Pozitivna dešavanja u BiH

[Beni]

HBO Max.JPG

https://www.hbomax.com/ba/hr

[Pasaga]

https://depo.ba/clanak/227311/firma-iz- ... o-2-000-km

[Krokodil Behko]

Pa šta je tu pozitivno?
Razumio sam da nema radnika. Iz Krupe došli čak u TZ, da traže radnike.

[Pasaga]

Pa šta je tu pozitivno?
Razumio sam da nema radnika. Iz Krupe došli čak u TZ, da traže radnike.

kako nije pozitivno
doce ljudi,neki se vec vracaju,koji su otisli,nedavno
mnogi bi se vratili,sramota ih,il su prodali imovinu

[Rum]

Proizvodi čapljinske Laste ovih dana polako popunjavaju police trgovina širom Bosne i Hercegovine.

Tako su štrudle od smokve, čajni kolutići i keks Linđo već našli svoje mjesto, na oduševljenje građana.

Podsjetimo da je Petar Ćorluka, vlasnik Laste, za Klix.ba početkom godine najavio kako će se do kraja februara Lastini proizvodi naći na policama širom BiH te kako im je cilj da prvo vide kakav će interes kupaca biti prije nego počnu masovnu prodaju.

Kazao je Ćorluka i kako su odlučili da prvo krenu s nekoliko proizvoda, zatim bi ih trebalo biti 10-12, a neki od njih su štrudle od smokve i čokolade, dvije-tri vrste keksa Linđo, čajni kolutići, napolitanke i krem štapići.

Ova nekada veoma uspješna firma prestala je raditi 2017. godine, a Lastu je Ćorluka kupio prije dvije godine. U proteklom periodu radio je na oporavku firme, što je podrazumijevalo brojne radove, ali konačno su proizvodi iz ove tvornice ugledali svjetlo dana i našli se na policama, a u narednom periodu očekuje se i više njih.

[Rum]

Idems sutra traziti smokvu i satrat

[HAVANA]

E i ja vala, volim ovo.

[Rum]

E i ja vala, volim ovo.

Dabome jos nase

[Taare]

Čajni mix je dobar, krem štapići također. Štrudla je vrh. Al brate dragi, lindžu nisam mogo nikad.

[Pasaga]

Čajni mix je dobar, krem štapići također. Štrudla je vrh. Al brate dragi, lindžu nisam mogo nikad.

ma jeb.. to
dvi firme traze po 100 ljudi,nidje ih ...
tuga i jad ....
sta ciniti ...

[Krokodil Behko]

KADA ĆE SARAJEVO DOBITI JOŠ JEDNU TURISTIČKU ATRAKCIJU: Ispunjen prvi preduvjet za žičaru Hrasnica – Igman…

Vijećnici Općinskog vijeća Ilidža podržali su Odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju kabinske gondole/žičare “Hrasnica-Igman”.

Ovo je projekt o kojem se u prošlosti dosta govorilo ali su konkretni potezi ranije izostajali.

Usvojena odluka o utvrđivanju javnog interesa je preduvjet za početak pripreme i izgradnje žičare.

Za projekt su zainteresirani strani investitori koji su nedavno kupili hotel na Igmanu. Riječ je o investitorima iz Dubaija u saradnji s domaćim poduzetnikom Emirom Granovom.


"Naše vizije nisu vezane samo za hotel koji smo kupili i koji mislimo obnoviti, nego su daleko veće od onoga na šta nas danas potpisani ugovor obavezuje", istakao je Granov nedavno.

"Imamo veliku šansu, veliki potencijal i kao grupacija smo spremni da ulaganjima obogatimo turističke sadržaje na ovoj planini jer nije dovoljno obnoviti ovaj objekat, potrebno je imati sadržaje koji će privući klijentelu na Igman", naglasio je.

Tada je otkrio je da je planirana i gradnja žičare.

"Mi smo zainteresirani i za neke druge projekte, nedavno smo imali sastanke s načelnikom Ilidže jer smo zainteresirani za vertikalne transporte, kako bi klijentelu iz Sarajeva izvukli na planine", naveo je Granov.

[Taare]

sta ciniti

To je barem lako. Postoje dva načina.
Prvi je prekvalifikacija. Ako stvarno ima ljudi na birou, onda ih prekvalifikovat. Odradit intenzivni kurs.
mišljenja sam da ne postoji zanat koji se ne može naučiti za 3-6 mjeseci intenzivnog učenja.

Sad, ako nema na birou tj. ako su prijavljeni na birou samo zbog zdravstvenog a ustvari rade na crno, recimo u njemačkoj ili kod gazde u bih, onda to dobro provjeriti pa natjerati da budu prijavljeni.

U tom slučaju moramo uvoziti radnu snagu. Zato sam ja onomad pisao da treba iskoristiti migrante.
Naravno ne sve. Među njima je bilo ološa koji ne bi radio. Njih se riješiš.
Ali je bilo dosta porodica.
i onda, djecu u škole a roditelje na poso. Smjestiš ih tamo gdje se ispraznilo, recimo oko drvara, pa gore prema sanskom mostu.
Napraviš da velike firme kojima treba posao izmjeste proizvodnju u ta mjesta. Kažeš da pet godina neće plaćati porez.
Glamoč, bosansko grahovo, drvar... Znaš li šta bi nekom od tih mjesta značilo 20k stanovnika?!
Sve bi se razbudilo.
Jer novac ne može da radi. Alat ne može da radi. Mašine ne mogu da rade.
Šta vrijedi jednom širbegoviću to što ima 100 miliona za ulaganje i spremne mašine ako nema ljudi? Ništa!

Sve je to obični papir i skalamerija koja ne vrijedi pišljivog boba.
ljudi su ti kojima je Allah dao mogućnost da rade, grade, privređuju i stvaraju materijalna dobra.

Uglavnom, kao što rekoh, ako nema na birou, najbolje je uvoziti tu prijeko potrebnu radnu snagu.
Nipošto ne vraćati ove sa zapada jer su nam oni izvor friških deviza.

To je onako ukratko ono što bih uradio.

[HAVANA]

[HAVANA]

Sta je ovo ne mogu da kopiram linkove?

[bez]

Čajni mix je dobar, krem štapići također. Štrudla je vrh. Al brate dragi, lindžu nisam mogo nikad.

ma jeb.. to
dvi firme traze po 100 ljudi,nidje ih ...
tuga i jad ....
sta ciniti ...

trziste rada , plati pace bit

[ironman]

O brasnu kod nas.

Vlasnici ove kompanije, Ivica i Ilija Majić, kažu kako je trenutno pojačana potražnja za brašnom na domaćem tržištu.

"Naišli smo na jednu pojačanu potražnju za brašnom kroz koju smo prošli prije dvije godine u vrijeme pandemije. Sve je isto. Ja ovo nazivam 'već viđeno'. Nakon mjesec-dva dana, nakon što se napune  skladišta, kuće i podrumi, onda sve stane i onda shvatimo koliko je sve to bilo bez potrebe, bez ikakvog razloga. Ako bi išao nekakav normalan tempo proizvodnje mi imamo pšenice do nove žetve. Međutim, ako bude pojačno kao što je ovaj mjesec, mi smo u kontaktu s dobavljačima pšenice iz drugih zemalja", kazao je direktor Ivica Majić. 

Ministar Dedić tokom obilaska uvjerio se u kvalitet prerađivačkih kapaciteta ove kompanije kao i proces proizvodnje brašna koji je zasnovan na novim tehnologijama i na dobroorganiziranoj proizvodnji. 

"Za proizvodnju hrane u našoj zemlji vrlo je bitno imati dobru povezanost primarnih poljoprivrednih proizvođača i prerađivačke industrije. Uz podrške koje smo osigurali  s Federalnog nivoa, a koje su prošle godine iznosile 590 KM po hektaru za svakog proizvođača pšenice i druge vrste podrški kojima ćemo dodatno pomoći poljoprivrednicima u ovoj godini, očekujemo da proizvodnja pšenice u našoj zemlji bude još i veća", kazao je Dedić po okončanju posjete ovoj odžačkoj kompaniji.

Na kraju treba istaći da naše domaće kompanije “Klas”, “Majić”, “Nezić” i druge imaju kapacitete da mogu preraditi dovoljne količine pšenice i ponuditi na domaćem tržištu visokokvalitetno brašno koje zadovoljava potrebe naših građana tako da nema mjesta panici i stvaranju nepotrebnih zaliha, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

[Melek]

Bravo malac

https://www.klix.ba/sport/sanjin-pehliv ... /220307008

[Krokodil Behko]

EKONOMSKO ČUDO NA SJEVEROISTOKU BOSNE: Jedan od najrazvijenijih gradova u BiH ima milionski budžet i vrhunske izvozne rezultate, ali i jedan problem...

Na Gradačcu svi gledaju kao na ekonomsko blago. Tome u prilog ide i činjenica da su prošle godine privrednici u zemlji Zapadne Evrope izveli proizvode u vrijednosti pola milijarde maraka. Mnogi Gradačac danas zovu industrijskom zonom milijeka. S razlogom, jer upravo u Gradačcu nalazi se jedna od fabrika odakle se mliječni proizvodi plasiraju širom Evrope.

SENAD DŽOMBIĆ, fabrika mlijeka Inmer, Gradačac

"Mlijeko koje dobivamo u ovu fabriku je mlijeko 95 posto iz Bosne i Hercegovine, iz svih njenih dijelova. Otkupljujemo ga od 1 500 kooperanata. Vrlo bitno je napomenuti da od ukupne prerade, više od 50 posto završava u izvozu ugravnom u zemljama CEFTA -e“

Grad je ovo poželjan za življenje, ali mladi ipak traže priliku izvan granica

"Ja sam završio školu za automehaničara, radim u Livnici. Tu je najbolja plaća, ali ne planiram ovdje biti. Pošto su mi tamo otac, mati i brat. Tako da ću ja vjerovatno. Bolje je sve tamo, zdravstvo prvo. Kod nas se moraš slomiti da nešto izvadiš. Tamo je sve jednostavno. Ovdje me najviše privlači sloboda", kaže Hazim za BHRT.


U Gradačcu je život odvojen od dnevno-političkih zbivanja. Smatrati svojom prednošću, jer su tako uspjeli stvoriti razvoj industrijskih zona, infrastrukture, komunalnih pitanja. Žale što ih u budućnosti zaobilazi izgradnja cestovne infrastrukture. No i inače više instance vlasti zanemaruju Gradačac.

EDIS DERVIŠAGIĆ, gradonačelnik Gradačca

"Saobraćajna infrastruktura mora pratiti privatne potrebe i imamo velike primjedbe na trenutnu trasu koja je predviđena, a koju treba povezati gradove Brčko, Orašje i Tuzlu i koja ne prolazi pored niti blizu prostora grada Gradačca. Najbliža tačka je udaljena 25 do 30 kilometara od tačke Gradačca. Od takve autoceste građani i privrednici Gradačca nemaju nikakve koristi. Nemaju ni ostali gradovi koji su oslonjeni na privredu Gradačca".

U Gradačcu živi 35.000 stanovnika. Budžet grada je 14,5 milijuna maraka. Danas ovdje egzistira sedam osnovnih škola, dvije srednje škole i muzička. Grad je ovo pun života kojemu samo nedostaje jačeg vjetra u leđa...

[tuzlak1212]

Samo 40 godina kasnimo za svijetom, dobro je ne umre taj dozivi

https://tuzlanski.ba/infoteka/uskoro-u- ... -knjizica/

[HAVANA]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/prvi-sm ... /220322135