načinu života. Vrlo je bitno da ljudi znaju i što je ustvari bitno u cijeloj priči, jeste da potrošači trebaju čitati deklaracije na voćnim sokovima na kojima piše da je sok od koncentrata, uz 20 ili 30% udio voća i sa raznim aditivima i pojačivačima. U Sok. nema nikakvih dodataka, vode, sladila, aditiva, konzervansa, dakle isključivo samo presovano voće kroz pasterizator. Onaj ko ga proba, sigurno je da će se brzo uvjeriti u to, bez obzira na sve analize koje to i potvrđuju. Dakle, u okviru te edukacije, želimo da ubijedimo ljude, da voćni sokovi nemaju veze sa prirodom. U tome je naša najveća razlika", objašnjava Salkić.
Inače, sama proizvodnja odvija se na najmodernijoj tehnologiji kupljenoj u Austriji, s tim da je dio tehologije za pakovanje i tiketiranje radila domaća firma Uzun Commerce i njihovi inženjeri. Kompanija se, po njegovima riječima, pokazala veoma profesionalno i dokazala da bh. kapaciteti mogu odgovoriti zahtjevnim tehnologijama kakve su austrijske.
U firmi je zaposleno četiri radnika, budući da se ulaganjem u tehnologiju sav proces automatizovao. Jedini proces koji radi ljudska ruka je momenat ubacivanja voća. Ipak, kada dođe vrijeme punjenja sokova, što se radi od septembra do januara, upošljavaju sezonske radnike na period od šest mjeseci.
Objašnjavajući taj automatizovani proces proizvodnje, Salkić navodi da prije ubacivanja voća ljudskom rukom, ono ima pretpranje, pranje, te maksimalnu provjeru kroz ruke svake voćke prije nego što uđe u sistem. Nakon ubacivanja, slijedi presovanje voća , u jednom dijelu ostaju nus produkti, dok voće odlazi u burad gdje se radi kombinacija okusa voća. Pored okusa jabuka, kruška, kruška-jabuka, mrkva-jabuka, višnja, ove godine uvode jagodu i divlju kupinu ili malinu.
Kada se sokovi pripreme, prolaze kroz pasterizator, koji je srce fabrike i na kojem se radi na temperaturi od 80 stepeni radi čuvanja 100-postotne vrijednosti tog voća, dok kompanije koje rade s koncentratima, kako objašnjava, rade na temperaturi od 90 stepeni na kojoj se ubijaju svi bakcili, ali i vitamini.
"Upravo je u tome glavna razlika. Radom na toj temperaturi zadržavamo potpunu vrijednost zdravog soka. Tako smo poslije dvije godine, uspjeli da od Federalnog zavoda za poljoprivredu dobijemo i potvrdu i stručnu analizu, a koji prilikom provjere kvalitete ni sam nije mogao vjerovati kako može sok stajati dvije godine, a da nema konzervansa i koncentrata“, navodi on.
Prolazeći kroz proces proizvodnje, Salkić kaže da nakon pasterizacije dolaze očišćene boce staklenke i čepovi, s tim da su sa pomenutom kompanijom Uzun, uradili jedan novi sistem, gdje se flašice peru dodatnom parom. Nakon toga, ide proces punjenja, zatim sistem hladilice gdje se temperatura sokova obara naglo sa 80 na 30 stepeni, pod sistemom hlađenja kanala. To nam objašnjava "klikanjem" čepova koji je ustvari sistem kontrole soka. Poslije punilice i obaranja temperature dolazi tiketiranje, a nakon sortiranja flaša stiže gotov sok, uz nadzor inžinjera koji prati tok mašina i tehnologa koji prati kvalitet.
Odatle se sokovi izvlače u skladište koje također praćeno elektronski.
"Ove smo godine, odnosno u zadnjem kvartalu 2012.godine, imali prvo veliko punjenje od 120.000 litara soka. Kapacitet same fabrike je 500 litara na sat, a kako polako uvodimo sokove i na tržište, proizvodnju ćemo povećati na 300.000 litara", navodi naš sagovornik.
Otkup sirovina
Kada je riječ o otkupu sirovina, Salkić ističe da su svi njihovi dobavljači iz BiH, izuzev, kada oni to količinski ne mogu pokriti, onda traže dobavljače iz Srbije ili Makedonije. Ali, prvenstveni je cilj da to budu bh. proizvođači, pa su svi sokovi urađeni od 95% domaćeg voća.
"Naš krajnji cilj je da pokušamo vratiti ljude na svoja sela na kojima propada velika količina voća. Razlog tome je Istočna Bosna koji spada u najbolji kraj za jabuke, jednostavno Božji dar, kakav ne postoji nigdje u Evropi. S toga, u narednim godinama planiramo da napravimo 6-7 otkupnih centara u Federaciji i Republici Srpskoj, gdje bi EIN fabrika svake godine otkupljivala određene količine voća. Tako se proizvođači mogu osloniti na to da će biti naši dobavljači. I kada se na kraju proizvede sok, koji je sigurno najkvalitetniji u BiH, ljudi će prepoznati da je domaće najbolje i da su svi bili učesnici u tome", odlučan je Salkić, dodajući da je sa pojedinačnim proizvođačima voća iz ovoj kraja dogovoren otkup od minimalno 500 tona jabuke što plaćaju odmah na licu mjesta.
Njihove napore je prepoznala i Vlada Bosanskog - podrinjskog kantona i odlučila da stimuliše proizvođače kroz razne podsticaje. Sredstva su, kaže nam, već stavljena u budžet, a saradnja može dati izuzetne rezultate, kako zbog dodatnog zapošljavanja, tako i zbog otkupa po tržišnim cijenama. Osim u Goraždu, voće nabavljaju i iz drugih krajeva, pa je tako iz Zvornika nabavljena višnja, a u Gradišci jabuka. Planirajući nove okuse u narednim godinama, kompanija EIN u Hercegovini ima svoje zasade voća, sve sa ciljem da potrošači u njihovim sokovima prepoznaju kvalitet zdravlja koji piju.
Nova fabrika u Vogošći
Kada su u pitanju planovi za naredni period, osim proizvodnje sokova, kompanija EIN Natural za ovu godinu ima u planu uvođenje novih proizvoda. Naime, radi se o iskorištavanju nusprodukta, odnosno velikim količinama ostataka voća koji ostaju nakon presovanja, a koji ne idu u sok.
"Iz toga ćemo praviti pekmez i uvesti jednu novu liniju u našem asortimanu. U okviru tih planova i inače širenja proizvodnje kupili smo zemljište na lokaciji Nova industrijska zona u Vogošći na kojoj planiramo izgradnju nove hale od 2000 kvadratnih metara po svim HACCP sistemima. S obzirom da težimo da dobijemo pečat EU za organski sok, u saradnji sa USAID-om i njihovim konsultantima, dogovaramo gdje će se nalaziti sirovine, hladnjače i koliko mora biti čist dio gdje se odvija proizvodnja. U tom dijelu će se nalaziti i jedna luksuzna prodavnica, gdje će se moći doći pogledati sistem, te probati i kupiti sok", kaže nam Salkić,
garantirajući da će biti najmodernija fabrika u regiji za proizvodnju 100% prirodnih sokova.
Po njegovim riječima, radi se o investiji od milion maraka. Fabrika će imati bazene, hladnjače, najsavremenije tehnologije, a pored fabrike, gradiće se i skladište od 1.500 kvadrata.
Inače, radovi su u početnoj fazi, upravo su završene sve analize tla i uplaćene dozvole za građenje. Prema njegovima prognozama, skladišna hala bi već mogla biti gotova za dva mjeseca, a nova proizvodna hala do septembra.
Osim ovih planova, EIN Natural radi i na distribuciji sokova. Što se tiče tržnih centara, trenutno imaju ugovor sa Gadžo Comercom, kroz čije je granape puštena jedna serija litarskih sokova. Osim njih imaju saradnju sa Grupacijom As Jelah, a u završnim su pregovorima sa Konzumom i Mercatorom, koje planiraju nastaviti sa Dm-om i Bingom.
Jedan od njihovih većih kupaca je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, tj. odjel Pedijatrije. Osim njih, izdvaja saradnju i sa Aerodromom, te Bosnalijekom.
Što se tiče izvoznih ambicija, Salkić ističe da su upravo u toku pregovara za izvoz u Tursku i Saudijsku Arabiju. Osim ovih tržišta imaju interesovanja i iz Evropske unije, budući da su pri kraju uvođenja HACCP standarda. "Ubijeđeni smo da možemo ovim tržištima konkurisati i sa cijenom i sa zdravim voćem koje Bosna i Hercegovina ima, odnosno kvalitetom koji mi sublimiramo u Sok. Dakle, naš krajnji cilj je da dižemo ljudima svijest o zdravom načinu života i da zaposlimo što više ljudi. Iako svaka kompanija ide za profitom, nama profit nije na prvom mjestu", kaže on.
Ono po čemu se izdvajaju ovi sokovi jesu i jedinstvene ambalaže i staklene boce, čemu je posvećena posebna pažnja. Rađene su po ekološkim standardima, kako bi sve pripadalo prirodi. Inače, dizajn je radila bosanka Amna Mahić Bajrović koja je u Americi stekla ogromno iskustvo, radeći na projektima poput znaka za Discovery, donji veš za Michael Jordana i mnogim drugim. Tako je dizajn, čak i dok je bio u probnom punjenju, osvojio mnoge te bio nominiran i za nagradu CROPAK 2011 koja se dodjeljuje u Hrvatskoj.
Podrška sportu i kulturi
O okviru prodora na tržište, EIN Natural planira jače medijske kampanje, kao i medijska sponzorstva. Tako će ove godine biti sponzor Kid's Festivala sa kojima je u planu dugoročna saradnja. "Razlog tome je što se radi o dječijem festivalu i što želimo da upravo djecu od malih nogu učimo šta je zdravi način života", objašnjava nam Salkić. Podrška su mnogim kulturnim i sportskim događajima, ali i generalni sponzor Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine. S druge strane je i sam bh. košarkaš Mirza Teletović dao podršku SOK.-u, s ciljem da podrži domaći proizvod.
ekapija.ba
odlaze,a sa njima ovakve ideje.....
pozitivna prica
EIN Natural sokovi od domaćeg voća: SOK i tačka!
Sok. Sok i tačka. Ukoliko probate sokove kompanije EIN Natural, uistinu ćete staviti tačku na sve sokove koje ste do sada probali. Radi se o sokovima kompanije osnovane 2011. godine, a koja se bavi se uzgojem, proizvodnjom i trgovinom najkvalitetnijih sokova od voća i povrća. Stopostotni vlasnik kompanije EIN Natural je EIN d.o.o. Sarajevo, a njeni vlasnici su Emir Ahmetagić i Nihad Imamović, koji su partneri u tom projektu. Sam EIN je holding, koji pored kompanije za proizvodnju sokova ima i jednu transportnu kompaniju HAAK Trans, te svoj auto servis AD. U razgovoru za eKapija.ba, Jasmin Salkić, direktor EIN Natural, ističe da je Sok. 100% sok bez konzervansa, bez dodatih šećera, vode i drugih primjesa. Sam proces proizvodnje odvija se u proizvodnoj hali u Rajlovcu, gdje se nalazi i odvojeni magacin. Na pitanje zašto su se odlučili na ovu vrstu sokova, kaže da je osnovni razlog taj što Bosna i Hercegovina ima toliko potencijala da se mogu napraviti jako dobre stvari, a da je problem u tome što sami sebe podcjenjujemo misleći da je nešto izvana bolje i kvalitetnije.
"Zato smo se odlučili na ovaj korak da dokažemo da možemo. Kada govorimo o 100% soku, cilj kompanije je da se digne svijest potrošača o zdravom načinu života. Vrlo je bitno da ljudi znaju i što je ustvari bitno u cijeloj priči, jeste da potrošači trebaju čitati deklaracije na voćnim sokovima na kojima piše da je sok od koncentrata, uz 20 ili 30% udio voća i sa raznim aditivima i pojačivačima. U Sok. nema nikakvih dodataka, vode, sladila, aditiva, konzervansa, dakle isključivo samo presovano voće kroz pasterizator. Onaj ko ga proba, sigurno je da će se brzo uvjeriti u to, bez obzira na sve analize koje to i potvrđuju. Dakle, u okviru te edukacije, želimo da ubijedimo ljude, da voćni sokovi nemaju veze sa prirodom. U tome je naša najveća razlika", objašnjava Salkić.
Inače, sama proizvodnja odvija se na najmodernijoj tehnologiji kupljenoj u Austriji, s tim da je dio tehologije za pakovanje i tiketiranje radila domaća firma Uzun Commerce i njihovi inženjeri. Kompanija se, po njegovima riječima, pokazala veoma profesionalno i dokazala da bh. kapaciteti mogu odgovoriti zahtjevnim tehnologijama kakve su austrijske.
U firmi je zaposleno četiri radnika, budući da se ulaganjem u tehnologiju sav proces automatizovao. Jedini proces koji radi ljudska ruka je momenat ubacivanja voća. Ipak, kada dođe vrijeme punjenja sokova, što se radi od septembra do januara, upošljavaju sezonske radnike na period od šest mjeseci.
Objašnjavajući taj automatizovani proces proizvodnje, Salkić navodi da prije ubacivanja voća ljudskom rukom, ono ima pretpranje, pranje, te maksimalnu provjeru kroz ruke svake voćke prije nego što uđe u sistem. Nakon ubacivanja, slijedi presovanje voća , u jednom dijelu ostaju nus produkti, dok voće odlazi u burad gdje se radi kombinacija okusa voća. Pored okusa jabuka, kruška, kruška-jabuka, mrkva-jabuka, višnja, ove godine uvode jagodu i divlju kupinu ili malinu.
Kada se sokovi pripreme, prolaze kroz pasterizator, koji je srce fabrike i na kojem se radi na temperaturi od 80 stepeni radi čuvanja 100-postotne vrijednosti tog voća, dok kompanije koje rade s koncentratima, kako objašnjava, rade na temperaturi od 90 stepeni na kojoj se ubijaju svi bakcili, ali i vitamini.
"Upravo je u tome glavna razlika. Radom na toj temperaturi zadržavamo potpunu vrijednost zdravog soka. Tako smo poslije dvije godine, uspjeli da od Federalnog zavoda za poljoprivredu dobijemo i potvrdu i stručnu analizu, a koji prilikom provjere kvalitete ni sam nije mogao vjerovati kako može sok stajati dvije godine, a da nema konzervansa i koncentrata“, navodi on.
Prolazeći kroz proces proizvodnje, Salkić kaže da nakon pasterizacije dolaze očišćene boce staklenke i čepovi, s tim da su sa pomenutom kompanijom Uzun, uradili jedan novi sistem, gdje se flašice peru dodatnom parom. Nakon toga, ide proces punjenja, zatim sistem hladilice gdje se temperatura sokova obara naglo sa 80 na 30 stepeni, pod sistemom hlađenja kanala. To nam objašnjava "klikanjem" čepova koji je ustvari sistem kontrole soka. Poslije punilice i obaranja temperature dolazi tiketiranje, a nakon sortiranja flaša stiže gotov sok, uz nadzor inžinjera koji prati tok mašina i tehnologa koji prati kvalitet.
Odatle se sokovi izvlače u skladište koje također praćeno elektronski.
"Ove smo godine, odnosno u zadnjem kvartalu 2012.godine, imali prvo veliko punjenje od 120.000 litara soka. Kapacitet same fabrike je 500 litara na sat, a kako polako uvodimo sokove i na tržište, proizvodnju ćemo povećati na 300.000 litara", navodi naš sagovornik.
Otkup sirovina
Kada je riječ o otkupu sirovina, Salkić ističe da su svi njihovi dobavljači iz BiH, izuzev, kada oni to količinski ne mogu pokriti, onda traže dobavljače iz Srbije ili Makedonije. Ali, prvenstveni je cilj da to budu bh. proizvođači, pa su svi sokovi urađeni od 95% domaćeg voća.
"Naš krajnji cilj je da pokušamo vratiti ljude na svoja sela na kojima propada velika količina voća. Razlog tome je Istočna Bosna koji spada u najbolji kraj za jabuke, jednostavno Božji dar, kakav ne postoji nigdje u Evropi. S toga, u narednim godinama planiramo da napravimo 6-7 otkupnih centara u Federaciji i Republici Srpskoj, gdje bi EIN fabrika svake godine otkupljivala određene količine voća. Tako se proizvođači mogu osloniti na to da će biti naši dobavljači. I kada se na kraju proizvede sok, koji je sigurno najkvalitetniji u BiH, ljudi će prepoznati da je domaće najbolje i da su svi bili učesnici u tome", odlučan je Salkić, dodajući da je sa pojedinačnim proizvođačima voća iz ovoj kraja dogovoren otkup od minimalno 500 tona jabuke što plaćaju odmah na licu mjesta.
Njihove napore je prepoznala i Vlada Bosanskog - podrinjskog kantona i odlučila da stimuliše proizvođače kroz razne podsticaje. Sredstva su, kaže nam, već stavljena u budžet, a saradnja može dati izuzetne rezultate, kako zbog dodatnog zapošljavanja, tako i zbog otkupa po tržišnim cijenama. Osim u Goraždu, voće nabavljaju i iz drugih krajeva, pa je tako iz Zvornika nabavljena višnja, a u Gradišci jabuka. Planirajući nove okuse u narednim godinama, kompanija EIN u Hercegovini ima svoje zasade voća, sve sa ciljem da potrošači u njihovim sokovima prepoznaju kvalitet zdravlja koji piju.
Nova fabrika u Vogošći
Kada su u pitanju planovi za naredni period, osim proizvodnje sokova, kompanija EIN Natural za ovu godinu ima u planu uvođenje novih proizvoda. Naime, radi se o iskorištavanju nusprodukta, odnosno velikim količinama ostataka voća koji ostaju nakon presovanja, a koji ne idu u sok.
"Iz toga ćemo praviti pekmez i uvesti jednu novu liniju u našem asortimanu. U okviru tih planova i inače širenja proizvodnje kupili smo zemljište na lokaciji Nova industrijska zona u Vogošći na kojoj planiramo izgradnju nove hale od 2000 kvadratnih metara po svim HACCP sistemima. S obzirom da težimo da dobijemo pečat EU za organski sok, u saradnji sa USAID-om i njihovim konsultantima, dogovaramo gdje će se nalaziti sirovine, hladnjače i koliko mora biti čist dio gdje se odvija proizvodnja. U tom dijelu će se nalaziti i jedna luksuzna prodavnica, gdje će se moći doći pogledati sistem, te probati i kupiti sok", kaže nam Salkić,
garantirajući da će biti najmodernija fabrika u regiji za proizvodnju 100% prirodnih sokova.
Po njegovim riječima, radi se o investiji od milion maraka. Fabrika će imati bazene, hladnjače, najsavremenije tehnologije, a pored fabrike, gradiće se i skladište od 1.500 kvadrata.
Inače, radovi su u početnoj fazi, upravo su završene sve analize tla i uplaćene dozvole za građenje. Prema njegovima prognozama, skladišna hala bi već mogla biti gotova za dva mjeseca, a nova proizvodna hala do septembra.
Osim ovih planova, EIN Natural radi i na distribuciji sokova. Što se tiče tržnih centara, trenutno imaju ugovor sa Gadžo Comercom, kroz čije je granape puštena jedna serija litarskih sokova. Osim njih imaju saradnju sa Grupacijom As Jelah, a u završnim su pregovorima sa Konzumom i Mercatorom, koje planiraju nastaviti sa Dm-om i Bingom.
Jedan od njihovih većih kupaca je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, tj. odjel Pedijatrije. Osim njih, izdvaja saradnju i sa Aerodromom, te Bosnalijekom.
Što se tiče izvoznih ambicija, Salkić ističe da su upravo u toku pregovara za izvoz u Tursku i Saudijsku Arabiju. Osim ovih tržišta imaju interesovanja i iz Evropske unije, budući da su pri kraju uvođenja HACCP standarda. "Ubijeđeni smo da možemo ovim tržištima konkurisati i sa cijenom i sa zdravim voćem koje Bosna i Hercegovina ima, odnosno kvalitetom koji mi sublimiramo u Sok. Dakle, naš krajnji cilj je da dižemo ljudima svijest o zdravom načinu života i da zaposlimo što više ljudi. Iako svaka kompanija ide za profitom, nama profit nije na prvom mjestu", kaže on.
Ono po čemu se izdvajaju ovi sokovi jesu i jedinstvene ambalaže i staklene boce, čemu je posvećena posebna pažnja. Rađene su po ekološkim standardima, kako bi sve pripadalo prirodi. Inače, dizajn je radila bosanka Amna Mahić Bajrović koja je u Americi stekla ogromno iskustvo, radeći na projektima poput znaka za Discovery, donji veš za Michael Jordana i mnogim drugim. Tako je dizajn, čak i dok je bio u probnom punjenju, osvojio mnoge te bio nominiran i za nagradu CROPAK 2011 koja se dodjeljuje u Hrvatskoj.
Podrška sportu i kulturi
O okviru prodora na tržište, EIN Natural planira jače medijske kampanje, kao i medijska sponzorstva. Tako će ove godine biti sponzor Kid's Festivala sa kojima je u planu dugoročna saradnja. "Razlog tome je što se radi o dječijem festivalu i što želimo da upravo djecu od malih nogu učimo šta je zdravi način života", objašnjava nam Salkić. Podrška su mnogim kulturnim i sportskim događajima, ali i generalni sponzor Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine. S druge strane je i sam bh. košarkaš Mirza Teletović dao podršku SOK.-u, s ciljem da podrži domaći proizvod.
ekapija.ba
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
-
Pasaga
- Hadžija
- Posts: 39951
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 3927 times
- Been thanked: 2953 times
- Status: Offline
Re: Kako se može povećati životni standard u BiH?
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
-
Alpha
- Inventar foruma
- Posts: 6360
- Joined: 07 May 2014, 00:43
- Location: baza deda mraza
- Status: Offline
Re: Kako se može povećati životni standard u BiH?
najveci problem je sto mi jacamo druge zemlje ispred svoje a to je poljoprivreda i to nam je jedini izlaz , imamo toliko prirodnih bogatstava a propadaju nam , sto neki guzonja uzima mito i gura tudje a nase unistava ili daje posto poto... tako bi svakomogao norlmalno moga zaraditi od svoje kuce a i drugima dat sansu da se zaposle...a puknuti porez na uvozno ...
▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬
COR NON MENTITUR
▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬
COR NON MENTITUR
▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬
-
Alpha
- Inventar foruma
- Posts: 6360
- Joined: 07 May 2014, 00:43
- Location: baza deda mraza
- Status: Offline
Re: Kako se može povećati životni standard u BiH?
kakvim ratom , bosna,srbija,hrvatska sve bankrotiralo 
zivimo na racun mmf i odredjuju nam sve , a i za to je neko dobro placen...
zivimo na racun mmf i odredjuju nam sve , a i za to je neko dobro placen...▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬
COR NON MENTITUR
▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬
COR NON MENTITUR
▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬
-
Pasaga
- Hadžija
- Posts: 39951
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 3927 times
- Been thanked: 2953 times
- Status: Offline
Re: Kako se može povećati životni standard u BiH?
Mnostvo primjera,sansi....
Novac i sreca,svuda su oko nas.....
http://www.avaz.ba/clanak/149104/za-ozi ... miliona-km
Novac i sreca,svuda su oko nas.....
http://www.avaz.ba/clanak/149104/za-ozi ... miliona-km
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
-
greeneyes
- Hadžija
- Posts: 90760
- Joined: 19 Jan 2013, 21:17
- Location: Ispod šljive na sred njive.
- Has thanked: 6125 times
- Been thanked: 6707 times
- Status: Offline
Re: Kako se može povećati životni standard u BiH?
Tako je! Plan je napasti Njemačku(s onim jednim helikpopterom što imamoString wrote:Novim ratom!!
), a kad Švabe krenu u kontraofnazivu predat' se i tako postati dio njih. 
Samo sabura
Re: Kako se može povećati životni standard u BiH?
Politicarima smanjiti placu za 1000 KM. 
A gradjanima povecati neto place.
A gradjanima povecati neto place.
-
Calla
- Legenda foruma
- Posts: 12705
- Joined: 12 Apr 2012, 09:16
- Location: Wiesbaden-Hessen-Germany
- Has thanked: 2773 times
- Been thanked: 2209 times
- Status: Offline
Re: Kako se može povećati životni standard u BiH?
naci dobrog investitora (kriminalca sa lovom)i ubjediti ga da ulaze samo interno za dobrobit svojih gradana u Bosni i Hercegovini gdje ce zaposliti masu raje ??
izgraditi velike fabrike obuce ,,odjece,,prehrambenih produkata ,,stolarije,,
izgraditi velike fabrike obuce ,,odjece,,prehrambenih produkata ,,stolarije,,
Ljubav je igra za dvoje u kojoj oboje mogu pobjediti (Eva Gabor)
Re: Kako se može povećati životni standard u BiH?
Fahro se čini kao idealan kandidat. 
Ostavljam profil na forumu u amanet dobrim ljudima
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
-
String
- Legenda foruma
- Posts: 9738
- Joined: 24 Mar 2010, 21:00
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 27 times
- Status: Offline
Re: Kako se može povećati životni standard u BiH?
Ratom...
Srednje klase nema...
Ostaju dvije klase da se bore...
Ona visoka ce izginuti ili pobjeci...
Jer gladan bolje cilja...
Srednje klase nema...
Ostaju dvije klase da se bore...
Ona visoka ce izginuti ili pobjeci...
Jer gladan bolje cilja...
-
Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 127820
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 9889 times
- Been thanked: 11699 times
- Status: Offline
Satnica u Europi kao dnevnica radnika u BiH
Bruto satnica u nekim od evropskih zemalja iznosi koliko dnevnica radnika u BiH, pokazuje izvještaj evropske statističke agencije "Eurostat" o bruto cijeni rada.
Prema podacima iz izvještaja, za bruto satnicu od 25 eura, koliko je plaćen prosječan radnik u skandinavskim zemljama, radnik u BiH mora raditi skoro cijeli radni dan, odnosno prosječna bruto satnica u BiH i do osam puta je manja nego u razvijenim evropskim zemljama.
Cijena radne snage u Bugarskoj iznosi 3,4 eura po satu i najjefnija je u EU, gdje prosjek iznosi 24,2 eura, prenosi "Večernji list" u izdanju za BiH.
List navodi da je najniža neto satnica u Federaciji BiH - 2,15 KM, što znači da ti radnici dnevno zarade 13 KM.
online
Re: Satnica u Europi kao dnevnica radnika u BiH
Naprosto ne mogu da vjerujem;
A ako je dnevnica 13KM i ako radiš 22 dana na mjesec jer su ostalo subote i nedjelje je to 13X22=286 KM
Ili se to radi svaki dan bez prestanka, recimo 13x30= 390 KM
Bilo kako bilo, bivša Yuga je bila mila majka.
Ako mjesec u prosjeku ima 176 sati i to je puta 2.15 KM = 378.4 KMList navodi da je najniža neto satnica u Federaciji BiH - 2,15 KM, što znači da ti radnici dnevno zarade 13 KM.
A ako je dnevnica 13KM i ako radiš 22 dana na mjesec jer su ostalo subote i nedjelje je to 13X22=286 KM
Ili se to radi svaki dan bez prestanka, recimo 13x30= 390 KM
Bilo kako bilo, bivša Yuga je bila mila majka.
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
Re: Satnica u Europi kao dnevnica radnika u BiH
Bezveze clanak, samo gluposti koje nisu utemeljenje.
Re: Satnica u Europi kao dnevnica radnika u BiH
Šta nije istina, uklapa se skoro skroz sa statistikom.Tom wrote:Bezveze clanak, samo gluposti koje nisu utemeljenje.
Ostavljam profil na forumu u amanet dobrim ljudima
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
-
Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 127820
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 9889 times
- Been thanked: 11699 times
- Status: Offline
Re: Satnica u Europi kao dnevnica radnika u BiH
Lebowski wrote:Šta nije istina, uklapa se skoro skroz sa statistikom.Tom wrote:Bezveze clanak, samo gluposti koje nisu utemeljenje.
Možda ovo:
Koliko je 8x2.15?List navodi da je najniža neto satnica u Federaciji BiH - 2,15 KM, što znači da ti radnici dnevno zarade 13 KM.
online
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 3 guests