Tržni centri

[Mohr]

Nisi mi baš odgovorio na (ključna) postavljena pitanja, naime, nisam pit'o slažeš li s nečim ili ne slažeš (kao što nije važno ni sa čime se ja slažem ili ne slažem u konkretn oj stvari) nego pitam kako je moguće da se to dešava u neo-liberalno-kapitalističkoj demokraciji, dakle, taj državni intervencionizam koji je proskribiran kao (ultra)socijalistički? To ja pitam, jarane

Što je dokapitalizacija? Kako se bira što će se dokapitalizirati? Obama nije izvršio nikakvu dokapitalizaciju, nego slup'o ogromne novce u te zvjerinjake, koji su odmah, iste godine, spiskani na silne (čak i dodatno uvećane) bonuse manager-ima. I nikom ništa, idemo dalje. A upravo su oni, ti bonusi, i napravili cijelo sranje...


Što se tiče tih naših (pra)povijesnih naklapanja, što da ti kažem, zna se čemu služe: psi laju, karavane prolaze

[storm]

Nisi mi baš odgovorio na (ključna) postavljena pitanja, naime, nisam pit'o slažeš li s nečim ili ne slažeš (kao što nije važno ni sa čime se ja slažem ili ne slažem u konkretn oj stvari) nego pitam kako je moguće da se to dešava u neo-liberalno-kapitalističkoj demokraciji, dakle, taj državni intervencionizam koji je proskribiran kao (ultra)socijalistički? To ja pitam, jarane

Direktan interes države za ekonomiju, radilo se o recesiji i meni su takve mjere opravdane, nazovi ih kako hoćeš, neka su i socijalističke....mene mući nešto drugo u tome....gdje je nestao kapital preko noći ( naravno to i nije pitanje, pričamo o fiktivnim novcima, na kojima sve počiva i dolazim do zaključka, da mogu kako im se hoće....sutra ujutro može početi nova globalna recesija ako se nekome digne )

Što je dokapitalizacija? Kako se bira što će se dokapitalizirati? Obama nije izvršio nikakvu dokapitalizaciju, nego slup'o ogromne novce u te zvjerinjake, koji su odmah, iste godine, spiskani na silne (čak i dodatno uvećane) bonuse manager-ima. I nikom ništa, idemo dalje. A upravo su oni, ti bonusi, i napravili cijelo sranje...

Nisu mogli bonusi menadžerima to sve pokrenuti, zaboga, pa nema ih milijune.....loši krediti, tko je naišao dobio ga je, nakon nemogućnosti otplate, banka postaje vlasnik- mrtvog kapitala.... kome prodati? Kad je potencijalni kupac na cesti.
Krivnja je na gladi za kamatama kredita...od toga banka živi, ne od tvog cash flow sa računa...to je sitnica... kredit je ključan za zaradu... i ode Lehmann bro

duboko smo ušli....teško je tu do apsolutne istine
Jedino što sam siguran, je da ono što mi znamo, samo sitnica od velikih igara.

[Mohr]

Upravo tu griješimo, s tom nepotrebnom mistifikacijom cijele stvari, koja je ustvari prostota, najobičnije šibicarenje i hohštapleraj Ne kažeš nam ništa o toj nesolventnosti (nemogućnosti otplate kredita) Pogledamo li strukturu troškova (GM-a npr.) naći ćemo da su najveće stavke upravo ti sumanuti bonusi menadžerima. Ne mo'š jarane radniku dat plaću 2,3 ili 5 tisuća, a sebi 200, 300 ili 500 tisuća + bonuse i očekivati da ćeš biti solventan. Kakogod, jedno je sigurno: Oni sve to rade znajući da će ih država spasiti!!! 100% A tako je i bilo. Nitko nije postavio pitanje što je bilo s novcima ni prije ni poslije državne intervencije. Lešinari su jednostavno došli i rekli: Ako nam ne date pare, isporučit ćemo vam desetke tisuća socijalnih slučajeva (mi smo se ionako obezbijedili) a ta lakrdija pije vode i kod raje tj. služi neboljševičkoj korumpiranoj birokraciji da opravda cijelu svinjariju


Priču pak o kreditima (osobito ličnim, potrošačkim ili namjenskim) ćemo nekad negdje rastabirit.


A glede kapitala kao Fantoma iz opere (moj ) Bradonja još davno objasnio da je on društvena funkcija, a ne nikakva gomila para (mjenica, obveznica i sve silesije financijskih derivata koji danas postoje ili dobara, nekretnina na kamari Al' nećete jbg da slušate

[Mohr]

I da ne zaboravimo tko je generalni pokrovitelj cijele manifestacije




NEOKOLONIJALNA BOSNA

Chossudovskyjev članak, čiji nas se odjeljak »Neokolonijalna Bosna« ovdje naročito tiče, objavljen je u proljeće 1996.

»Sa mirovnim dogovorom koji garantuje NATO oružje, Zapad je pokrenuo program »rekonstrukcije« koji je suverenitet masakrirane zemlje sveo na najniži nivo koji u Evropi viđen nakon Drugog svjetskog rata. Taj se program velikim dijelom sastoji od pretvaranja Bosne u podijeljenu teritoriju pod NATO okupacijom i zapadnom administracijom«, piše Chossudovsky.

On konstatuje da je na osnovu Dejtonskog sporazuma Zapad u Bosni uspostavio kolonijalnu administraciju. Napominje da su nakon rata ekonomsku politiku u Bosni preuzele Bretton Woods institucije i Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj. MMF je preuzeo Centralnu banku, kojoj nije dozvoljeno da funkciniše kao Centralna banka. Chossudovsky: »Da bi se Bosna ikada spasila od pustošenja koje su joj donijeli rat i neokolonijalizam, biće nužna masivna obnova. Ali sudeći po istoriji Balkana, zapadna pomoć prije će Bosnu odvući u Treći svijet nego je uzdići do jednakosti sa njenim evropskim susjedima«.

Chossudovsky se suprotstavlja zvaničnoj, medijski kreiranoj »istini« o mračnom raspadu Jugoslavije: Zapad jeste zaustavio rat u Bosni, ali time je samo okončao ono što je započeo. On kao mitološku i ideološku odbija tezu po kojoj se Jugoslavija raspala zbog vječnih, gotovo onostranih etničkih mržnji, pa umjesto toga nudi ekonomsko objašnjenje. U njegovoj priči, Ante Marković nije pozitivan lik.
U odjeljku »Gospodin Marković ide u Washington«, Chossudovsky podsjeća da se na jesen 1989. Marković u sreo sa Georgeom Bushom ocem. Tema razgovora bio je novi »paket pomoći« Jugoslaviji. Da bi dobio pomoć, Marković prihvata žestoke reforme: devalvaciju valute, zamrzavanje plata i, najvažnije, započinje proces ukidanja društvenog vlasništva. Cilj je masovna privatizacija i ukidanje javnog sektora. Prema podacima Svjetske banke, nakon Markovićeve posjete Americi, likvidirano je 2 435 industrijskih preduzeća. Onda je došao rat, a prostor Jugoslavije rascjepkan je na male »tržišno orjentisane« ekonomije.
k

U knjizi "Pravo na pobunu. Uvod u anatomiju građanskog otpora" Igor Štiks i Srećko Horvat zaključuju:

“Jasno je da su početkom 90-ih zapadni kreditori zadovoljno trljali ruke, "šok terapija" je uspjela, a vanjski dug Jugoslavije pažljivo je podijeljen među državama nasljednicama, koje su sada, htjele to ili ne, morale krenuti u "strukturalne prilagodbe", a neke su se, poput Hrvatske, toliko zadužile da su ubrzo nadmašile cjelokupni vanjski dug prezadužene socijalističke Jugoslavije. Raspad Jugoslavije otvorio je mogućnost da se u državama direktno pogođenim ratom konsolidiraju novi, često povezani, režimi kojima će šok rata i razaranja omogućiti da bez otpora učvrste nove oligarhije (s mnogim članovima iz stare okoštale oligarhije) i raspodijele među sobom ogromno društveno bogatstvo”.




http://zurnal.ba/novost/1364/andrej-nik ... mmf-strumf

[storm]

Upravo tu griješimo, s tom nepotrebnom mistifikacijom cijele stvari, koja je ustvari prostota, najobičnije šibicarenje i hohštapleraj Ne kažeš nam ništa o toj nesolventnosti (nemogućnosti otplate kredita) Pogledamo li strukturu troškova (GM-a npr.) naći ćemo da su najveće stavke upravo ti sumanuti bonusi menadžerima. Ne mo'š jarane radniku dat plaću 2,3 ili 5 tisuća, a sebi 200, 300 ili 500 tisuća + bonuse i očekivati da ćeš biti solventan. Kakogod, jedno je sigurno: Oni sve to rade znajući da će ih država spasiti!!! 100% A tako je i bilo. Nitko nije postavio pitanje što je bilo s novcima ni prije ni poslije državne intervencije. Lešinari su jednostavno došli i rekli: Ako nam ne date pare, isporučit ćemo vam desetke tisuća socijalnih slučajeva (mi smo se ionako obezbijedili) a ta lakrdija pije vode i kod raje tj. služi neboljševičkoj korumpiranoj birokraciji da opravda cijelu svinjariju


Priču pak o kreditima (osobito ličnim, potrošačkim ili namjenskim) ćemo nekad negdje rastabirit.


A glede kapitala kao Fantoma iz opere (moj ) Bradonja još davno objasnio da je on društvena funkcija, a ne nikakva gomila para (mjenica, obveznica i sve silesije financijskih derivata koji danas postoje ili dobara, nekretnina na kamari Al' nećete jbg da slušate

dobar...neću dodavati ništa nije ti svaka bezze, ja nisam isključiv

[Pasaga]

“Jasno je da su početkom 90-ih zapadni kreditori zadovoljno trljali ruke, "šok terapija" je uspjela, a vanjski dug Jugoslavije pažljivo je podijeljen među državama nasljednicama, koje su sada, htjele to ili ne, morale krenuti u "strukturalne prilagodbe", a neke su se, poput Hrvatske, toliko zadužile da su ubrzo nadmašile cjelokupni vanjski dug prezadužene socijalističke Jugoslavije. Raspad Jugoslavije otvorio je mogućnost da se u državama direktno pogođenim ratom konsolidiraju novi, često povezani, režimi kojima će šok rata i razaranja omogućiti da bez otpora učvrste nove oligarhije (s mnogim članovima iz stare okoštale oligarhije) i raspodijele među sobom ogromno društveno bogatstvo”.


...Ovo stoji u fiokama ZAPADA,od onog dana kad Tile rece onom brki NJET.....

[Terasa svjesti]

Nema tu postupka ni objašnjenja . Vjera jasno zabranjuje samoubistvo .

Još nešto, kada čovjek na sebe pokuša jedanput dići ruku u devedeset odsto slučajeva pokušat će ponovo isto učiniti.

[Mala_Mu]

Konzum promovirao novu liniju domaćih proizvoda "Tradicija moga kraja"




Konzum BiH je u Sarajevu promovirao novu liniju domaćih proizvoda "Tradicija moga kraja" pripremljenih u saradnji s domaćim proizvođačima prema tradicionalnoj, bosanskohercegovačkoj recepturi.

Riječ je o visokokvalitetnim, zdravim proizvodima pripremljenim od pažljivo biranih sastojaka, bez vještačkih boja i aroma.

U prisustvu velikog broj predstavnika medija i poslovnih partnera Konzuma BiH naglašeno je da su u proizvode utkani recepti s plodnih njiva Posavine, Hercegovine i Podrinja, te sarajevske i banjalučke regije poznatih po tradicionalnoj proizvodnji i pripremi hrane.

"Želio bih ovom prilikom da se zahvalim našim partnerima, jer bez njih ovo ne bismo uspjeli. Do sada je Konzum BiH nebrojeno puta pokazao da kroz podršku domaćim proizvođačima želi dodatno podržati i osnažiti bh. privredu, a novom linijom domaćih proizvoda 'Tradicija moga kraja' samo nastavljamo tu uspješnu priču. Osim podrške proizvođačima iz BiH s kojima, moram naglasiti, Konzum ima odličnu saradnju, naša je želja, također, snažno podržati tradicionalnu proizvodnju u BiH. Izuzetno mi je drago što mogu kazati da će Konzum nastaviti s ovom praksom, te najaviti razvoj novih brandova i projekata koje ćemo raditi zajedno s domaćim dobavljačima. Sve ovo želimo raditi s ciljem jačanja domaće proizvodnje, jer bez jake domaće proizvodnje nema ni jake ekonomije i novih upošljavanja. Vjerujem da ćemo svi zajedno imati puno uspjeha u ovom projektu", naglasio je Adnan Šteta, izvršni direktor Konzuma BiH.




Medju domacim proivodimaa su sušeni ovčiji but i dimljena stelja Mesne industrije Brajlović čija je tradicija prerade mesa duga 70 godina. Između ostalog, u ponudi se nalaze i domaći ajvar te ostali proizvodi domaće zimnice.

Udruženja žena "Emina" napravljeni od sastojaka prikupljenih u netaknutoj prirodi Ustikoline, te sir iz mijeha Mljekare Rakitno koji je karakterističan zbog zrenja u životinjskim mješinama koje su isključivo izrađene od kože ovce.

U prvom valu Konzum BiH je plasirao više od 30 proizvoda "Tradicija moga kraja", a do kraja godine u maloprodajnoj mreži širom naše zemlje kupcima će biti dostupno više od 60 proizvoda.

[Zagorka]

najjace mi kazu trzni centar a ono market

[Pasaga]

najjace mi kazu trzni centar a ono market

ili ono...kad kazu.....imamo ulicnu rasvjetu...
stave ispred kuca koju lampu.....

[Krokodil Behko]

Sarajevo City Center, poznati tržni centar u centru Sarajeva, zabranio je učenje studentima i učenicima u ugostiteljskim objektima na trećem spratu bez objedovanja, što je naišlo na njihovo negodovanje.

Treći sprat SCC-a, na kojem se nalaze brojni restorani brze hrane, bio je omiljeno mjesto za srednjoškolce i studente koji su tu učili za svoje školske i fakultetske ispite, kao i završavali zadaće.

Ipak, budući da su studenti i srednjoškolci znali sjediti dosta dugo i na taj način zauzimati prostor osobama koje dolaze da objeduju, menadžment SCC-a je odlučio zabraniti sjedenje bez objedovanja u prostorima koji koriste ugostiteljski objekti na trećem spratu.

Ističu kako su se na ovaj potez odlučili upravo zbog reakcija posjetilaca SCC-a koji su izrazili svoje razočarenje i nezadovoljstvo činjenicom da im je onemogućeno objedovanje budući da nemaju prostora od drugih koji zauzimaju mjesta za sjedenje, a ne koriste restoranske usluge.

"Većina posjetilaca, pored šopinga, u SCC dolazi i radi izvanredne gastro ponude. Treba imati na umu da je prostor na 3. spratu centra namijenjen isključivo za posjetitelje ugostiteljskih lokala koji su tu smješteni. Nebrojeno puta smo dobili, i još uvijek dobivamo, pismene žalbe posjetilaca koji ne mogu koristiti prostore za ručak zbog drugih korisnika koji dolaze na ovaj sprat da bi obavljali druge aktivnosti, a ne koriste usluge gastro jedinica", navode za Klix.ba iz odjela za odnose s javnošću SCC-a.

Sarajevo City Center je trenutno najprometniji tržni centar u glavnom bh. gradu s prosječnim brojem posjetilaca od 22.000 radnim danom, dok vikendom ova brojka doseže i do 28.000.

"Svi posjetioci su više nego dobrodošli i naravno, ukoliko ima slobodnog mjesta, Centar neće reagovati, ali ukoliko zbog posjetilaca koji zauzimaju sjedeća mjesta na 3. spratu a ne koriste gastro usluge, drugi posjetioci koji su došli s namjerom da objeduju nemaju gdje da sjednu, osoblje koje je Centar ovlastio ima pravo da reaguje, a sve u skladu s Kućnim redom SCC-a koji je postavljen na 3. spratu, vidljiv i dostupan svima", navode za Klix.ba iz SCC-a i dodaju kako su za sprovođenje pravila Kućnog reda odgovorni zaposleni u Sarajevo City Centru, služba osiguranja SCC-a, kao i svi drugi koje Uprava SCC-a za to ovlasti.

"Uprava Centra želi da se svi posjetioci osjećaju dobrodošlo i da se s radošću vraćaju u SCC", navode iz ovog tržnog centra.

(klix)

[Nedo]

kao što i piše, ukoliko ima dovoljno mjesta niko ih neće tjerati ali mislim da je stvarno preseravanja učiti po shopping centrima, imaš biblioteku, kuću i ući.. Na koncu svaki faks ima neke čitaonice nešto ali valjda je lakše uz muziku i galamu...

[Julia-Klara]

Slazem se s Nedom
Ali valjda vidjeli tako na filmovima, pa hoce da su cool

[SPINERKA]

Ako su studenti narucili hranu, i usput rade nesto drugo -kao citanje knjige ili koristenje kompa, sta je tu problem.

Zasto im to zabraniti.

[Julia-Klara]

De procitaj ponovo - NISU narucili hranu, jedili su 'nako

[greeneyes]

Pa šta i da su naručili? Znači naručiš hranu, pojedeš i sjediš tako tri sata dok x osoba nema mjesta da sjedne jesti? Ma kak' da ne.

[SPINERKA]

Pa šta i da su naručili? Znači naručiš hranu, pojedeš i sjediš tako tri sata dok x osoba nema mjesta da sjedne jesti? Ma kak' da ne.

Ne mozes ti nekome odredjivati koliko ce sjediti.

Ima i onih koji ne uce i nastave sjediti satima---- stas 'onda?

[greeneyes]

Pa šta i da su naručili? Znači naručiš hranu, pojedeš i sjediš tako tri sata dok x osoba nema mjesta da sjedne jesti? Ma kak' da ne.

Ne mozes ti nekome odredjivati koliko ce sjediti.

Ima i onih koji ne uce i nastave sjediti satima---- stas 'onda?

A ti možeš vazdan sjediti uz jednu kaficu(sad govorim općenito) il' ručkić? Brate mili, sjeo si jesti i zna se otprilike koliko insanu treba da jede, popije kafu i sve preko toga je nepoštivanje objekta, vlasnika i svih onih koji ne mogu sjesti jesti zbog tebe.

[SPINERKA]

De procitaj ponovo - NISU narucili hranu, jedili su 'nako

SCC---hm , ne znam kako izgleda taj dio -bila sam u BBI, vjerovatno je slicno , nisam vidjela da su sekcije napravljene za pojedine restorane.

To je povrsina sa stolovima , javna i ne bi treblo biti zabrana sta ko radi.

[SPINERKA]

Pa šta i da su naručili? Znači naručiš hranu, pojedeš i sjediš tako tri sata dok x osoba nema mjesta da sjedne jesti? Ma kak' da ne.

Ne mozes ti nekome odredjivati koliko ce sjediti.

Ima i onih koji ne uce i nastave sjediti satima---- stas 'onda?

A ti možeš vazdan sjediti uz jednu kaficu(sad govorim općenito) il' ručkić? Brate mili, sjeo si jesti i zna se otprilike koliko insanu treba da jede, popije kafu i sve preko toga je nepoštivanje objekta, vlasnika i svih onih koji ne mogu sjesti jesti zbog tebe.

Raumijem te , ali jako ruzno zvuci a to na zapadu ne rade --da tjeraju goste. Bez obzira koliko dugo sjede -ima i tu lijeka -konobar dolazi -pita -hocete li jos nesto itd.

I ti kad placas -cijenis svoj novac ,ocekujes malo i da drugo to rade --ali ono pojeso si-- idi sada --nije ok .